Kategorija: Vijesti

Više od 5.000 automobila uvezeno je u prva tri mjeseca ove godine u odnosu na isti period lani, a stručnjaci iz ove oblasti ističu da dolazi do oporavka tržišta automobila, ali pojašnjavaju da se ne očekuju niže cijene.

Naime, kako pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, tokom tri mjeseca ove godine uvezena su 20.293 automobila u Bosnu i Hercegovinu, u vrijednosti višoj od 342 miliona KM računajući i plaćene dažbine.

Od ovog broja, 17.662 su polovni automobili te je 2.631 nov.

“U istom periodu prošle godine u BiH je došlo 15.035 automobila. Tada je došlo 12.898 polovnih, te 2.137 novih automobila. Ukupna vrijednost je veća od 270 miliona računajući plaćene dažbine”, rekli su iz UIO BiH za “Nezavisne novine“.

Prema njihovim podacima, tokom cijele prošle godine uvezeno je ukupno 72.237 automobila, od kojih su 9.363 nova, a 62.873 polovna, ukupne vrijednosti više od jedne milijarde, tačnije 1.239.882.147 KM.

Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, kaže da brojevi govore da je došlo do opravka tržišta automobila, odnosno do stabilizacije prije svega tržišta polovnih vozila.

“Problemi u auto-industriji pojavili su se 2020. godine, kada je bila pandemija izazvana virusom korona, tada je bio nedostatak određenih dijelova, ali došlo je i do pada kupovne moć stanovništava. Sve je to uticalo da dođe do pada prometa u ovoj oblasti”, kazao je Ćorić i istakao da je zatim došlo do enormne cijene vozila.

“Trenutno nas u ovoj industriji očekuje stabilizacija cijena i ne bi trebalo da dođe do rasta”, kazao je Ćorić.

Dodao je da je veoma teško očekivati da dođe do pada cijena vozila, kako novih, tako i polovnih.

Haris Muratović, brand manager u MOON-u (Porsche BH), rekao je za “Nezavisne novine” da je došlo do stabilizacije tržišta automobila, te, kako kaže, ne očekuje trend rasta cijena automobila, ali ne očekuje ni pad.

“Ne očekujemo da će biti nekih drastičnih poremećaja što se tiče rasta cijena, imali smo neka sitna poskupljenja u prethodnom periodu kad su u pitanju nova, ali i polovna vozila”, kazao je Muratović.

Prema njegovim riječima, u povećanju uvoza automobila u ovoj godini veliku ulogu ima i turistički sektor.

“Naime, sigurno je ovaj sektor imao potrebu da se snabdije automobilima, jer su rentakar kuće značajni kupci”, kazao je Muratović.

Da je nemoguće objasniti ovako drastičan rast uvoza bez više podataka, kaže za “Nezavisne novine” i Igor Gavran, ekonomski analitičar.

“Nekoliko je mogućih razloga, kao što su odgođene, zakasnjele isporuke iz prethodne godine, obnova voznih parkova prevoznika i drugih privrednih subjekata zbog usklađivanja s novim EURO standardima ili istupanjima ugovora o najmu, kao na primjer zamjena voznog parka rentakar agencija, nabavka za dalju preprodaju unutar ili izvan BiH, uvoz radi rezervnih dijelova, jednostavno je veoma teško dati precizan odgovor, jer je razlika enormna”, kazao je Gavran.

Dodao je, ukoliko se ovaj trend ne nastavi tokom cijele ove godine, onda bismo mogli govoriti tek o promjenama perioda uvoza, ali kako kaže, ako se nastavi, bilo bi zaista vrijedno dodatnog istraživanja.

U prošloj je godini nastavljen veliki trend rasta izvoza montažnih kuća iz Bosne i Hercegovine, izvozilo se u gotovo sve evropske zemlje, a samo jedna domaća firma lani je na tržište Evropske unije izvezla gotovo 200 kuća.

Prednost montažnih kuća je u brzini gradnje, uštedi energije i cijenama, a kako kaže Milenko Stevanović, vlasnik ‘Steco Centra’ u Bijeljini, koji se bavi izgradnjom montažnih i drvenih kućica, estetika takvih kuća dovedena je do savršenstva.

U prošloj je godini samo “Steco Centar” izvezao blizu 200 kuća.

“Izvozili smo u Nizozemsku, Švicarsku, Hrvatsku, Njemačku, Austriju, Sloveniju, Francusku, Australiju, Englesku i Španiju”, kazao je Feni Stevanović, dodavši da su za domaće tržište lani napravili 15-ak kuća.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, vrijednost izvezenih montažnih kuća u prošloj je godini iznosila gotovo 36 miliona maraka.

Kako naglašavaju iz Komore, montažne kuće iz BiH izvozile su se u Hrvatsku, Njemačku, Švicarsku, Veliku Britaniju, Austriju, Nizozemsku, Španiju, Italiju, Sloveniju, Crnu Goru, Luksemburg, Srbiju, Francusku, Švedsku, Češku i Kosovo.

Zainteresiranost kupaca za montažne kuće sve je veća, a nedostatak radne snage na tržištu također utječe na odluke investitora da se odluče za kupovinu montažne kuće.

“Zainteresiranost je sve veća i kupci su uglavnom dobro informisani o montažnim kućama kada dođu kod nas na razgovore”, kaže Stevanović.

Brzina gradnje i niže cijene

Što se tiče cijena takvih kuća na domaćem tržištu, one se kreću od 750 maraka za sivu fazu do 1.500 maraka po m2 za ključ u ruke, dok su cijene vani dosta veće, ali je i gradnja drugačija.

“Za završetak svih radova na gradilištu potrebno nam je od 5 do 21 dan ovisno od stepena završenosti kuće koju ugovorimo s investitorom”, govori Stevanović.

S druge strane, uvoz montažnih kuća u BiH daleko je manji pa je on lani iznosio 1.223.165 maraka, piše biznis.

u novom istraživanju koje naglašava preokret koji će umjetna inteligencija donijeti na radnom mjestu.

Oko 41 posto viših rukovodilaca očekuje da će imati manju radnu snagu zbog AI tehnologije, navodi Adecco u izvještaju zasnovanom na anketi među rukovodiocima u 2.000 velikih kompanija širom svijeta.

Generativna AI, koja može kreirati tekst, fotografije i video zapise kao odgovor na upite otvorenog tipa, podstakla je i nadu da bi mogla eliminirati zadatke koji se ponavljaju i strah da će neke poslove učiniti zastarjelima.

Tehnološke kompanije, uključujući globalne gigante Google i Microsoft, krenule su u val otpuštanja posljednjih mjeseci jer su svoj fokus prebacile na sisteme kao što su OpenAI ChatGPT i Googleov chatbot Gemini.

istraživanje Adecca jedno je od najvećih u oblasti umjetne inteligencije i slijedi studiju Svjetskog ekonomskog foruma iz 2023. koja navodi da 25 posto kompanija očekuje da će AI izazvati gubitak radnih mjesta, dok je 50 posto očekivalo da će tehnologija stvoriti nove uloge.

Dok većina viših rukovodilaca koje je anketirao Adecco kaže da AI mijenja igru, velika većina kaže, međutim, da nije dovoljno napredovala u usvajanju tehnologije.

AI će na ovaj ili onaj način uticati na skoro sve poslove, izjavio je izvršni direktor Adecca Denis Machuel za Reuters.

– AI može biti ubica posla, a može biti i kreator posla. Prije deset godina postojao je veliki strah da će brojna radna mjesta biti uništena digitalnim putem, kada je digitalni svijet zapravo otvorio mnogo poslova – kazao je on.

– Između poslova koje je stvorila AI i uništenih radnih mjesta, vjerujemo da će ovo biti uravnoteženo – dodao je.

Kompanije su se morale pripremiti za poremećaj, obučavanjem svog osoblja za rad s umjetnom inteligencijom, kaže Machuel, umjesto da se oslanjaju na regrutovanje stručnjaka izvana.

Adecco je anketirao kompanije u Sjedinjenim Državama, Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj, Japanu, Španiji, Kanadi, Australiji i Singapuru. Pokriveni sektori uključivali su odbranu, farmaciju, zdravstvo, industriju i logistiku,pišu Vijesti

Švicarska kompanija, koja i sama koristi vještačku inteligenciju, naprimjer u stvaranju životopisa za klijente, takođe vidi tehnologiju koja nudi „ogromnu priliku“ u svom radu s klijentima.

– Već smo se uključili u obuku i usavršavanje ljudi uime naših klijenata. Prodali smo mnogo konsultantskih projekata i povećanje koje vidimo na tome prilično je zanimljivo – kazao je Machuel, prenosi Reuters.

BERLIN – Nijemci jedu sve manje mesa – prema podacima informacionog centra za poljoprivredu (BZL), 2023. prosječni stanovnik je pojeo 51,6 kilograma, 430 grama manje nego pretodne godine.

Ministar poljoprivrede Čem Ezdemir nove brojke, koje potvrđuju trend, pripisuje promišljenosti.

“Nijemci pri izboru hrane vode više računa o svom zdravlju, uticaju na okolinu i dobrobiti životinja. Danas mnogi jedu manje mesa zbog te svijesti, a svi podaci ukazuju da trend jača” ocijenio je ministar.

Najviše je popustila konzumacija govedine, za skoro pet odsto, na 8,9 kilograma. Prosječan njemački građanin je prošle godine potrošio 27,5 kilograma svinjskog mesa, oko 600 grama manje nego 2022.

Sa druge strane, konzumacija mesa razne peradi skočila je za 900 grama, na 13,1 kilograma.

Ezdemir je ocijenio da poljoprivreda, tržište i politika treba da se orijentišu prema “stvarnosti” i gurnu razvoj uzgoja životinja u Njemačkoj.

“Ankete redovno ukazuju da potrošači žele više standarde uzgoja životinja i da su spremni to i više ta plate na kasi” navodi se u njegovom saopštenju.

U suštini, naveo je ministar, “cilj su držanje manje životinja”, uz razvoj biljne alternative poput ovsenog mlijeka ili vegetarijanskih burgera koja već ima očigledan, snažan tržišni potencijal u domaćoj poljoprivredi i prehrambenoj industriji.

DPA

Objava Nijemci jedu sve manje mesa prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Nakon što je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog ministra komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edina Forte podržalo pristupanje Bosne i Hercegovine programu Digitalna Evropa, jučer je ovaj Sporazum dobio jednoglasnu podršku Predsjedništva Bosne i Hercegovine te se uskoro može pristupiti i njegovom potpisivanju.

“Bosna i Hercegovina više neće biti jedina zemlja zapadnog Balkana koja nije članica programa Digitalna Evropa. Potpisivanjem Sporazuma sa Evropskom komisijom zainteresirani građani, nevladine organizacije, javne uprave i preduzeća iz Bosne i Hercegovine dobit će priliku da apliciraju za sredstva u ukupnom iznosu od 1,5 milijardi KM. Na ovaj se način daje značajna podrška procesu digitalne transformacije u interesu naših građana i sustizanju evropskih standarda u ovoj oblasti“, poručio je ministar Forto, piše biznis.

BANJALUKA – Vlast Republike Srpske užurbano traži rješenja kako bi se osobama i firmama kojima su banke zbog američkih sankcija ugasile račune omogućilo da primaju platu i nastave poslovanje. Sagovornici CAPITAL-a kažu da rješenja ima, ali da nijedno nije bezbolno, jednostavno i jeftino.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je i sam ostao bez računa, prvo je rekao da će platu primati preko pošte, dok je juče najavio osnivanje banke za unutrašnji platni promet.

„Narednih sedmica će biti riješeno pitanje banke koja će raditi unutrašnje platne transakcije i time omogućeno pravnim i fizičkim licima u Srpskoj da mogu da vrše platni promet“, rekao je Dodik.

Dobro upućeni sagovornici CAPITAL-a kažu da bi i „Pošte“ i osnivanje nove banke mogle da budu rješenje, ali je problem cijena koja će biti plaćena.

Ukoliko bi se na isplaćivanje plata išlo preko „Pošta Srpske“ postoji rizik da se i ovo preduzeće, ali i ljudi na njenom čelu nađu na udaru američkih sankcija, što bi moglo značiti kraj državnog poštanskog operatera.

U slučaju da se ide na formiranje nove banke, cijena bi bila minimalno 15 miliona KM koliko je potrebno za osnivački kapital, ali pitanje je i koliko bi to rješenje bilo dugoročno održivo. Upravni odbor i direktor te banke morali bi biti spremni na rizik da se i sami nađu na crnoj listi.

Državni milioni za nekoliko računa

Dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo kaže za CAPITAL da je teoretski i praktično moguće tu ideju realizovati, samo je potrebno 15 miliona KM.

Na pitanje da bi Centralna banka BiH mogla da predstavlja problem preko koje idu sve transakcije i da ona odobrava banci račun za poslovanje, Đogo kaže da ne vidi šta bi bio osnov da Centralna banka tu novu banku ne uključi u unutrašnji platni problem.

„Ta bi banka bila registrovana i sve bi bilo legalno. Unutrašnji platni promet je stvar svake države i američke sankcije ne podrazumijevaju da u nekoj drugoj državi zabranite tamošnji platni promet. Tako da ne vidim u ovom trenutku zašto to ne bi bilo izvodljivo. Možda je to jedino malo skupa opcija da osnivate banke za nekoliko lica i kompanija“, smatra Đogo.

Kada je u pitanju opcija rješavanje isplate plata preko „Pošta“, Đogo kaže da je tu problem što bi i same „Pošte“ mogle da dođu pod sankcije.

„Takođe, „Pošte“ imaju manjinske akcionare koji možda ne bi bili saglasni sa tim. Mnogo realnija mi je opcija da se formira nova banka, jer bi „Pošte“ mogle da izgube poslove sa inostranstvom i našle bi se u ozbiljnijim problemima“, rekao je Đogo.

Kaže da bi nova banka mogla da se formira za mjesec dana, a da je nešto realniji rok tri do pet mjeseci.

Kineska banka u RS

Naš sagovornik iz oblasti bankarstva kaže da je moguće rješenje da Kinezi otvore svoju banku u RS, ali dodaje da to ne može da se uradi u kratkom roku.

„U Kini sve ide dosta tromije, pa čak i kada bi u ovom trenutku postajala odluka njihovih državnih organa da se to uradi, dok bi se došlo do realizacije prošli bi mjeseci, ako ne i duže. Kina ne zavisi od svifta i ta banka bi mogla da posluje bez straha da će biti isključena iz svifta. Međutim, takav potez, odnosno otvaranje banke moglo bi se protumačiti kao konfrontacija Kine sa SAD, a veliko pitanje da li su RS i njeno tržište vrijedni toga“, zaključuje naš sagovornik.

Nerealno oživljavanje „Banke Srpske“

Naš sagovornik iz bankarskih krugova kaže da opcije da se IRB pretvori u klasičnu banku ili da se „reaktivira“ Banka Srpske nisu ni realne, ni izgledne zato što, najprostije rečeno, zahtijevaju mnogo i vremena i kapaciteta. Posebno jer nije realno brzo okončanje stečaja bivše državne „Banke Srpske“.

„Opcija je da se formira nova banka koja bi se bavila samo unutrašnjim platnim prometom je najizglednija. Pri tome nije nerealna opcija da „Pošte Srpske“ preuzmu poslove unutrašnjeg platnog prometa i postanu „Poštanska štedionica“, što ne bi bila banka u klasičnom smislu, ali bi mogla da radi poslove unutrašnjeg platnog prometa“, objašnjava naš sagovornik.

Međutim, on ističe da bi to sasvim izvjesno „Pošte Srpske“ dovelo u poziciju da se nađu pod sankcijama OFAC-a.

„U tom slučaju bi se to javno preduzeće našlo u ozbiljnim problemima, pogotovo ako bi komercijalne banke pod pritiskom ugasile račune kao drugim pravnim licima sa crne liste. Zato bi bilo loše gurati „Pošte“ u tu vrstu priče“, kaže naš izvor.

Advokat Aleksandar Sajić kaže da je osnivanje nove banke hipotetički moguće, ali da je pitanje koliko bi bilo isplativo takvo poslovanje.

„Ko god bi htio nešto da plaća u inostranstvu ne bi imao interes da ima račun u takvoj banci“, kaže Sajić.

Nova državna banka, nakon niza propalih banaka u državnom vlasništvu od kojih je poslednja Banka Srpske, sigurno ne bi bila profitabilna. I da se nađu iskusni bankari, kojih inače nedostaje na tržištu, koji su spremni da rizikuju dolazak na crnu listu, banka bi imala vrlo mali broj klijenata. Građani i pravna lica koja nisu na crnoj listi bi izbjegavala da otvaraju račune i drže depozite poučeni prethodnim iskustvom ali i opasnošću njenog zatvaranja zbog sankcija, a pored toga ne bi imali mogućnosti plaćanja u inostranstvu.

Kao jedna od mogućnosti koja kruži u bankarskim krugovima spominje se i da država preuzme neku od najmanjih banaka na tržištu. Za manjinske akcionare koji  bi odbili prodati svoje udio to bi značio direktan gubitak jer bi preko noći došlo do odliva depozita i prelaska klijenata u drugu banku.

Podsjećamo, banke u BiH krajem prošlog mjeseca su počele da gase račune fizičkim i pravnim licima koja se nalaze na crnoj listi SAD, nakon najave predstavnika te zemlje da bi se i one mogle naći pod sankcijama ako i dalje budu sarađivale sa sankcionisanim licima.

Predsjednik RS Milorad Dodik je nakon toga rekao da će sam ugasiti svoj račun i pozvao sva fizička lica da se povedu za njegovim primjerom i dobrovoljno ugase račune kako banke ne bi došle pod udar sankcija.

CAPITAL: M. Ljubojević – D. Momić

Objava Istražili smo: Može li Srpska osnovati banku za lica na crnoj listi prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Nadzorni odbor “Unicredit banke” Banjaluka imenovao je Željka Kišića za predsjednika uprave umjesto Gordana Pehara, koji je ranije podnio ostavku.

On će biti privremeno rješenje do okončanja procesa izbora i imenovanja novog predsjednika uprave, koji je u toku.

Kišić je član uprave banke nadležan za maloprodaju i korporativno bankarstvo, a došao je iz “Unicredit banke” Srbija gdje je bio direktor Direkcije za poslovanje sa srednjim privrednim društvima, u okviru Sektora poslovanja sa privredom.

Podsjećamo, kako je CAPITAL otkrio sredinom marta, Pehar je nakon osam godina odlučio da napusti čelo “Unicredit banke” Banjaluka.

Za vrijeme njegovog mandata banka je bila suočena sa najvećim kriptovalutnim sporom u Evropi, gdje su prvostepenom presudom bili obavezani da isplate odštetu od 256 miliona maraka. Ipak, u drugostepenom postupku, sud ih je oslobodio odgovornosti, a što je potvrdio i Vrhovni sud Republike Srpske.

Unicredit banka je u prošloj godini imala dobit od 22,8 miliona maraka.

CAPITAL: D. T.

Objava Željko Kišić novi direktor “Unicredit banke” Banjaluka prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Ovo predstavlja najprometniji mart u historiji Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

Tokom prvog tromjesečja 2024. aerodrom je opslužio 235.492 putnika, što je 21,2 posto više u odnosu na isti period prošle godine.

Rekord je postavljen i kada se ukupnog gleda prvi kvartal ove godine.

Najveći prevoznik, prema kapacitetu sjedala za mart 2024., je turski Pegasus Airlines, prema podacima Ex-Yu Aviation News.

BiznisInfo.ba podsjeća da se prava ekspanzija tek očekuje jer je prije nekoliko dana Ryanair počeo s letovima iz Sarajeva.