Aktiva – su sredstva koja neki privredni subjekt posjeduje u određenom trenutku. Može biti finansijska i realna. Finansijska aktiva su sva finansijska sredstva koja posjeduje preduzeće ili pojedinac. Realnu aktivu čine stvari, oprema, zgrada ili zemljište, odnosno neopipljivo pravo u posjedu preduzeća ili pojedinca koje ima vrijednost.
Anuitet (rata kredita) – je iznos kojim se otplaćuje kredit ili zajam u odredenom vremenskom periodu. U anuitet je uključen i dio duga i pripadajuće kamate, a određuje se tako da po dospijeću dug bude u potpunosti isplaćen.
Amortizacija – pojam koji u knjigovodstvu označava postupak stalnog smanjenja neke od stavaka aktive (imovine preduzeća). Namjena amortizacije je zamjena potrošenih sredstava preduzeća za nova. Ako se radi o osnovnim sredstvima ona se najčešće amortiziraju u skladu sa zakonskim propisima
Anketa – označava istraživanja koja se najčešće provode u pisanom obliku. U anketi se utvrđuje uzorak ispitanika i svakome se daje upitnik koji ispunjava anketar ili ispitanik.
Anticipativni obračun kamata – je način obračuna kamata u kojem se one obračunavaju početkom termina od konačne vrijednosti glavnice. Uz jednaku glavnicu, stopu i broj dana efektivna stopa će kod anticipativnog obračuna kamata biti veća, nepovoljnija za dužnika, nego li kod dekurzivnog obračuna kamata.
Aukcija (engl. auction, njem. Auktion, Versteigerung) – je postupak formiranja cijene u toku kojega se mogući kupci nadmeću cijenom koju su spremni ponuditi za traženu stvar. Pobjeđuje onaj kupac koji ponudi najviše, te on ima pravo kupiti željenu količinu po ponuđenoj cijeni.
Asignacija – uput (uputnica), raširen način izmirivanja obveza. Obično je predmet asignacije novac. U provođenje asignacije uključene su tri osobe: uputilac (asignant) daje nalog odnosno upućuje drugu osobu, asignata, da trećoj osobi tj. primaocu uputnice (asignataru) isplati u uputnici naznačenu svotu.
Anatocizam (engl. anatocism, njem. Zinsezins) – je zaračunavanje i naplaćivanje kamate na kamatu. Naziv potječe iz starogrčkog prava te je preko rimskog i pandektnog prava preuzet u suvremene pravne sustave. Anatocizam je vrlo često značio lihvarstvo i dovodio do prezaduženosti dužnika, tako da je bio zabranjen još u rimskom pravu. U našem obveznom pravu također je zabranjen, s tim da je zakonom moguće ustanoviti iznimke. Zabrana anatocizma u praksi se često izigrava ugovaranjem i zaračunavanjem raznih provizija, troškova i sl.
Akcija – predstavljaju vlasničke hartije od vrednosti čijom kupovinom (posjedovanjem) se stiče vlasništvo nad dijelom kapitala akcionarskog društva. Vlasnik akcija ustvari posijeduje dio kapitala preduzeća, i po osnovu veličine svog akcijskog udijela ostvaruje pravo na:
– upravljanje
– dividendu
– likvidacioni ostatak u slucaju likvidacije preduzeća.
Akcije pružaju mogućnost ostvarivanja dobiti na uložena sredstva po dva osnova: po osnovu porasta cijene akcija bilo po osnovu dividende koja se distribuira akcionarima ukoliko preduzeće ostvari pozitivan finansijski rezultat.
Aprecija – je pojam kojim se označava porast vrijednosti novca. Obično se izražava kao intervalutarna vrijednost što znači da se aprecijacija jedne valute istovremeno odražava i kao deprecijacija druge valute.
Asignacija (engl. assignment, njem. Abtretung);
1. transfer prava,
2. dokumenat kojim se transferira pravo.
Pravo transfera može biti interes na osiguranom predmetu, prava i obveze iz ugovora o osiguranju i obveza za premiju osiguranja.
Autorsko pravo (engl. copyright, njem. Autorenrecht, Urheberrecht) – je skup pravnih normi koje uređuju odnose u vezi sa stvaranjem književnih, znanstvenih i umjetničkih djela svih vrsta. Postupanje s navedenim djelima zadire u područje osobnih interesa autora i društvene zajednice, pa autorsko pravo mora uskladiti autorove interese s interesima zajednice. Autorsko pravo obuhvaća autorova imovinska i moralna prava. Imovinska prava sastoje s u iskorištavanju autorskog djela, kao što su objavljivanje, reproduciranje, umnožavanje, prikazivanje, izvođenje i sl. Za svako iskorištavanje u pravilu autora pripada naknada za njegova života i određeno vrijeme poslije smrti njegovim srodnicima. Moralna prava čine autorovo pravo da bude priznat i označivan tvorcem djela, s posebnim pravom da traži zabranu svake izmjene djela. Postoje u svijetu dva temeljna sustava civilnopravne zaštite: kontinentalni i anglo-američki. Na međunarodnom planu postoji više svjetskih unifikacija autorskog prava, a kao prva međunarodna konvencija za zaštitu intelektualnog stvaralaštva poznata je Bernska konvencija za zaštitu književnih i umjetničkih djela iz 1886., s kasnijim izmjenama i dopunama.
Broker – je osoba koju je Komisija za hartije od vrijednosti ovlastila za trgovinu vrijednosnim papirima. Radi u brokerskim kućama ili bankama (društvima ovlaštenim za poslovanje vrijednosnim papirima). Broker kupuje i prodaje vrijednosne papire na temelju naloga klijenta i za tu uslugu zaračunava određenu proviziju..
Berza – je institucija namijenjena trgovanju robom čije su karakteristike opšte poznate i čije su količine razmjenjive. Roba kojom se trguje stoga se ne treba nalaziti na licu mjesta. Zavisno o predmetima kojima se trguje razlikuju se berze:
1. novca i valuta za trgovinu stranim kovanicama, novčanicama i devizama;
2. robe i proizvoda za trgovinu razlicitom berzanskom robom (pamuk, šečer, žito, kositar itd.);
3. efekata za trgovinu hartija od vrijednosti, kojima se često zna pridružiti berza novca za trgovinu kratkoročnim novčanim papirima;
4. osiguranja za osiguranja brodskih vožnji;
5. za terete.
Pravila trgovanja na berzama unaprijed su jasno definisana.
Bruto domaći proizvod (BDP) – predstavlja ukupnu produkciju proizvoda i usluga, ostvarenu u nacionalnoj ekonomiji bez obzira na vlasništvo. To podrazumjeva da BDP, uključuje vrijednost produkcije stranih lica (kompanija) u zemlji a isključuje aktivnost firmi domaćih rezidenata u inostranstvu.
Baza podataka – predstavlja skup datoteka podataka koje se koriste u procesu poslovanja korisnika.
Baza znanja – skup znanja i vještina o nekom području nauke. Baze znanja sastavni su elementi ekspertnih sistema za donošenje odluka.
Bilans stanja – oblik prikazivanja sredstava i izvora sredstava preduzeća na određeni dan.
Bilans uspjeha – RAČUN DOBITI I GUBITKA.
Bruto dobit – označava vrijednost prodaje umanjenu za troškove prodaje i proizvodnje.
Buking (engl. booking, njem. Buchung);
1. prijavljen dolazak gosta u neki hotel (najava dolaska);
2. rezervacija nekog turističkog aranžmana ili sjedišta u nekom prijevoznom sredstvu ili u smještajnom objektu;
3. sam postupak i služba evidentiranja prodaje turističkih aranžmana kod turoperatora ili turističkih agencija.
CASH FLOW – označava tok gotovine u poslovanju preduzeća
Cesija (engl. transfer, cession, njem. Forderungsabtretung, Zession)- je ustupanje potraživanja dužnika (cesusa), tj. njegovo prenošenje ugovorom izmedu postojećeg vjerovnika (cedent) i novog vjerovnika (cesionar). Za valjanost cesije potrebno je zaključivanje pismenog ugovora koji se može zaključiti i bez dužnikove suglasnosti. Cedent je dužan ustupiti cesionaru pismenu ispravu o dugovanju zajedno s ostalim dokaznim materijalom te sve potrebne informacije neophodne za naplatu potraživanja.
Carina (engl. customs duty, duty)- je porez na uvoz, a rjeđe i na izvoz robe; iznos novca koji država naplaćuje od vlasnika robe prilikom njezina prijelaza granice. Obično se izražava procentom od vrijednosti robe, no mogu biti i specifične (u određenom iznosu po jedinici težine ili volumena) te kombinovane. U administrativnom smislu carina je cjelokupna administracija koja izvršava propise iz carinskog područja. Carinom se nazivaju i prostorije u kojem se roba carini i naplaćuje carina (carinarnica).
Debitna kartica – je kartica koja se izdaje vlasniku tekućeg ili deviznog računa, kako bi svojim sredstvima mogao raspolagati nezavisno o radnom vremenu poslovnice banke. Debitnom karticom klijent može podizati gotovinu na bankomatu ili plaćati robe i usluge u trgovačko-uslužnoj mreži, pri čemu se za učinjeni trošak ili iznos podignute gotovine račun tereti odmah u trenutku obavljanja transakcije, uz uslov da na računu postoji pokriće. Pokriće na računu uključuje i iznos neiskorištenog dopuštenog prekoračenja.
Diler – trgovac hartijama od vrednosti koji istupa u svoje ime i za svoj račun (principal). Zaradu ostvaruje razlikom u ceni hartije (kupovna cena – prodajna cena), snoseći eventualni rizik gubitka. Diler moze istupati i kao komisionar i zastupnik.
Deflacija – predstavlja suprotnu pojavu od inflacije. Odražava se kao pad nivoa cijena
Dividenda – je dio godišnje dobiti akcionarskog drustva, koji akcionar dobija srazmijerno učešću u akcijskom kapitalu akcionarskog društva. Ne postoji zakonska obaveza preduzeća da isplati dividendu. Odluka o isplati dividende donosi se na Skupštini akcionara. Postoje sledeći slučajevi:
dividenda se ne isplaćuje ukoliko je preduzeće u protekloj godini poslovalo sa gubitkom
ako je preduzeće u protekloj godini poslovalo sa dobitkom, ono može:
svojim akcionarima isplatiti dividendu
reinvestirati dobit.
Ukoliko reinvestira dobit (dokapitalizacija), preduzeće uvećava svoj osnovni kapital, emituje akcije i poziva postojeće akcionare da podignu nove akcije. Ukoliko po isteku roka od godinu dana od dana poslednjeg objavljivanja poziva akcionar ne dođe da podigne svoje akcije, akcionarsko društvo prodaje nepreuzete akcije po zvaničnoj berzanskoj cijeni, odnosno po cijeni na javnoj licitaciji ako ne postoji berzanska ijcena – novčana sredstva da prebaci u neraspoređenu dobit.
Društvo kapitala – označava oblik organizacije preduzetništva u koji njegovi članovi unose svoj kapital i snose rizik do visine uloženog kapitala.
Društvo s ograničenom odgovornošću – je trgovačko društvo u koje jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba ulažu osnovne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenome osnovnom kapitalu. Osnovni ulozi ne moraju biti jednaki. Članovi društva ne odgovaraju za obveze društva.
Euroobveznice (engl. eurocredit, njem. Euro-Kredit) – je medjunarodni bankovni kredit nominiran na neku od eurovaluta. Europske ga banke odobravaju zajmoprimcima u jednoj ili više stranih valuta, a kamata mu se odredjuje prema stopi na europskom tržištu novca. Dodjeljuje se kao kratkoročni ili srednjoročni kredit po fiksnoj kamatnoj stopi, ili kao srednjoročni ili dugoročni revolving kredit.
Emisija – je prikupljanje dugoročnih novčanih sredstava vrijednosnim papirima. To je, zapravo, mobilizacija dugoročnih kredita izdavanjem obveznica ili mobilizacija dugoročnih kredita izdavanjem dionica. Dugoročni zajmovi se raspisuju obično u većim okruglim iznosima s tim što je zaokružen i najmanji iznos koji se može uplatiti (nominalni iznos pojedinog komada obveznica). Kurs po kojem se prodaju vrijednosni papiri u trenutku izdavanja (emitovanja) naziva se emisijski kurs. On je jednak nominalnom iznosu (at part) ili nešto niži ukoliko se žele zainteresovati potencijalni kupci. Kasnije se formiraju dnevni, tržišni ili berzanski kursevi .
Emitent – pravno lice koje izdaje (emituje) hartije od vrednosti čijom prodajom prikuplja nedostajuća novčana sredstva.
Ekonomika – je naučno proučavanje kako društvo upotrebljava sredstva da bi proizvela korisne robe i raspodijelila ih različitim ljudima.
Ekonomičnost – danim sredstvima ostvariti maksimalno mogući rezultat.
Ekonometrija – područje ekonomskih nauka koje u svojim istraživanjima i analizama koristi statistiku, matematiku, ekonomsku teoriju i empirijske podatke.
Ekonomika preduzeća – označava nauku koja proučava poslovanje preduzeća/preduzetništva.
Ekonomija ponude – označava koncepciju prema kojoj su za ekonomski rast glavni resursi faktora ponude rad i kapital.
Eskontna stopa – označava kamatnu stopu narodne banke na odobrene kredite.
Etika – označava skup moralnih vrijednosti,načela i rezona koje vrijede u društvu.
Forex – predstavlja devizno tržište. Forex trgovina predstavlja kupovanje jedne valute i istovremeno prodavanje neke druge valute (tj. mijenjanje jedne valute za drugu) i pri tome se gleda da se kupi valuta čija vrijednost će da raste (ili da se proda ona valuta čiji pad vrijednosti očekujemo). Cio ovaj proces možete obavljati preko interneta. Valute kojima se trguje nalaze se u parovima. Svaki par se sastoji od dvije valute. Prva valuta zove se base currency, druga quote currency. Najpoznatiji par je svakako EUR/USD (Evro – američki Dolar). Pored ovog para možete trgovati i nizom drugih parova koji se sastoje iz valuta raznih država (Velika Britanija, Australija, Novi Zeland, Japan, Švajcarska…).Za razliku od drugih berzi, Forex nema svoje fizičko sijedište u nekom gradu. On postoji u elektronskoj mreži koju čine velike finansijske institucije.
Franšiza – je praksa korišćenja uspješnog poslovnog modela druge firme. Definiše se kao pravo dodeljeno pojedincu ili grupi da distribuira proizvode ili usluge određene kompanije unutar određenog područja pod njenim imenom i znakom, pod određenim pravilima i za određenu nadoknadu. Učesnici u franšiznom poslovanju su davalac fransize, koji ustupa svoje ime, odnosno brend, prenosi svoja iskustva i svoj model poslovanja i pruža različite vidove podrške u određenom preriodu za određenu nadoknadu primaocu franšize.
Finansijski derivati – su izvedene hartije od vrednosti sto znači da njihova vrijednost zavisi od vrijednosti neke druge aktive koja se nalazi u njihovoj osnovi. Najpoznatije vrste derivata su forvardi koji su se prvi pojavili nakon toga fjučersi, opcije i kamatni swapovi.
Fjučersi – predstavljaju oblik kupoprodajnih ugovora, isporukom terminski pozicioniranih na buduće vrijeme. Cijena i uslovi se unaprijed definisu, a isporuka je odložena. Fjučers ugovori su nastali na području tržišta poljoprivrednih proizvoda (zbog sezonskog karaktera proizvodnje), zatim na tržištu metala, a danas su se znatno proširili na tržištu kapitala i hartije od vrijednosti. Na berzama se često sklapaju fjučers ugovori, odnosno ugovaraju terminski poslovi. Mozemo ih podijeliti na realne i špekulativne poslove. Realni su oni kad se roba s kasnijom isporukom kupi radi njezine stvarne upotrebe, a špekulativni oni kad se roba kupuje s ciljem da se dalje preprodaje kako bi se na tom poslu zaradilo.
Fiducija (njem. Treuhand, lat. pactum fiduciae) – je ugovor pri kojem jedna stranka (fiducijant) prenosi neko pravo na drugu osobu (fiducijar) i pri tome ugovara da poslije postizanja određenog cilja fiducijar ponovno prenese to isto pravo natrag na fiducijanta. Zapravo se tu radi o dva ugovora: o ugovoru o prijenosu prava i o ugovoru o ograničenju privrednog učinka prijenosa, tj. ugovora o vraćanju prava. Praktična primjena ovog instituta je ustupanje (cesija) radi osiguranja.
Faktori proizvodnje – predstavlja se resurse koji se koriste u proizvodnji. To su rad, zemlja, kapital i preduzetništvo.
Finansijska funkcija – označava poslovnu funkciju u preduzeću koja osigurava pribavljanje i plasman finansijskih sredstava.
Finansijski izvještaj – označava pismenu prezentaciju o finansijskom stanju u preduzeću. Temeljni finansijski izvještaji su bilansi, račun dobitka i gubitka, izvještaj o zadržanom dobitku i izvještaj o promjenama u finansijskom položaju.
Fiksni troškovi – predstavljaju troškove u preguzeću koji ne reaguju na povećanje ili smanjenje iskorištenja kapaciteta.
Generalni urbanistički plan . GUP – određuje površine na kojima je moguće graditi, što se na njima može graditi (namjena površina) te kolika je dopuštena veličina gradjevina. GUP je plan koji se donosi samo za gradjevinsko područje grada, dok se cjelokupno administrativno područje grada odredjuje prostornim planom grada.
Grantovi ili Donacije su specifični izvori finansiranja, najčešće raspisani od strane Međunarodnih organizacija, Državnih institucija, Korporacija, Fondova, Trust-ova ili imućnih pojedinaca, namjenjenih pre svega preduzećima, nevladinim organizacijama, lokalnim samoupravama, fakultetima i školama, opštinama, bolnicama, mjesnim zajednicama, udruženjima građana i svim drugim institucijama, odnosno pravnim i fizičkim licima kojima je potreban dodatni izvor finansiranja i koje je oglašavač granta (donator), u samom konkursu, naveo kao potencijalne korisnike sredstava iz predmetnog granta.
Grace period(njem. Gnadefrist) – period početnog roka kredita u kojem dužnik nije obvezan započeti s vraćanjem istog.Odgadjanje početka otplate kredita,ugovara se na nekoliko godina, a ova se pogodnost donekle kompenzuje višom kamatnom stopom na kredit i provizijama.
Globalizacija – u ekonomskom smislu znači porast međuzavisnosti tržišta i proizvodnje u različitim zemljama kroz trgovinu dobrima i uslugama, slobodan protok kapitala, međunarodne strateške sporazume te različite oblike udruživanja i izmjene tehnologija. To je naziv za pristup prema kojem se pod utjecajem brojnih činilaca, cijeli svijet posmatra kao jedinstveno tržište. Znači porast u međunarodnoj proizvodnji rada koja se postiže pomoću međunarodne fragmentiranosti proizvodnje i pretpostavlja efikasniju alokaciju resursa. Globalizacija se kao megatrend pojavila 90-ih godina. U turističkoj ponudi ogleda se u pojavi dominirajućih globalnih avio kompanija, hotelskih lanaca, turoperatora, u globalnim distribucijskim sistemima. Na strani tražnje važni činioci globalizacije su: rastući dohodak i blagostanje društva, obrazovanje, nove motivacije i promjene životnog stila.
GDP (Gross domestic product) – Bruto domaći proizvod, predstavlja ukupnu produkciju proizvoda i usluga, ostvarenu u nacionalnoj ekonomiji bez obzira na vlasništvo.To podrazumjeva da BDP, uključuje vrijednost produkcije stranih lica (kompanija u zemlji a isključuje aktivnost firmi domaćih rezidenata u inostranstvu.
Goodwill – označava nevidljivu vrijednost organizacije koja se procjenjuje na temelju njezinog ugleda i poslovanja na tržištu.
Gubitak – predstavlja negativni poslovni rezultat preduzeća ostvaren u određenom periodu godine. Gubitak nastaje kada su rashodi preduzeća veći su od prihoda.
Hedžing posao – je kombinacija promptnog i terminskog posla u svrhu pokrića razlike u cijeni terminskog posla. Nastojeći izbjeći rizik skoka i pada cijena, tj. gubitka po jednoj operaciji, preduzima se druga operacija. Berzanski posrednici za račun svojih nalogodavaca, koristeći različite cijene istog instrumenta na tom tržištu, računaju na cjenovne promjene kroz odredjeno vrijeme, te nastoje umanjiti gubitke, ostvariti zaradu, ili naprosto zaštititi komitenta. Hedzing posao može se obaviti izvan berze i uobičajeni je dio strategije upravljanja imovinom. Takvi poslovi rade se obično na kratko vrijeme, ne duže od godinu dana. Za njihovo efikasno funkcioniranje neophodno je postojanje međunarodne kreditne sposobnosti.
Hedžing poslovi – predstavljaju vstu terminskih poslova koji se njčešće koristi u trgovini, npr. firma ima potraživanja za 60 dana izražen u funti, dogovara se sa bankom da za tačno od današnjeg dana kupi odredjeni iznos funti po tačno definisanom kursu. Ovaj način trgovine omogućava kupcu deviza da plati obaveze u funti i da ne izgubi ništa ukliko se u međuvremenu kurs funte bude mijenjao.
Hijerarhija – označava princip rukovođenja u kojem postoji odnos nadređenosti i podređenosti rukovoditelja i izvršitelja. Hijerarhijskim sIstemom zadaci se prenose na sve nivoe organizacije.
Holding preduzeće – pod tim pojmom podrazumijevamo takvo preduzeće koje ima u potpunom ili većinskom vlasništvu drugo preduzeće.
IBOR – predstavlja kamatnu stopu koju banke obračunavaju svojim dužnicima iz redova banaka prvoklasnog kredibiliteta. To je najniža, referentna kamatna stopa koja služi kao standard. Krediti manje kredibilnim subjektima odobravaju se dodavanjem kamatne marže, koja je to viša što je kreditni rang zajmotražioca niži.
Investicioni fond (engl. investment fund, investment company, njem. Investitionsfonds) – su institucionalni investitori registriovani kao kompanije, koji prikupljaju novčana sredstva široke javnosti, obično individualnih investitora, i plasiraju ih u dugoročne, ponekad i kratkoročne investicije. Pojedinačnom investitoru pružaju mogućnost širenja portfelja i izbjegavanja rizika, smanjuju prometne troškove transakcijama na veliko, osiguravaju likvidnost i profesionalno upravljanje. Za svoje usluge organizator fonda uzima naknadu za upravljanje. Pogledajte koji investicioni fondovi rade u Crnoj Gori.
Inflacija – je prekomjerno povećanje novčane mase u opticaju, što vodi smanjenju vrijednosti novca i opštem rastu cijena; neravnoteža u robno/novčanim odnosima izazvana povećanjem novčane mase u opticaju i mase odobrenih kredita u usporedbi s veličinom raspoloživog robnog fonda izraženog ukupnim cijenama. Teorija uzroke porastu cijena vidi u povećanoj potražnji koja se najčešće financira kreditima i zajmovima, zatim u promjeni strukture agregatne potraznje, u pritisku troskova koje stvaraju radnički sindikati na tržištu rada, te u povećanju nadnica kao posljedice ostvarenih interesa radnika.
Inovacija – je unošenje promjena u proizvode i usluge.
Investicija – ulaganje novčanih sredstava u novu imovinu preduzeća. Investicije se dijele na neto i bruto investicije.
Investitor – preduzetnik ili preduzeće koje ulaže u privredne ili uslužne djelatnosti.
Izvještaj – označava pismenu prezentaciju činjenica u vezi sa preduzetim aktivnostima.
Izvod – predstavlja pismenu informaciju o stanju računa kod banke ili zavoda za platni promet.
Javno poduzeće – vrsta preduzeća koje osniva država u djelatnostima koja su od opšteg javnog interesa.
Javno trgovačko društvo – je trgovačko društvo u kojem se udružuju dvije ili više osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom firmom, a svaki član društva odgovara povjeriocima neograničeno solidarno cijelom svojom imovinom. Član društva može biti svaka fizička ili pravna osoba.
Knjigovodstvo – je oblik privredne evidencije o stanju i kretanju imovine, kapitala, obaveza ,prihoda,rashoda i finansijskog rezultata preduzeća u skladu sa zakonom o računovodstvu, računovodstvenim standardima i aktima preduzeća. Knjigovodstvo evidentira samo poslovne dogadjaje koji se mogu iskazati vrednosno.
Koncesija – je ugovor s državom kojim neki preduzetnik (ovlaštenik prava; koncesionar) dobiva odobrenje odnosno stiče pravo, uz plaćanje naknade državi, privrednog iskorištavanja prirodnih bogatstava i drugih dobara za koje je zakonom utvrdjeno da su od interesa za državu, pravo obavljanja neke djelatnosti od interesa za državu i pravo korišćtenja objekata i postrojenja za obavljanje tih djelatnosti.
Kliring – je engleski pojam koji označava proces prijenosa (elektronskog ili fizičkog) različitih instrumenata plaćanja od emitenta (organizacije koja ga izdaje) na organizaciju kod koje su smješteni računi drugih organizacija, a koja tereti račun dužnika. Kliring – utvrđivanje uzajamnih obaveza i potraživanja hartija od vrednosti i nočanih sredstava izmedu učesnika na organizovanom tržištu po osnovu poslova sa hartijama od vrijednosti.
Kalkulacija – je računski postupak za dobivanje cijene nekog proizvoda ili usluge. Kalkulacija u preduzetništvu predstavlja uslov za donošenje kvalitetnih poslovnih odluka.
Kamata – predstavlja cijenu za upotrebu tuđih novčanih sredstava.
Kapacitet – je sposobnost sredstava za rad za proizvodnju određenih učinaka.
Kapital – je novac koji se ulaže u preduzetničke poduhvate i predstavlja vlasničku glavnicu. Razlikujemo vlastiti i tuđi kapital. Kapital posuđuju banke, preduzeća i pojedinci. Na posuđeni kapital plaća se kamata.
Knjigovodstvo – predstavlja evidenciju poslovnih događaja. Razlikujemo jednostavno i dvojno knjigovodstvo. U jednostavnom knjigovodstvu svaki poslovni događaj samo se jednom evidentira. U dvojnom knjigovodstvu svaki poslovni događaj dvostruko se evidentira na dva različita računa.
Komanditno društvo – je trgovačko društvo u koje se udružuju dvije ili više osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom firmom od kojih najmanje jedna odgovara za obveze društva solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom (komplementar), a najmanje jedna odgovora za obveze društva samo do iznosa određenog imovinskog uloga u društvo (komanditar).
Koncern – ako se vladajuće i jedno ili više zavisnih društava objedine jedinstvenim vođenjem od strane vladajućega društva ona čine koncern, a pojedinačna društva su društva koncerna. Pretpostavlja se da zavisno i vladajuće društvo čine koncern.
Kontrola – označava sistem postavljenih standarda i ciljeva za praćenje aktivnosti i učinaka prema postavljenim planskim zadacima i učincima.
Kupac – je fizička ili pravna osoba koja aktom kupoprodaje preuzme robu.
Lizing – predstavlja spečifican finansijski aranžman koji korisniku liznga omogućava da od davaoca lizinga dobije sredstva za kupovinu željene pokretnosti ili nepokretnosti na određeni preiod otplate,usled koga je sve dok traje otplata iznosa liznga predmetna vrijednost u vlasništvu davaoca lizinga a prelazi u ruke korisnika lizinga po plaćanju zadnje rate lizinga.
Likvidna sredstva – označava imovinu kojom se može slobodno raspolagati u određenom roku
Likvidnost-označava odnos između raspoloživih sredstava i pristiglih obveza.
Menadžer – označava profesionalnog rukovodioca u preduzetništvu. Menadžer vodi preduzetništvo/preduzeće u ime vlasnika prema postavljenom cilju.
Menadžment – označava proces maksimalnog iskorištenja i upotrebe raspoloživih resursa.
Materjal – označava sve predmete koji imaju određenu vrijednost u proizvodnji ili potrošnji.
Materjalna ulaganja– označava ulaganja (investicije) u trajne oblike imovine.
Mikroekonomija – Grana ekonomije koja se bavi analizom ponašanja pojedinačnih ekonomskih jedinica (potrošača, preduzeća, radnika i ulagača) kao i tržišta koja se sastoje od tih jedinica.
Misija preduzeća – označava razlog postojanja preduzeća. Misijom se definišu područja interesa osnivača i preduzetnika poslovnih poduhvata.
Model – predstavlja jednostavni prik
az određenog stvarnog sustava. U preduzetništvu se modeli koriste za poslovne planove, predviđanja, planiranja i izrade scenarija.
Motivacija – označava pojam koji proizlazi iz poriva, potrebe i težnje osoba. Teorije motivacije zasnivaju se na konceptu zadovoljenja ljudskih potreba jer one utječu na veći dio ljudske aktivnosti.
Norma – učinak koji radnik mora ostvariti u jedinici vremena. Razlikuju se pojedinačne norme, grupne norme i organizacione norme.
Normativ – određuje koliko treba nečega utrošiti za određenu proizvodnju ili uslugu. Normativ se izražava u novčanim ili naturalnim jedinicama.
Novčani tok – označava protok uplata i isplata u preduzeću.
Obrtna sredstva – novčana sredstva preduzeća koja služe za proizvodnju ili trgovinu.
Odlučivanje – označava proces u kojemu se ispituju moguća rješenja i donose odluke. Kvalitetne odluke obično se donose uz pomoć informacijske tehnologije (računara i programi za odlučivanje).
Održivi razvoj – razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjeg vremena bez ugrožavanja mogućnosti budućih naraštaja da zadovolje svoje vlastite potrebe; u suštini, održivi razvitak je postupak promjene u kojem su iskorištavanje resursa, usmjeravanje ulaganja, orijentacija tehnološkog razvitka i institucionalne promjene harmonično usmjerene tako da sadašnji i budući potencijali ispune čovjekove potrebe i želje (Brundtland Report, World Commission on Environment and Development, 1987).
Organizacija – predstavlja udruživanje dviju ili više osoba za obavljanje poslova.
Organizacijska kultura – označava sistem vrijednosti, normi i običaja koji su spečifični za neku organizaciju.
Organizacijska struktura – označava sistem veza i odnosa u organizaciji. Organizacijska struktura oblikuje se prema strategiji preduzeća i sistemskog upravljanja i rukovođenja.
Osnovna sredstva – predstavlja svu imovinu koja su dužeg vijeka i nisu finansijske prirode. Osnovna sredstva su obično zgrade, zemljišta, oprema, vozila i namještaj.
Obveznica – je hartija od vrijednosti koja svojem vlasniku garantuje isplatu kamate i glavnice, u određenom periodu vremena. Obveznica je kao kredit: emitent je dužnik, kupac je povjerenik a kamata je interes. Emitent obveznica duguje kupcu i, zavisno od uslova obveznica, dužan je platiti kamate i glavnicu na dan dospijeća. U širem smislu, obveznice se mogu podijeliti u korporativne, obveznice lokalne samouprave i državne obveznice, u zavisnosti od toga ko je emitent.
Pasiva – je dio bilansa preduzeća koji obuhvata:
1. obveze (kratkoročne i dugoročne) i
2. vlasnički kapital tj. vlasničku glavnicu (dionički ili inokosni kapital, te akumulirani dobitak).
U pasivi se evidentiraju obveze prema izvorima onih sredstava koja u aktivi bilansa stanja funkcionišu u egzistencijalnim oblicima. Može se reći da se vrijednost imovine u pasivi iskazuje prema vlasništvu ročnosti. Prema kriterijumu ročnosti pozicije se pasive mogu rasporediti prema:
a) opadajuce ročnosti (od vlasničkog kapitala prema kratkoročnim obvezama) i
b) rastuće ročnosti (od kratkoročnih obveza prema vlasničkom kapitalu).
Plata – je naknada za obavljeni rad. Isplaćuje se zaposlenicima na osnovu ugovora o radu koji direktor u ime preduzeća sklapa sa zaposlenikom. Plata se isplaćuje mjesečno kao akontacija godišnje naknade za rad. Na kraju poslovne godine radi se konačni obračun plate za svakog radnika.
Planiranje – je pisano utvrđivanje ciljeva preduzeća.
Poljoprivreda – jest privredna djelatnost koja obuhvaća uzgajanje biljaka, stočarstvo i s njima povezane uslužne djelatnosti.
Poljoprivredni proizvodi – jesu proizvodi biljnog porijekla, stočarstva i ribarstva te proizvodi prvog stepena njihove prerade.
Preduzeće – je pravni subjekt koji obavlja privrednu djelatnost radi stjecanja dobiti. Prema obliku vlasništva razlikujemo preduzeća u državnom (društvenom), privatnom, zadružnom i mješovitom vlasništvu.
Preduzetništvo – predstavlja ukupnost preduzetnikovih znanja, vještina i sposobnosti za uspješno vođenje poslova.
Preduzetnik – osoba koja je spremna preuzeti rizik pokretanja poslovnih poduhvata i osnivanja novog preduzetništva. Preduzetnika karakterizira inovativnost, kreativnost i sklonost poslovnom riziku.
Preduzetničko društvo – predstavlja takvo društvo koje karakterizira veliki broj inovativnih, kreativnih i preduzetnih osoba koje žele započeti vlastito preduzetništvo.
Porez na dobit – označava porez na rad pravnih osoba. Porez na dobit nastaje kao razlika prihoda i troškova. U Cnoj Gori porez na dobit iznosi 9%.
Porez na dohodak – visina poreza na dohodak iznosi 9%.
Porez na dodanu vrijednost – označava vrstu poreza koji se plaća na krajnju potrošnju. Porez u Cnoj Gori iznosi 19%.
Privatizacija – predstavlja prijenos vlasništva sa države na fizičke ili pravne osobe.
Prodaja – predstavlja promjenu vlasništva robe između prodavača i kupca.
Profit – označava razliku između uloženih sredstava i troškove poslovne djelatnosti.
Proizvodnost – odnos između proizvedene količine proizvoda i utrošenog rada.
Računovodstvo – je širi pojam od knjigovodstva posto obuhvata – knjigovodstvo, plan i analizu i računovodstvenu kontrolu.
Racionalizacija – skup postupaka za postizanje ušteda u poslovanju.
Račun dobiti i gubitka – prikazuje prihode i rashode na određeni dan.
Rad – označava izvršenje nekog posla u cilju izvršenja nekog cilja.
Rentabilnost – odnos ostvarene dobiti i uloženih sredstava.
Rizik – u preduzetništvu predstavlja mogućnost donošenja pogrešne odluke i gubitka imovine. Preduzetnici nastoje rizik minimizirati i ukalkulisati ga u troškove poslovanja.
Rukovoditelj – označava osobu koja obavlja rukovođenje i vođenje u preduzetništvu i preduzeću.
Rukovođenje – označava aktivnost planiranja i stručnog davanje uputa izvršiocima za izvršenje radnih zadataka. Rukovođenjem se ostvaruju predviđeni ciljevi u određenom vremenskom razdoblju.
Ruralni prostor – obuhvaća regije, krajolike, poljoprivredne površine, sela, manje gradove, te industrijalizirane prostore i regionalna središta; obuhvaća različite i složene privredne aktivnosti: porodična imanja, male trgovine i sitno preduzetništvo, trgovinu i usluge, malu i srednje veliku industriju (Rural Developments, European Commission, Directorate General for Agriculture, DG VI, July 1997).
Rentabilnost – Mjerilo uspješnosti poslovanja. Preciznije, predstavlja odnos između uloženog i dobijenog, odnosno stepen efikasnosti angažovanih sredstava. On pokazuje u kojoj se mjeri uvećao uloženi kapital u nekom periodu.
Produktivnost – predstavlja mjeru ekonomske efikasnosti koja predstavlja količnik autputa (proizvodi ili usluge) i inputa, kao raspočoživih resursa (zemljište, rad, kapital, građevinski objekti). Posmatrano u užem smislu, produktivnost prikazuje efikasnost tekućeg rada tj. da se sa što manje uloženog rada ostvare što bolji rezultati.
Strategija (preduzeća) – plan razvojnih ciljeva i način njihovih ostvarenja. Strategijom se određuje dugoročni smjer kretanja organizacije.
Struktura (preduzeća) – skup dijelova od kojih se preduzeće sastoji i njihovi odnosi prema cjelini.
Sistem-označava sve procedure i upute koje omogućuju ostvarenje nekog cilja.
Tender – predstavlja način prodaje odnosno prikupljanja ponuda gdje onaj koji prodaje raspisuje tender sa jasno utvrdjenim uslovima i omogućava učesnicima na tenderu da ukoliko ispunjavaju uslove dobiju posao. Uglavnom se raspisuje za nabavke, poslove vrijednosti veće od 2000 eura…
Ustav – predstavlja osnovni pravni akt jedne države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak. Ustav obično sadrži načelne propise o društvenom, ekonomskom i političkom poretku države, definiše prava i dužnosti građana, određuje najviše organe vlasti, njihove međusobne odnose i odnose prema nižim organima i građanima.
Učinak – predstavlja rezultat poslovanja reduzetništva/preduzeća. Učinak može biti u obliku proizvoda ili usluga.
Ukupni prihod – predstavlja sve prihode preduzeća.
Uprava-sastoji se od jedne ili više osoba (direktori) čiji se broj određuje statutom (ugovorom). Ako se uprava sastoji od više osoba jedna se od njih mora imenovati za predsjednika. Članom uprave može biti svaka fizička osoba koja je potpuno poslovno sposobna. Uprava vodi poslove društva na vlastitu odgovornost.
Upravljanje – organizacijska funkcija i proces. Proces upravljanja sastoji se od planiranja, organizacije, rukovođenja i kontrole. Funkciju upravljanja u preduzeću vrše vlasnici ili njihovi predstavnici.
Upravljački informacijski sistem – predstavlja poslovni sustav podržan sistemom za učinkovito upravljanje i rukovođenje u preduzeću ili organizaciji.
Upravni odbor – organ u kojem se nalaza vlasnici ili njihovi predstavnici i odlučuju o poslovnoj strategiji i ostvarenim rezultatima preduzeća.
Volatilnost – je mjerilo nepredvidive promjene neke varijable u nekom vremenskom periodu. Pojednostavljeno govoreći, volatilnost nekog financijskog instrumenta nam govori o veličini promjena njegove cijene u nekom proteklom periodu, a najčešće se računa kao standardna devijacija promjene cijene u tom periodu. Volatilnost je jedan od indikatora rizika: sto je volatilnost instrumenta veća, to je veća i njegova rizičnost.
Vlasništvo – pravo posjedovanja i raspolaganja proizvodnim i potrošnim sredstvima.
Vođenje – označava mogućnost utjecaja na druge ljude da izvršavaju zadatke vođe.
Vrednovanje rada – označava postupak procjene vrijednosti poslova na radnom mjestu. Svaka se procjena obavlja analitičkim metodama kojima se raščlanjuju radni zadaci na radnom mjestu. U praksi se za vrednovanje koriste metode procjene sa rangiranjem, klasifikacijom, usporedbom zahtjeva, bodovanja.
Završni račun – konačni obračun na kraju godine stanja i poslovanja organizacije.
Zemljišne knjige – označavaju evidenciju u knjigama kod opštinskih sudova zemljišta i nekretnina.
Zlatni padobrani – označava stavku u menedžerskim ugovorima koja im omogućava velike isplate ukoliko moraju prekinuti menedžerski ugovor.