Kategorija: Vijesti

PODGORICA – Komercijalne banke, njih 11, ostvarile su prošle godine prema podacima Centralne banke (CBCG) dobit u iznosu od 146 miliona evra, što je za 62,7 miliona evra, odnosno 75,26 odsto, više u odnosu na kraj 2022. godine.

Iz vrhovne monetarne institucije “Vijestima” su zvanično kazali da je svih 11 banaka iskazalo pozitivan rezultat.

U 2023. godini došlo je do rasta kamata na kredite za građane i privredu u Crnoj Gori, zbog rasta međunarodne referentne kamatne stope za evropsku valutu Euribor, ali i povećanja naknada i provizija banaka za građane i privredu na platni promet, kartični i bankomatsko poslovanje i druge usluge. Sve ovo je uticalo na visoki profit crnogorskih banaka.

Evropska centralna banka (ECB) je prije dvije godine pokrenula rast referentne kamatne stope u sklopu mjera protiv inflacije, ali je krajem prošle godine saopšteno da će u 2024. godini prestati sa ovim mjerama jer je inflacija u državama eurozone zaustavljena, a da je sada sa nižim kamatnim stopama potrebno podržati potrošnju i ekonomski rast.

Predstavnici banaka u Crnoj Gori najavili su prošle sedmice, nakon sastanka sa novom guvernerkom CBCC Irenom Radović, da će do kraja marta ove godine ponuditi niže kamatne stope na kredite građanima.

Guvernerka je tada kazala da je, u cilju očuvanja životnog standarda građana, CBCG pokrenula, a poslovne banke podržale inicijativu za snižavanje kamatnih stopa na kredite za građane.

“Vjerujemo da će, osim povoljnosti za građane, ponuđene kreditne linije sa nižim kamatnim stopama podstaći jačanje tržišne konkurencije, što će otvoriti prostor za dodatne korekcije cjenovne politike banaka”, istakla je tada Radović.

Iz CBCG su u odgovoru na pitanja “Vijesti” kazali da su ključni prihodi banaka, koji su uslovili visoki profit u 2023. godini, prihodi od kamata i od naknada i provizija koji čine 93,47 odsto ukupnih prihoda.

“Prihode od kamata banke dominantno ostvaruju po tri osnova: od kredita, hartija od vrijednosti i kratkoročnih sredstava. Ove tri kategorije čine 94,3 odsto svih prihoda od kamata, s tim što su prihodi od kamata na kredite najznačajnije, sa visokim učešćem od 76,05 odsto u ukupnim prihodima od kamata”, navedeno je u odgovorima CBCG.

Najbolji rezultat u prošloj godini, prema podacima iz bilansa uspjeha, imala je Crnogorska komercijalna banka sa neto profitom od 55,5 miliona evra. Njoj se krajem 2020. godine pripojila Podgorička banka, nakon čega je postala dominantna banka po visini prometa. Najmanji profit u prošloj godini od svega 76 hiljada evra imala je Prva banka.

Iz CBCG navode da “poslovanje banaka tokom 2023. godine karakteriše ostvarenje visokog neto profita u iznosu od 146 miliona evra”, dok su tokom 2022. godine banke poslovale sa neto profitom u iznosu od 83,3 miliona evra.

Od kamata, naknada i provizija 403,7 miliona

“Povećanje profita u iznosu od 75,26 odsto u odnosu na prethodnu godinu je, sa jedne strane posljedica značajnog porasta prihoda banaka po ključnim osnovama od 32,42 odsto, a sa druge strane mnogo manjeg rasta ukupnog rashoda banaka od 17,73 odsto u istom periodu”, naveli su iz Centralne banke.

Prema podacima ove monetarne institucije, banke su prošle godine ostvarile bruto prihod od kamata u iznosu od 250 miliona evra, odnosno za 65 miliona više nego u 2022. godini.

Od kamata na odobrene kredite ostvaren je prihod od 190 miliona evra (35 miliona više), od kamata na hartije od vrijednosti 31 milion (8,3 miliona više), od kamata na kratkoročne sredstva 14,6 miliona (12,9 miliona više) i od kamata na ostala sredstva ostvaren je prihod od 14,2 miliona evra, što je za 8,5 miliona više nego u 2022. godini.

Banke su u prošloj godine imale ukupan prihod od naknada i provizija u vrijednosti od 153,7 miliona evra, što je za 30 miliona više nego u 2022. godini.

“Prihode od naknada i provizija dominantno generišu dvije vrste ovih prihoda: prihodi od platnog prometa i prihodi od kartičnog i bankomatskog poslovanja. Ove dvije vrste prihoda učestvuju sa 73,75% u ukupnim prihodima od naknada i provizija”, naveli su “Vijestima” iz CBCG.

Od naknada i provizija za platni promet banke su lani imale prihod od 61,7 miliona evra, što je devet miliona više nego godinu ranije. Prihod od kartičnog i bankomatskog poslovanja iznosio je 51,7 miliona evra (12,5 miliona više), od drugih usluga naplaćeno je 12,2 miliona evra (4,7 miliona više), od naknada za vođenje računa naplaćeno je 11,1 milion evra (1,8 miliona više).

Od naknada i provizija za odobrenje kredita banke su lani ostvarile prihod od 7,6 miliona evra, što je za 700 hiljada više nego u 2012. godini. Od vanbilansnih poslova banke su imale prihod od 4,6 miliona evra, uz rast od 800 hiljada evra, dok su od naknada na ostale poslove dobile 4,8 miliona evra uz rast od pola miliona u odnosu na 2022.

Rastu svi ključni pokazatelji, u padu nekvalitetni krediti

Iz Centralne banke navode da bankarski sistem u Crnoj Gori karakteriše stabilnost, visoka likvidnost, visoka profitabilnost i dobra kapitalizovanost.

“U decembru 2023. godine zabilježen je rast ključnih bilansnih pozicija u jednogodišnjem uporednom periodu. Ukupna aktiva banaka ostvaruje rast od 5,15 odsto, krediti od 11,89 odsto, a depoziti od 4,76 odsto. Takođe, ukupan kapital banaka ostvaruje značajnu stopu rasta od 21,43 odsto. Koeficijent adekvatnosti kapitala iznosi 20,03% na kraju četvrtog kvartala 2023. godine, i bilježi rast u odnosu na isti period 2022. godine kada je iznosio 19,32 odsto. Likvidna aktiva banaka iznosi 1,59 milijardi evra i čini 23,72 odsto ukupne aktive”, naveli su iz CBCG.

Iz ove institucije su kazali da su na kraju prošle godine nekvalitetni krediti i potraživanja na nivou sistema iznosili 205,6 miliona evra.

“Posmatrano u odnosu na uporedni period prethodne godine, nekvalitetni krediti bilježe pad od 3,5 miliona evra ili 1,67 odsto. NPL (koeficijent nekvalitetni krediti i potraživanja/ukupni krediti i potraživanja, prema bruto principu) na kraju 2023. godine iznosi 5,02 odsto. Ovaj koeficijent bilježi pad od 0,69 procentnih poena u odnosu na kraj 2022. godine kada je iznosio 5,71 odsto. U narednom periodu ne očekujemo rast NPL-a”, naveli su iz CBCG.

Banke će platiti porez od 27 miliona, izbjegli “solidarni doprinos”

U bilansima o uspjehu banaka, navedeno je da su ukupno treba da plate 27 miliona evra poreza na ostvarenu dobit u prošloj godini.

Banke plaćaju porez na dobit po stopama koja važe za sva pravna lica – na profit do 100 hiljada evra stopa je devet odsto, od 100 hiljada do 1,5 miliona je stopa 12 odsto, a na iznose preko milion i po evra profita stopa je 15 odsto.

Doskorašnji ministar finansija Aleksandar Damjanović u prethodnoj Vladi, je početkom 2023. godine pripremio Nacrt zakona o solidarnom doprinosu, po ugledu na nekoliko članica Evropske unije, kojim je bilo predviđeno uvođenje većih poreskih stopa poreskim obveznicima koji su ostvarili profit preko pet miliona evra.

Stopa ovog poreza trebalo je da iznosi 33 odsto, a plaćali bi se na razliku između profita ostvarenih u 2023. i 2024. godini, i prosječne oporezovane dobiti iz 2018, 2019, 2020. i 2021. godine uvećane za 20 odsto. Planirano je bilo da se ovaj porez odnosi samo na visoko profitabilne djelatnosti, kao što su bili energetika, bankarstvo, trgovina, farmacija…

Privredna komora i većina poslodavačkih udruženja bili su protiv ovog predloga, zatim je uslijedila politička kriza i blokada parlamenta, pa nacrt zakona više nije razmatran.

Vijesti.me

Objava Rekordan profit banaka u Crnoj Gori  prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

ZAGREB – Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2023. iznosila je 19,3 posto, objavio je hrvatski Državni zavod za statistiku (DZS).

Podaci DZS pokazuju da su u najvećoj mjeri tom riziku izloženi stariji građani, samci i samohrani roditelji te stanovnici Panonske Hrvatske.

Najveća stopa rizika od siromaštva (prema NUTS regionima) utvrđena je u Panonskoj Hrvatskoj, 29,4 posto. U Sjevernoj Hrvatskoj iznosi 17,7, Jadranskoj Hrvatskoj 17,5 i Gradu Zagrebu 10,5 posto.

Prema podacima DZS-a, prag rizika od siromaštva za jednočlano domaćinstvo u 2023. godini iznosio je 5.924 evra, a za domaćinstvo s dve odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina 12.440 evra, prenosi Poslovni dnevnik.

Prema uzrastu i polu, najviša stopa rizika od siromaštva je bila u osoba u dobi od 65 ili više godina te je iznosila 34,8 posto. U toj je dobnoj skupini razlika prema polu najveća te je stopa rizika od siromaštva u žena iznosila 38,8, a u muškaraca 29,3 posto. Najniža je stopa rizika od siromaštva bila u osoba u dobi od 25 do 54 godine i iznosila je 12,6 posto. U muškaraca te dobi iznosila je 12,8 posto, a u žena 12,5 posto.

U kategoriji domaćinstava s izdržavanom djecom, najviše stope rizika od siromaštva prisutne su u domaćinstvima koja čine jedan roditelj s izdržavanom djecom, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 24,4 posto i u domaćinstvima s dvije odrasle osobe s troje ili više djece, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 20,5 posto.

Stopa rizika od siromaštva je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Ona ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva, a prag rizika od siromaštva postavljen je na 60 posto od srednje vrijednosti (medijana) ekvivalentnoa raspoloživog dohotka svih osoba.

Ukupan raspoloživi dohodak domaćinstva je ukupan novčani neto dohodak koji je primilo domaćinstvo i svi njegovi članovi u referentnom razdoblju, tj. u prethodnoj godini.

Ekvivalentni raspoloživi dohodak računa se tako da se ukupan raspoloživi dohodak domaćinstva podijeli s ekvivalentnom veličinom domaćinstva izračunanom prema modifikovanoj OECD-ovoj ljestvici, prema kojoj se nosiocu domaćinstva dodeljuje koeficijent 1, svakoj drugoj odrasloj osobi u kućanstvu od 14 godina i starijoj osobi koeficijent 0,5, a djeci mlađoj od 14 godina koeficijent 0,3. Postupak se primjenjuje zbog određivanja ravnomjernijeg udjela svakog člana domaćinstvu u sticanju zajedničkog prihoda.

Prosjek raspoloživog dohotka po domaćinstvu iznosio je u 2023. godini 18.843 evra, dok je prosjek ekvivalentnog raspoloživog dohotka iznosio 10.891 evro.

U Republici Hrvatskoj je prema podacima državnog statističkog zavoda u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u 2023. godini bilo 20,7 posto građana. Taj pokazatelj odnosi se na one osobe koje su u riziku od siromaštva ili su u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji ili žive u domaćinstvima s niskim intenzitetom rada.

Kao i kod stopa rizika od siromaštva, stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti najviša je u Panonskoj Hrvatskoj, 31,3 posto, a slede Jadranska Hrvatska s 18,9, Sjeverna Hrvatska s 18,6 i Grad Zagreb s 11,9 posto.

Stopa teške materijalne i socijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u domaćinstvima koja ne mogu sebi da priušte najmanje sedam od trinaest stavki materijalne i socijalne deprivacije i u 2023. iznosila je 2,8 posto.

U domaćinstvima s vrlo niskim intenzitetom rada živjelo je 5,5 posto građana.

Ginijev koeficijent odnosno mjera nejednakosti raspodjele dohotka u 2023. iznosio je 29,7 posto. Kad bi postojala savršena jednakost (tj. kad bi svaka osoba primala jednaki dohodak), tad bi Ginijev koeficijent iznosio nula posto. Što je vrijednost bliža sto posto, to je prihodovna nejednakost veća.

Agencije

Objava Svaki peti Hrvat u riziku od siromaštva prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

SARAJEVO – Globalni divovi Volvo i Renault morat će Bosni i Hercegovini platiti kaznu od 50.000 KM.

Ovu kaznu odredio im je Konkurencijski savjet Bosne i Hercegovine, piše BiznisInfo.ba.

Naime, dva globalna giganta udružila su snage kako bi stvorili novu kompaniju za razvoj potpuno nove generacije električnih lakih komercijalnih vozila (LKV). Kako je ranije rečeno, prvo vozilo iz ovog saveza krenuće u proizvodnju 2026.

Kompanije su morale zatražiti dozvolu od regulatornih tijela u svim državama gdje misle proizvoditi ili prodavati ova vozila, pa tako i do Bosne i Hercegovine.

Konkurencijski savjet BiH donio je odluku kojom je dozvolilo ovu koncentraciju na tržištu. No, ujedno je zaključilo da prijava nije podnesena na vrijeme.

Zbog nepodnošenja prijave koncentracije u zakonom propisanom roku, podnositeljima prijave je izrečena jedinstvena novčana kazna u iznosu od 50.000 KM.

Inače, ova laka teretna vozila biće izgrađena na novoj modularnoj platformi. Vozila će integrisati neviđene mogućnosti za praćenje aktivnosti isporuke i poslovne performanse korisnika.

Cilj je da se smanje ukupni troškovi vlasništva za čak 30 posto.

Biznis.info

Objava BiH kaznila gigante Volvo i Renault, moraju platiti 50.000 KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Izvoz struje iz BiH za prva dva mjeseca ove godine iznosio je 128,3 miliona KM, što je pad za skoro 52 posto u odnosu na isti period prošle godine, kada je taj izvoz bio 266,6 miliona maraka.

Riječ je, dakle, o padu za skoro 140 miliona KM koji je zabilježen u svega dva mjeseca. Ovaj pad pogodio je oba entiteta, ali više novca je izgubila Federacija BiH.

Izvoz iz FBiH za dva mjeseca bio je 54,6 miliona KM, što je za čak 60,5 posto manje u odnosu na isti lanjski period kada je taj izvoz bio 138 miliona maraka. Riječ je, dakle, o padu za oko 84 miliona u odnosu na prošlu godinu.

Izvoz struje manji zbog toplije zime i nižih cijena

Glavne razloge ovolikog minusa svakako treba tražiti u toplijoj zimi te nižim cijenama električne energije na međunarodnom tržištu u odnosu na prošlu godinu.

No, ovaj pad se nadovezuje na unutrašnje probleme koje imaju elektroprivrede u Bosni i Hercegovini.

Podsjetimo da je Elektroprivreda BiH prošle godine poslovala s rekordnim gubitkom od čak 140 miliona maraka.

U svom trogodišnjem planu poslovanja, objavili su da ove i u naredne dvije godine namjeravaju poslovati pozitivno. No, sa ovakvim izvoznim bilansom, postavlja se pitanje da li će to biti moguće.

S druge strane, Elektroprivreda RS ostvarila je prošle godine rekordnu dobit od 144,8 miliona КM, dok je Elektroprivreda HZHB također poslovala s dobiti od 52,5 miliona KM, piše BiznisInfo.ba.

Uvidom u potrošnju po pojedinim gradovima i općinama, među prvih deset mjesta su gradovi kao što su Sarajevo, Tuzla, Mostar, Zenica i Široki Brijeg koji, unatoč znatno manjem broju stanovnika, bilježi znatno veću potrošnju od lokalnih zajednica koje imaju višestruko veći broj građana.

Tako je u dva mjeseca u tom gradu od 30 hiljada stanovnika preko fiskalnih uređaja zabilježen promet od 281,7 miliona maraka, dok je, primjerice, u Bihaću, koji ima 56 hiljada stanovnika, zabilježena potrošnja od 183,6 miliona maraka. Na prvom mjestu, kada je riječ o evidentiranom prometu preko fiskalnih uređaja, je Novi Grad Sarajevo, u kojemu je u dva mjeseca ove godine potrošeno nešto više od 809 miliona maraka, slijedi Ilidža sa 767 te Tuzla s 591,5 miliona maraka.

U Mostaru je u promatranom razdoblju evidentirana potrošnja od 534,4 miliona maraka, a gotovo identičan iznos zabilježen je u općini Sarajevo Centar (534,8 miliona maraka).

Jedna od lokalnih zajednica koja se ističe znatnim iznosima evidentiranog prometa preko fiskalnih uređaja je Tešanj, u kojemu je u dva mjeseca zabilježen iznos od 405,7 miliona maraka, a što je više nego, primjerice, u Zenici, u kojoj je u istom razdoblju potrošeno 381,5 miliona maraka.

U općini Novo Sarajevo evidentiran je promet od 363,2 miliona maraka, a slijede Široki Brijeg s već spomenutih 281,7 te Lukavac s 274,7 miliona maraka. Na popisu 10 lokalnih zajednica s najvećom evidentiranom potrošnjom, kao što je vidljivo, prisutni su i gradovi s relativno manjim brojem stanovnika, a što pak govori o ekonomskoj snazi navedenih lokalnih samouprava, odnosno velikom broju uspješnih poduzeća koja generiraju visok životni standard, a to prati i veći broj zaposlenih.

Uspješne priče koje svakodnevno dolaze iz gradova i općina kao što su Tešanj, Lukavac i Široki Brijeg svjedoče o dobro uhodanim modelima razvoja lokalnoga gospodarstva putem poslovnih zona, kao i produktivnom odnosu gradskih i općinskih vlasti s poslovnom zajednicom.

(Večernji.ba)

Industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj u prva dva mjeseca 2024. u poređenju sa istim periodom 2023. godine manja je za 3,1%.

U tom periodu u području Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija zabilježen je rast od 8,3%, dok je u području Prerađivačka industrija zabilježen pad od 6,2% i u području Vađenja ruda i kamena pad od 15,9%.

Industrijska proizvodnja u RS u februaru 2024. u poređenju sa januarom 2024. godine veća je za 4,7%, dok je u odnosu na februar 2023. godine veća za 1,4%, saopćio je Zavod za statistiku RS.

Broj zaposlenih u industriji manji za 3,4%

Broj zaposlenih u industriji u RS u februaru 2024. godine u odnosu na januar veći je za 0,4%, a u odnosu na prosječan mjesečni broj zaposlenih u 2023. godini manji je za 2,5% i u odnosu na isti mjesec 2023. godine manji je za 3,4%.

Broj zaposlenih u industriji u periodu januar-februar 2024. godine, u poređenju sa istim periodom prošle godine, manji je za 3,6%, piše Profitiraj.

Osim uzajamnih fondova i privatnih digitalnih valuta, poput Bitcoina i Tethera, moguće je prijeći i na digitalne valute središnje banke (CBDC). Trenutno se smatraju sigurnijima od tradicionalnih banaka.

Kad bi u ovoj krizi bilo više digitalnih valuta, štediše bi sigurno bile u iskušenju prenijeti svoje depozite iz poslovnih banaka u sigurnije središnje banke.

Je li ovo početak bankrota i propasti banaka?

Nakon kolapsa Silicon Valley Bank i Signature Bank, obje povezane s kripto industrijom. Sve su veća upozorenja da je sljedeći bankovni rizik povezan s digitalnim novcem. Točnije digitalnim valutama središnje banke gdje bi štediše mogle potražiti utočište u budućnosti. Ali kako je trenutna kriza utjecala na kriptovalute?

I dok je pad SVB-a privremeno srušio digitalni dolar (USDC), koji je dio svojih monetarnih rezervi držao u toj banci. Vrijednost Tethera (USDT), koji je inače dosta nestabilan, no ovoga puta u njemu su mnogi investitori našli utočište. Jer je dobio na vrijednosti. Tamo se u kratkom vremenu slilo pet milijardi dolara, pa mu je tržišna kapitalizacija narasla na gotovo 78 milijardi dolara.

To može biti zbog činjenice da je popularniji u Aziji, pa se manje oslanja na dolare u američkim bankama. I vrijednost bitcoinaBitcoin je decentralizirana, distribuirana, anonimna platna … je porasla, premašivši 28.000 dolara prvi put od lipnja prošle godine.

Zašto sredstva rastu?

Profitirali su i novčani fondovi – u njih se slilo više od 286 milijardi dolara, od čega je, prema podacima iMoneyNeta, oko 52 milijarde otišlo u fondove Goldman Sachsa. A velike priljeve zabilježili su JPMorgan Chase s 46 milijardi i Fidelity s 37 milijardi.

Zašto? Upravo zbog brzine dostizanja likvidnosti – ovi novčani fondovi posjeduju vrlo niskorizičnu imovinu koja se lako može prodati, uključujući i kratkoročni dug američke države. A zbog dugogodišnjeg ulaganja SVB je pao. Povrat ulaganja u novčane fondove sada je na najvišoj razini u posljednjih nekoliko godina. Njihova ukupna imovina u SAD-u porasla je na rekordnih 5,1 bilijun dolara, prema podacima Bank of America.
Što se događa s podignutim novcem? Digitalne valute središnje banke sigurnije su utočište

Što se događa kada novac pobjegne iz depozita, posebno tako brzo, s online povlačenjem kao što je bilo u SVB-u? Osim uzajamnih fondova i privatnih digitalnih valuta, poput Bitcoina i Tethera, moguće je prijeći i na digitalne valute središnje banke (CBDC)- Koje se smatraju sigurnijima od tradicionalnih banaka.

Njihova prednost je brza plaćanja i odsustvo visokih naknada tipičnih za bankovne transfere, posebno međunarodne.

CBDC-ova za sada nema puno, utrka za njihovim stvaranjem još uvijek traje. No da ih je u ovoj krizi više, štediše bi sigurno bile u iskušenju prebaciti depozite iz poslovnih banaka u sigurnije središnje banke. Pritiskom na gumb. Što znači da bi, kada ih bude više, pogotovo fizičkih, takva alternativa, s mogućnošću brzog prijenosa, mogla biti faktor ubrzanja propasti banaka.

Što rade banke koje su svjesne migracije depozita?

Regulatori su također svjesni ovoga, a Banka Engleske predlaže da se građanima Ujedinjenog Kraljevstva ograniči držanje najviše £10,000 u bilo kojem budućem CBDC-u.

Također se govori o ograničenjima veličine transakcija i negativnim kamatamaKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate … na CBDC-ove kako bi se stanovništvo obeshrabrilo od premještanja depozita na račune središnje banke, a spominju se i porezi na velika povlačenja iz poslovnih banaka.

Kina ruši dolar svojom digitalnom valutom

Kina je stvorila kinesku digitalnu valutu Središnje banke, e-CNI ili digitalni juan. Djelomično kako bi potkopala američki dolar kao svjetsku rezervnu valutu, a mnoge zemlje koje trguju s Kinom mogle bi biti prisiljene prihvatiti je kao sredstvo plaćanja.

Istodobno, europski regulator, ECB, želi spriječiti američke digitalne sustave Apple Pay i Google Pay da preuzmu platni sustav u Europi i poremete njihovu monetarnu politiku. Koja također planira digitalni euro.

Fed će vjerojatno morati razviti i digitalni dolar. No ni Australija ne isključuje tu opciju, u početku kao veleprodajnu valutu za banke i financijske institucije.

CDBC-ovi su također novi napad na ljudsko pravo na privatnost, jer se digitalni novac ove vrste može “pratiti” od izdavanja do potrošnje.

Izvor: bankar.me

KUPERTINO –  Akcije kompanije Apple su na zatvaranju berzi u Sjedinjenim Američkim Državama pale za 4,1 odsto, čime je kompanija izgubila oko 113 milijardi dolara svoje tržišne vrijednosti.

Kako navodi Bloomberg, prenosi Tanjug, firma iz Kupertina se suočava sa problemima sa obje strane Atlantika pošto je Ministarstvo pravde SAD u četvrtak podnijelo tužbu protiv Apple zbog navodnog monopola na tržištu pametnih telefona, dok kompaniju istovremeno očekuje istraga Evropske unije zbog mogućeg kršenja Zakona o digitalnim tržištima (DMA).

Dugo očekivana tužba u SAD dolazi nakon višegodišnjih tvrdnji kritičara da Apple nanosi štetu konkurenciji zbog restriktivnih uslova svoje prodavnice aplikacija, visokih naknada i strogo kontrolisanog pristupa svom hardveru i softveru.

“Apple potkopava aplikacije, proizvode i usluge koje bi inače učinile korisnike manje zavisnim od njihovih iPhone”, navodi se u saopštenju američkog Ministarstva pravde.

Prema navodima tužioca, Apple koristi svoj monopol “da izvuče više novca od potrošača, programera, kreatora sadržaja, umjetnika, izdavača, malih preduzeća i trgovaca”.

Na primjer, Apple omogućava korisnicima iPhone da bez problema šalju visokokvalitetne fotografije i video zapise jedni drugima, ali multimedijalni sadržaji koji stižu preko telefona sa operativnim sistemom Android su sporiji i lošijeg kvaliteta.

Reuters je u četvrtak saopštio da antimonopolska regulatorna tijela Evropske unije namjeravaju da istraže tehnološke kompanije Apple, Meta i Google.

Evropska unija je 4. marta već kaznila američki Apple sa 1,8 milijardi eura zbog kršenja zakona o konkurenciji i zloupotrebe svoje dominatne tržišne pozicije za prodaju aplikacija za streaming.

Agencije

Objava Apple izgubio 113 milijardi dolara tržišne vrijednosti nakon tužbe regulatora prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.