Kategorija: Vijesti

BRISEL – Evropska unija danas se privremeno usaglasila oko ograničenja na uvoz ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda, jer su o tome danas postigli dogovor poslanici u Evropskom parlamentu i Belgija, koja na šest mjeseci predsjedava EU, rekao je diplomata iz EU.

Ova odluka zahtijevaće i zvanično odobrenje drugih članica EU i Evropskog parlamenta, prenio je Rojters.

Agencija podsjeća da su se donosioci odluka u EU nedjeljama debatovali oko pomenutih ograničenja bescarinskog pristupa za ukrajinske proizvode.

Za to vrijeme su farmeri protestovali zbog jeftinog uvoza, a neki poljoprivrednici u Poljskoj blokirali su granicu sa Ukrajinom i demonstrativno prosipali ukrajinsko žito preko željezničkih šina.

Evropska komisija je u januaru predložila produženje bescarinskog pristupa do juna 2025. godine, ali uz mogućnost da za živinu, jaja i šećer primeni tarife, ukoliko njihov uvoz premaši nivo prosjeka iz 2022. i 2023. godine, prenosi Tanjug.

Rojters navodi da su od tada na listu dodavani ovas, kukuruz, krupa i med, a tarifni prosjek biće izračunat na osnovu druge polovine 2021. godine.

Te godine, prije nego što je počeo rat u Ukrajini, uvoz iz te zemlje bio je daleko manji, jer su primjenjivane carine na ukrajinsku robu, napominje Rojters. Nezavisne novine

Objava EU se privremeno usaglasila oko ograničenja uvoza ukrajinske hrane prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Porezna uprava Federacije BiH obavjestila je javnost da su porezni obveznici Federacije BiH u periodu januar-mart 2024. godine uplatili 1.945.383.748 KM javnih prihoda, što je u odnosu na januar-mart 2023. godine više za 167.859.377 KM, ili za 9,44 %.

Broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 31.3.2024. godine je 542.715. U odnosu na objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 31.3.2023. godine kada je broj zaposlenih iznosio 537.010, ovaj broj je veći za 5.705, a u odnosu na prethodno objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 29.2.2024. godine kada je iznosio 542.222, veći je za 493.

S druge strane, Poreska uprava RS je u prvom kvartalu ove godine na račun javnih prihoda RS prikupila 1,048 milijardi maraka, što je za 123,6 miliona KM ili 13 odsto više u odnosu na prva tri mjeseca prethodne godine.

Posmatrano po grupama javnih prihoda, naplata direktnih poreza u periodu januar-mart ove godine veća je za 20 odsto, dok je naplata doprinosa veća za 12 odsto, a ostalih javnih prihoda za pet procenata, piše biznis.

MADRID – Španija će ukinuti takozvani program zlatne vize kojom se odobrava pravo na boravak stranim državljanima koji vrše velike investicije u nekretnine, rekao je španski premijer Pedro Sančez.

Prema njegovim riječima, ukidanje programa omogućiće pristupačnije direktan pristup jeftinijim nekretninama, a ne spekulativnom poslovanju.

Program je omogućavao državljanima izvan EU koji investiraju najmanje 500.000 evra bez uzimanja hipoteke da dobiju posebnu dozvolu na tržištu nekretninama i to im je omogućavalo trogodišnji boravak i posao.

“Danas, 94 od svakih stotinu viza povezano je sa investicijom u nekretnine. U većim gradovima suočenim sa sve težem stanju na tržištu i gdje je onima koji tu već žive, rade i plaćaju porez skoro nemoguće pronaći pristojnu nekretninu“, istakao je Sančez.

On je istakao da će administracija sutra pokrenuti proces ukidanja programa na sedmičnom sastanku Vlade nakon razmatranja izvještaja Ministarstva za smještaj.

Od početka programa zlatne vize 2013. godine do novembra 2022. godine, Španija je dala skoro 5.000 dozvola.

Prema podacima iz izvještaja “Transparensi internešnela” iz 2023. godine, na listi prednjače kineski investitori potom slijede Rusi koji su uložili više od 3,4 milijardi evra.

Srna

Objava Španija ukida program zlatne vize prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Vlasnik preduzeća “Etmax” Siniša Maksimović rekao je da su na Poslovnom forumu Republike Srpske i Mađarske u Banjaluci sa mađarskom kompanijom “Lugos”, koja radi na projektu solarne elektrane “Trebinje jedan”, usaglašnjeni konkretni potezi za izvođenje radova na tom poduhvatu.

“Čekaju se još neka odobrenja i dozvole da bi se krenulo u taj projekat. Mi smo spremni, usaglasili smo konkretne stvari da bi moglo doći do potpisivanja ugovora”, istakao je Maksimović.

On je precizirao da se njegova kompanija bavi projektovanjem i izvođenjem fotonaponskih elektrana.

“Postali smo lider na tržištu u oblasti obnovljivih izvora, posebno u aspektu solarnih elektrana”, rekao je Maksimović.

On je dodao da je njegova firma i do sada sarađivala sa mađarskim kompanijama na određenim projektima.

“Ova prilika nam je pružena da proširimo saradnju, pokažemo šta možemo i na šta mogu da računaju. Pokušaćemo naše proizvode preko Mađarske plasirati na druga strana tržišta”, istakao je Maksimović, piše biznis.

BANJALUKA, BILEĆA – Centralni registar hartija od vrijednosti (CRHOV) Republike Srpske započeo je prinudnu naplatu sa računa opštine Bileća zbog kašnjenja u isplati duga po osnovu emisije obveznica iz 2022. godine.

Prinudna naplata pokrenuta je u petak, 5. aprila a istog dana glavni račun ove lokalne zajednice je blokiran.

„Postupak prinudne naplate 19. anuiteta obveznica pokrenut je  zbog neplaćanja u roku”, stoji na sajtu CRHOV.

Bileća se u avgustu 2022. godine zadužila preko berze emisijom obveznica za 4,3 miliona maraka na deset godina u cilju plaćanja dugova Poreskoj upravi i dobavljačima.

Jedan od ciljeva je bio i da se stane u kraj stalnim blokadama računa, do kojih sada opet dolazi.

U cilju obezbjeđenja urednog plaćanja obaveza izdali su 120 blanko mjenica i predali Centralnom registru koji ih sada aktivira.

Naime, kako se to navodi u prospektu za ovu emisiju registar je ovlašćen da, u ime i za račun vlasnika obveznica popuni i kompletira sadržinu mjenice te da izvrši naplatu sa svih računa opštine kod poslovnih banaka na poseban račun sa kojeg će se naplaćena sredstva doznačiti vlasnicima obveznica.

Prema planu otplate, opština je u prvoj godini plaćala samo kamate, koje su mjesečno iznosile oko 15.000 maraka.

Nakon isteka tog perioda, odnosno od 1. avgusta prošle godine u obavezi su mjesečno da plaćaju i kamatu i glavnicu koja u zbiru iznosi 47.881 KM.

Načelnik opštine nije odgovarao na pozive CAPITAL-a. Inače, situacija u opštinskoj upravi je najblaže rečeno alarmantna. Plate kasne, a doprinosi nisu uplaćeni u posljednjih nekoliko mjeseci tako da radnici ne mogu da se liječe.

Na ruku im nije išla ni odluka o povećanju minimalne plate na 900 KM što je dovelo do dodatnih troškova.

CAPITAL: D. Tovilović

Objava Bileća ne može redovno da plaća milionski dug za obveznice prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Turistička i industrija mogla bi u 2024. godini srušiti rekorde te globalnom BDP-u pridonijeti s više od 11 bilijuna američkih dolara, čime će potvrditi “autoritet globalne gospodarske sile”, prognozira Svjetsko vijeće za putovanja i turizam (WTTC).

WTTC (World Travel and Tourism Council) zastupa interese turističke i industrije putovanja, uključujući privatni i javni sektor. U istraživanju provedenim u suradnji s Oxford Economicom predviđa rekordnu turističku 2024. godinu.

“Turizam i putovanja u 2024. će doprinijeti globalnom BDP-u s dodatnih 770 milijardi dolara u odnosu na prethodni rekord, generirajući jedan na svakih 10 dolara diljem svijeta”, kažu iz WTTC-a, uz ocjenu da turizam u svijetu sada ‘prosperira’ nakon pandemije i očekivanje da će 142 od 185 analiziranih zemalja nadmašiti prethodne nacionalne rekorde.

Istraživanje je pokazalo i da je taj sektor “prepun mogućnosti” te obuhvaća gotovo 348 milijuna radnih mjesta u svijetu, što je porast za više od 13,6 milijuna radnih mjesta u usporedbi s najvišom razinom u predpandemijskoj i (zadnjoj) rekordnoj 2019. godini.

Očekuje se da će potrošnja na međunarodna putovanja biti blizu onoj iz 2019. i dosegnuti gotovo 1,9 bilijuna dolara, kao i da će i domaći turisti potrošiti više nego bilo koje godine do sada odnosno oko 5,4 bilijuna dolara.

Već u 2023. napredak

Iz WTTC-a se osvrću i na 2023. godinu kada je turistički sektor u svijetu, unatoč gospodarskim neizvjesnostima i geopolitičkim potresima, pokazao napredak.

“Čineći 9,1 posto globalnog BDP-a s nešto više od 9,9 bilijuna dolara u 2023. financijski učinak turizma i putovanja bio je najveći od zlatne 2019. godine, zaostajući za njom samo četiri posto. Povećan je i broj radnih mjesta za dodatnih 27,4 milijuna, na ukupno gotovo 330 milijuna”, iznose iz WTTC-a.

Rasla je i međunarodna turistička potrošnja u odnosu na 2019., za 33,1 posto, na 1,63 bilijuna dolara, a povećala se i domaća potrošnja za 18 posto, na gotovo pet bilijuna dolara.

Predsjednica i glavna izvršna direktorica WTTC-a Julia Simpson poručila je da “sektor putovanja i turizma ostaje globalna gospodarska sila” te da se ne radi samo o obaranju rekorda, nego više o oporavku i “povratku sektora u najboljem izdanju nakon nekoliko teških godina”.

“Ipak, postoji rizik. Vlade SAD-a i Kine trebale bi podržati svoje nacionalne sektore putovanja i turizma. SAD i Kina će i dalje ‘patiti’ dok se u drugim zemljama međunarodni posjetitelji vraćaju mnogo brže”, navela je Simpson s obzirom da se te dvije velike svjetske sile u turizmu nešto sporije oporavljaju, piše Akta.

PEKING – Devizne rezerve Kine porasle su na tri triliona i 245 milijardi dolara u martu 2024. godine. U saopštenju Državne devizne službe Kine navodi se da su devizne rezerve na kraju marta porasle za 19,8 milijardi dolara, odnosno 18,3 milijarde evra (0,62 posto) u odnosu na prethodni mjesec, prenosi Anadolija.

Dodaje se da su također indeks američkih dolara i vrijednost globalne finansijske aktive porasli u martu pod uticajem globalnih makroekonomskih podataka i monetarnih politika najvećih ekonomija u svijetu.

U saopštenju je istaknuto da su kineske devizne rezerve povećane zbog kombinovanog efekta swap transakcija i promjena cijena imovine te je naglašeno da će kineska privreda nastaviti da se oporavlja i da se očekuje da će to doprinijeti održanju stabilnosti deviznih rezervi.

Devizne rezerve čine stranu aktivu koja se nalazi pod kontrolom monetarnih vlasti i nalazi se na raspolaganju monetarnim vlastima za potrebe direktnog finansiranja neravnoteže u platnom bilansu, indirektnog regulisanja neravnoteže putem intervencija na deviznom tržištu radi uticaja na devizni kurs i za ostale potrebe.

Objava Devizne rezerve Kine porasle na tri triliona dolara prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Prema novinskom izvještaju, proizvođač softvera SAP, sa sjedištem u jugozapadnoj Njemačkoj, trebao bi ukinuti 2.600 radnih mjesta u Njemačkoj u sklopu najavljenog velikog restrukturisanja, piše Fenix.

Portparol grupe nije komentarisao konkretnu brojku koja je proizašla iz izvještaja poslovnih novina “Handelsblatt”.

Do sada se govorilo samo o ukupno 8.000 radnih mjesta pogođenih restrukturiranjem, javlja Njemačka novinska agencija (dpa).

“SAP je u januaru pokrenuo program restrukturisanja cijele kompanije kako bi se usredotočio na strateška područja rasta kao što je Business AI. Ovim restrukturisanjem obuhvaćeno je 8.000 radnih mjesta.

Prema pogođenim zaposlenicima odnosimo se s najvećom pažnjom i empatijom tako što im, između ostalog, nudimo interne alternative zaposlenja ili volonterske programe”, rekao je porptarol.

Postoji bliska saradnja sa socijalnim partnerima u pojedinim regijama. Većina pogođenih zaposlenika stoga će biti obaviještena u sljedećih nekoliko sedmica.

“Handelsblatt” se pozvao na interni e-mail SAP-ovog evropskog radničkog savjeta. Komisija stoga kritikuje planiranu veliku obnovu kao mjeru koja prvenstveno želi smanjiti troškove.

U e-mailu se navodi da “uprava nije adekvatno opravdala poslovnu logiku i nije pružila precizne informacije o neučinkovitosti”, pišu novine.

Naziv programa “Transformacija sljedećeg nivoa” eufemizam je za smanjenje radne snage.

Prema izvještaju, radna mjesta biće ukinuta i u drugim evropskim zemljama. U području odgovornosti Evropskog radničkog savjeta trebalo bi biti ukinuto oko 4.100 radnih mjesta.

Kako je najavio portparol SAP-a, najveći evropski proizvođač softvera planira završiti cjelokupni proces restrukturisanja u cijelom svijetu do kraja prvog kvartala 2025. godine.

“U isto vrijeme, nastavićemo ulagati u ključna područja rasta i očekujemo da ćemo 2024. godinu završiti sa stabilnim brojem zaposlenika”, kazao je portparol.

Pompa oko umjetne inteligencije u softverskoj industriji potaknuta je prošle godine izlaskom dijaloškog sustava ChatGPT. Od tada sve softverske tvrtke žele dio velikog kolača kojem se nadaju i ulažu mnogo novca u tehnologiju, piše Fenix, prenose nezavisne.

BANJALUKA  – U Republici Srpskoj danas slijedi isplata martovske penzije, za šta je u budžetu obezbijeđeno 147,5 miliona KM u neto iznosu, saopšteno je iz Ministarstva finansija Srpske.

Od 1. januara je redovnim godišnjim usklađivanjem ukupan iznos penzija povećan za 9,2 odsto u odnosu na prethodni mjesec, navodi se u saopštenju.

U prošloj godini izvršeno je redovno usklađivanje penzija kojim su penzije povećane za 13,32 odsto, a vanredno su povećane za 0,18 odsto.

Srna

Objava Danas isplata martovske penzije u Srpskoj prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.