Kategorija: Vijesti

BANJALUKA, DOBOJ, PRIJEDOR – Uredbama o ograničenju marži u Srpskoj potrebno je dodati širok spektar proizvoda, onih koje građani najviše koriste, od mesa, preko voća i povrća, pelena, sredstava za higijenu kao što su pasta za zube i deterdžent za veš itd.

To su, kako prenose Nezavisne novine,  neki od prijedloga koji stižu iz udruženja za zaštitu potrošača u Srpskoj, uoči donošenja dopunjenih uredbi o određivanju marže prehrambenih proizvoda i naftnih derivata, koje bi uskoro trebalo da se nađu pred Vladom Srpske.

Snežana Šešlija, izvršna direktorica Udruženja građana “ToPeeR” Doboj, kaže da je potrebno govoriti i o kvalitetu proizvoda, jer se često ispostavi da je ono što je jeftinije zapravo lošijeg kvaliteta.

Potom je navela i proizvode kojima bi cijene trebalo da budu snižene, odnosno marža ograničena, kako bi građani od toga imali koristi.

“To su šamponi za kosu za djecu i odrasle, dječji sapun, pelene za djecu i odrasle, toalet-papir, deterdžent za veš, higijenski ulošci, deterdžent za suđe i pasta za zube. To su, dakle, sredstva za održavanje higijene. Što se tiče hrane, tu su, uz artikle kojima je već ograničena marža, još i krompir, pasulj, riža, potom paštete, hrenovke, cijelo pile. Sezonsko povrće je tu takođe, jer cijena od šest maraka, recimo, za paprike, nije adekvatna”, navodi Šešlija za “Nezavisne novine”.

Nedeljka Neška Ilijić, izvršna direktorica Udruženja građana “Oaza” Trebinje, takođe je predložila širok spektar proizvoda.

“Treba uzeti u obzir osnovne životne namirnice kao što su meso i prerađevine od mesa. Takođe, voće i povrće su strašno skupi, a to je jedna od najosnovnijih potreba potrošača. Tu su još i hrana za bebe i pelene. Zatim, kada je riječ o higijeni, tu su šamponi i sredstva za čišćenje. Gdje je kafa? Gdje su jaja? To je sve ono što jedna porodica kod nas neizostavno troši”, rekla je Ilijićeva u izjavi za “Nezavisne novine”

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, napominje da će za određeni broj proizvoda biti ograničena marža, ali i pita šta je sa onim proizvodima kojim je smanjena gramaža.

Marićeva kaže da se uvijek priča o onome što se dešava u trgovini, a malo je priče o tome koliko lokalne zajednice mogu da učestvuju u zaštiti životnog standarda građana, jer su povećane cijene u komunalnim djelatnostima, gdje spadaju računi za grijanje, vodu itd.

Ističe da je potrebna dugoročna politika, jer ni ova akcija, koja se odnosi na ograničenje marži neće puno toga donijeti, jer treba razgovarati i sa proizvođačima i dobavljačima. Ona donosi još nekoliko prijedloga.

“Ako govorimo o prašku za veš, mora se raditi o svim artiklima, a ne samo o jednom proizvodu iz te palete. Nije rješenje da se pravi katalog pojedinih proizvoda. Isto tako, kada pričamo o mesu – sve pileće ili juneće meso itd. Tako da se i svi dobavljači moraju uključiti u to”, pojasnila je Marićeva.

Denis Šulić, ministar trgovine i turizma Republike Srpske, rekao je da su spremne uredbe o određivanju marže prehrambenih proizvoda i naftnih derivata.

“Ukoliko dobijemo povratne informacije od svih ministarstava, ove uredbe će biti na sljedećoj sjednici Vlade Republike Srpske”, najavio je Šulić te rekao da će marže pojedinih životnih namirnica biti ograničene do osam odsto. Nezavisne novine

Objava Hoće li marže biti ograničene na mesu, voću, povrću, sredstvima za higijenu? prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Ferrero je 26. na svijetu, piše u američkoj poslovnoj bibliji.

Osnivač data giganta ion Group Andrea Pignataro drugi je najbogatiji čovjek u Italiji sa 27,5 milijardi eura neto vrijednosti i 65. u ukupnom plasmanu, piše biznis.

Dizajner Giorgio Armani je treći sa 11,3 milijarde (177.).

Proizvođač Nutelle, Kindera, Tic Taca i Ferrero Rochera je multinacionalna kompanija sa sjedištem u Albi i druga najveća kompanija za proizvodnju čokolade i konditorskih proizvoda na svijetu, iza Mars Wrigleya. Giovanni Ferrero je izvršni direktor, prenosi Ansa.

Podaci su to o top 10 privrednih društava koje je objavila Finansijsko-informatička agencija FBiH, piše biznis.

Bingo je imao prihod od 1,94 milijarde KM, dobit je uvećao na 158,3 miliona KM, a ova kompanija zapošljava i najviše radnika u Federaciji BiH, ukupno 8.108.

Po prihodu na drugom mjestu je Holdina iz Sarajeva s prihodom od 1.379.349.169 KM.

Među top 10 su i javna poduzeća poput JP Elektroprivreda BiH koje je ostvarilo prihod od 1.165.888.173 KM, ističući se u sektoru energetike. Slijed Hifa Oil i Hifa Petrol, zatim Boreas, a uz privatne igrače, i mješovita poduzeća su zauzela svoje mjesto na ovoj ovoj listi. Pa tako je ArcelorMittal Zenica, sa sjedištem u Zenici, postigao prihod od 732.811.138 KM. Kompanije poput G-Petrol i Philip Morris BH također su se istakle s prihodima od 645.487.092 KM, odnosno 577.153.628 KM.

Najvećih deset kompanija u Federaciji BiH ostvaruje ukupan prihod od 9,2 milijarde KM, dok je ukupan prihod svih društava u FBiH 69,4 milijarde KM. Udio ovih deset društava u ukupnom prihodu FBiH procjenjuje se na 13,3 posto.

Po dobiti, iza Binga na drugom mjestu je Sisecam soda Lukavac, a na trećem Elektroprivreda HZHB. Na četvrtom mjestu nalazi se Violeta, sa ukupnom dobiti od 49.342.305 KM.

Kada je riječ o dobiti svih privrednih društava u FBiH, u 2023. ona je iznosila skoro 5,3 milijarde KM, a na dobit prvih deset društava otpada 615,3 miliona KM.

Kada je riječ o ukupnom broju zaposlenih na drugom mjestu je JP Elektroprivreda BiH s 3.940 radnika. Slijedi Klinički Centar Univerziteta u Sarajevu, koji s 3.099 zaposlenih. Na četvrtom mjestu je BH Telecom sa 3.079 zaposlenih.

Ukupan broj zaposlenih u privrednim društvima u FBiH na kraju 2023. godine bio je 368.288, a na top 10 kompanija otpada 33.546.

Škrebić za Capital kaže da su naviše pogođene niskoakumulativne grane, kao što su tekstilna i kožarska industrija.

-Zaista tu dolazi do velikih problema. Narudžbe za sve vrste proizvoda u kojima je veliko učešće rada se konstantno otkazuju ili smanjuju.

Također, velikim izvoznicima se traži smanjenje cijena i to između deset i 30 odsto u zavisnosti od grane i proizvoda koje preduzeće plasira na ino tržište“, rekao je Škrebić.

S druge strane, kaže, privrednici na našem tržištu imaju konstantan rast troškova, ne samo ličnih primanja već i svih drugih troškova.

-Tako smo došli u situaciju da troškovi koji su bili naša komparativna prednost, jer su bili niži nego u okruženju, sada u velikoj mjeri postaju problem jer postajemo nekonkurentni na evropskom tržištu“, ističe Škrebić.

Što se tiče najniže plate, kaže da je očigledno da nekih značajnih promjena kada je u pitanju ova tema neće biti i da privrednici očekuju da će Vlada ispuniti ono što je obećala.

-S obzirom na stanje na evropskom tržištu ono što očekujemo od Vlade RS i što nam je na neki način obećano krajem prošle godine jeste pomoć u ovoj situaciji. Želimo da to bude sistemska pomoć, a ne pomoć od slučaja do slučaja.

Očekujemo da se smanji opterećenje bruto troškova rada i da se, što je možda još važnije, pruži sistemska podrška za tehnološke investicije u automatizaciji proizvodnih procesa.

Mislimo da je to jedini način kako bi se rast bruto plata mogao amortizovati, odnosno kako bi to privreda RS mogla izdržati u budućnosti“, naglasio je on.

Govoreći o američkim sankcijama zbog kojih banke posljednjih dana gase račune sankcionisanim firmama i pojedincima, Škrebić kaže da svako opterećenje i udar na ovako malu i krhku ekonomiju predstavlja problem, posebno jer on nije ekonomske, već političke prirode.

-Međutim, to je nešto na šta mi ne možemo da utičemo. U svakom slučaju, sankcije nisu nešto što možemo podržati u bilo kakvom obliku“, rekao je on.

BANJALUKA – Poreska uprava Republike Srpske prikupila je u prvom kvartalu ove godine na račun javnih prihoda Srpske 1,048 milijardi KM, što je za 123,6 miliona KM ili 13 odsto više u odnosu na prva tri mjeseca lani, izjavio je direktor ove uprave Goran Maričić.

“Posmatrano po grupama javnih prihoda, naplata direktnih poreza u periodu januar-mart ove godine veća je za 20 odsto, doprinosa za 12 odsto, a ostalih javnih prihoda za pet odsto”, rekoa je Maričić.

Doprinosi su u prva tri mjeseca ove godine naplaćeni u iznosu od 594,1 miliona KM, što je za 64,1 miliona KM više nego u istom periodu prethodne godine, pri čemu je naplata doprinosa za Fond PIO veća za 11 odsto, za Zavod za zapošljavanje i za Fond dječje zaštite za po 12 odsto, a za Fond zdravstvenog osiguranja za 14 odsto.

Direktni porezi su u prvom kvartalu ove godine naplaćeni u iznosu od oko 312,3 miliona KM, što je za 52,2 miliona KM ili 20 odsto više nego u prva tri mjeseca prethodne godine.

Najveći rast naplate u ovoj grupi javnih prihoda ostvaren je kod poreza na dobit koji je u prvom kvartalu ove godine naplaćen u iznosu od 203,5 miliona KM, odnosno za 35,6 miliona KM više u odnosu na isti period lani.

Povećanje naplate bilježi i porez na dohodak koji je naplaćen u iznosu od 101,5 miliona KM, što je za 16,3 miliona KM ili 19 odsto više nego u prva tri mjeseca 2023. godine.

Kod ostalih javnih prihoda, u prva tri mjeseca ove godine naplata je iznosila 142 miliona KM, što je za 7,3 miliona KM ili pet odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

Kada je u pitanju ova grupa javnih prihoda, nastavljen je rast naplate po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću i to za 27 odsto, dok je naplata taksi i naknada veća za devet odsto, a naplata kazni za šest odsto.

U martu je naplata javnih prihoda iznosila 458,4 miliona KM, što je za 46,3 miliona KM ili 11 odsto više nego u istom mjesecu prošle godine. Srna

Objava Poreska uprava RS naplatila više od milijardu maraka prihoda prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

SARAJEVO – Podaci Centralne banke BiH pokazali da doznake iz inostranstva bilježe rekordne iznose. U 2023. godini lični transferi dijaspore iznosili su 3,79 milijardi KM i za 203 miliona KM su veći u odnosu na godinu ranije.

FOTO: Agencije

Ukupan promet trgovine na malo u BiH, posmatran u tekućim cijenama, u februaru 2024. godine ostvario je rast od 13,6 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Promet prehrambenim proizvodima porastao je za 14,5 posto.

Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže da ga rast prometa u tekućim cijenama ne čudi, jer uključuje inflaciju i ne mora značiti rast ukupnog prometa, već veću vrijednost zbog poskupljenja.

“U tom slučaju prodaja može biti čak i manja, a da ima veću vrijednost. S druge strane, rast prometa izražen u stalnim cijenama trebao bi predstavljati stvarni rast prodaje, a to je u našim okolnostima neobično, uzimajući u obzir kontinuirani pad broja stanovnika. Dijelom se može pokušati objasniti većim brojem turista, ali nisam siguran da u ovo doba godine to može biti dovoljno objašnjenje”, kaže Gavran.

On je dodao da se dio odgovora, možda, kriju i povećane doznake iz inostranstva, jer povećanje plata i penzija zaostaje za inflacijom.

“Povećanja primanja, plata i penzija uglavnom su zaostajala za inflacijom i opet ne mogu objasniti ovakav trend. Imali smo i pojavu prekogranične kupovine, jer građani Hrvatske često, a iz Srbije rjeđe, dolaze kod nas u kupovinu”, ističe Igor Gavran za Avaz.

Objava Doznake iz inostranstva skoro 3,8 milijardi KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Uprava za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH naplatila je za prva tri mjeseca 2,63 milijarde KM prihoda od indirektnih poreza, što je za 201 milion KM više nego u istom periodu prošle godine.

Nakon što je po osnovu povrata PDV-a privredi vraćeno 523 miliona KM, neto prikupljeni prihodi za tri mjeseca iznosili su 2,107 milijardi KM i veći su za 240 miliona KM nego za prva tri mjeseca prošle godine, saopšteno je iz UIO.

Za finansiranje zajedničkih institucija za prva tri mjeseca doznačeno je 250 miliona KM, Republici Srpskoj 638 miliona KM, Federaciji BiH /FBiH/ 1,139 milijardi KM, a Brčko distriktu 64 miliona KM.

Po osnovu posebne putarine za izgradnju auto-puteva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva, FBiH je dobila dodatnih 53 miliona KM, Republika Srpska 35 miliona KM, a Brčko distrikt dva miliona KM. Srna

Objava Prikupljene 2,63 milijarde KM prihoda od indirektnih poreza prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.