Kategorija: Vijesti

BANJALUKA – Komisija za hartije od vrijednosti (KHOV) nije dala saglasnost da se Bratoljubu Raduloviću obnovi mandat i da se ponovo imenuje za direktora Centralnog registra hartija od vrijednosti (CRHOV) zbog manjka transparentnosti u javnom konkursu, na kojem ranije inače nisu insistirali.

Komisiji je zasmetalo što konkurs, pred internet stranice CRHOV, nije objavljen u dnevnim novinama koje izlaze na teritoriji Republike Srpske, iako to do sada nikada nije ni bila praksa, niti su u Komisiji to ranije  tražili jer zakonom to nije striktno propisano.

Preciznije, za procedure koje im sada smetaju, prilikom imenovanja u prethodnim godinama, nisu imali nikakve primjedbe.

Kako nisu dobili saglasnost, Upravni odbor Centralnog registra poništio je konkurs i raspisao novi da bi udovoljio KHOV, pa će pored web stranice, on biti objavljen i u novinama.

Inače, postupak oko izbora novog direktora CRHOV se zbog zahtijeva Komisije za hartije od vrijednosti odugovlači još od 10. januara ove godine.

Naime, tada je raspisan prvi konkurs, a KHOV je intervenisao jer poziv nije cijelo vrijeme bio na početnoj strani sajta CRHOV, već u rubrici “Obavještenja” gdje se na dnevnom nivou objavljuju brojne operativne aktivnosti Centralnog registra.

Konkurs je zbog toga produžen za još osam dana, pod uslovima koje su tražili u KHOV.

Međutim, prema njihovoj ocjeni objavom javnog konkursa u sekciji „Obavještenje“, bez objave u jednom dnevnom listu koji se prodaje na cijelom području Republike Srpske, nije iskazan dovoljan stepen transparentnosti.

U CRHOV su nastavili sa procedurom oko izbora smatrajući da su produženjem roka i isticanjem konkursa na početnoj strani njihovog sajta omogućili svima koji su zainteresovani da dobiju sve potrebne informacije.

Na javni konkurs su se prijavila dva kandidata od kojih jedan nije ispunjavao uslove s obzirom na to da nema pet godina radnog staža u oblasti tržišta kapitala.

Upravni odbor je na sjednici 8. februara utvrdio da sadašnji direktor Bratoljub Radulović ispunjava uslove, a od KHOV je tražena saglasnost, što je inače zakonska obaveza.

Međutim, KHOV sedam dana kasnije traži dokaz o objavi konkursa u nekom o dnevnih listova sa čime počinje da komplikuje cijeli proces.

U CRHOV kažu da to nisu učinili jer je u svim prethodnim procedurama bilo dovoljno da se objava pojavi na njihovoj stranici, niti je KHOV zbog toga ikada išta primjedbovao.

Po istom principu ranije je Komisija davala saglasnost kod izbora organa Banjalukče berze.

“Nijednim propisom nije izričito regulisano da je nužno izvršiti oglašavanje putem objave u dnevnom listu koji se prodaje na cijelom području Republike Srpske. Upravni odbor je u skladu sa ustaljenom praksom u proteklim godinama, donio odluku da javni konkurs bude objavljen na Internet stranici društva, a od Komisije nikada nije postojala primjedba na ovakvo postupanje, odnosno od Komisije su se u više slučajeva proteklih godina dobijale saglasnosti na imenovanje članova Upravnog i Nadzornog odbora i direktora”, navode u CRHOV.

Oni ukazuju na činjenicu da je isti postupak bez objavljivanja javnog konkursa u dnevnim novinama proveden 2017, 2018. i 2022. godine prilikom izbora članova Upravnog i Nadzornog odbora Registra, kao i 2018. godine prilikom izbora direktora Registra.

“Na taj izbor je Komisija dala saglasnost bez dodatnog uslovljavanja, miješanja i intervencija u postupak”, navodi se u odluci o poništenju konkursa koji potpisuje prdsjednik Upravnog odbora Zoran Babić.

Inače, KHOV u svom obrazloženju kojim zahtjev za saglasnost traženu od CRHOV ocjenjuju neurednim navode da je osnovna svrha javnog konkursa da “osigura transparentnost, pravičnost i jednakost prilika u procesu izbora kandidata”.

“U konkretnom slučaju, objavom Javnog konkursa u sekciji „Obavještenja“, bez objave Javnog konkursa u jednom dnevnom listu koji se prodaje na cijelom području Republike Srpske, nije iskazan dovoljan stepen transparentnosti postupanja upravnog odbora Centralnog registra kao pravnog lica sa javnim ovlašćenjima”, navode oni ne objašnjavajući zašto na ovoj transparentnosti nisu ranije insistirali.

Inače, kako smo to nedavno pisali, Komisija za hartije od vrijednosti izrekla je javnu opomenu Centralnom registru hartija od vrijednosti kao i Bratoljubu Raduloviću zbog, kako su naveli, nezakonitosti u vezi prenosa akcija društva za upravljanje investicionim fondovima.

Iz CRHOV su tvrdili da je riječ o preoceduralnoj grešci te da nije bilo prostora da se izriče opomena.

 CAPITAL: Dejan Tovilović

Objava KHOV se preko konkursa obračunava sa direktorom Centralnog registra prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Prosječan iznos je 2.761 euro, no razlike između bonusa radnika zavise od sektora u kojem rade su znatne, piše Fenix-magazin, prenosi biznis.

Najmanje regresa dobili su građevinari, u prosjeku 1.104 eura, te zaposleni u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu 1.689 eura.

Najbolje su prošli zaposleni u javnoj upravi s prosjekom od 3.000 eura, pa nastavnici i visokoškolci s eurom manje.

Nešto manje bonuse dobili su umjetnici, zaposleni u djelatnosti zabave i rekreacije, vodovoda, odvoza i skladištenja otpada.

Najviše koristi od bonusa imali su radnici u industriji, vodovodu, kanalizaciji i otpadu…

Njemačka vlada propisala je bonuse do 3.000 eura kako bi ublažila utjecaj energetske krize i privremenih skokova cijena na standard zaposlenih. U zavisnosti od kolektivnog ugovora, novac se može isplatiti odjednom ili u ratama.

Kako je naglasila Kapičija uvoz je bio iz Hrvatske, Mađarske, Slovačke, Srbije, Slovenije, Crne Gore, Poljske i Švedske.

Proizvođačima iz BiH nije jasno zašto uvozimo toliko mlijeka, pored izuzetno kvalitetnog koje nastaje na našim farmama. Osim mlijeka, domaćim proizvođačima problem stvara i prekomjeran uvoz mliječnih proizvoda.

U Bosnu i Hercegovinu je 2022. godine uvezeno mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti 224 miliona maraka, dok je vrijednost izvoza bila svega 113 miliona maraka.

Podsjetimo, kako su ranije naveli iz Vanjskotrgovinske komore BiH, prerađivači godinama predlažu da se u slučaju pojave viškova sirovog mlijeka na tržištu, obezbijede sušare za zbrinjavanje mlijeka u mlijeko u prahu.

Također, kako je poručeno, uz pomoć nadležnih institucija, potrebno je strateški razvijati stočni fond, prenosi InfoBijeljina.

Područje oko Lopara leži na procijenjenih 1,5 milijuna tona litij-eva karbonata, 94 milijuna tona magnezijeva sulfata i 17 milijuna tona bora. Tvari su to koje se koriste za izradu raznih proizvoda, od električnih automobila do vjetroturbina i elektroničkih komponenti.

Ova ležišta velika potencijala mogla bi biti rijetka blagodat za zemlju čija ekonomija uglavnom stagnira nakon razornog rata 1990-ih. Nalaze se u Republici Srpskoj, čiji je čelnik Milorad Dodik nazvao projekt “prilikom za razvoj koja se ne smije propustiti”. No protivljenje lokalnih vlasti već tinja jer bi, realizira li se, to bio površinski kop i kao takav potencijalno opasan po okoliš.

Općinsko vijeće Lopara glasalo je u prosincu protiv projekta. “Više od 90 posto stanovnika je protiv”, rekao je načelnik općine Rado Savić. “Ljudi se boje curenja otrovnih materijala. Naša je pozicija jasna, ne želimo takav rudnik ovdje”, dodao je.

Udruge za zaštitu okoliša pokrenule su peticiju protiv projekta, prenosi Hina. “Svugdje u svijetu gdje su otvoreni ovakvi rudnici, prije ili kasnije došlo je do zagađenja podzemnih voda i zraka”., rekla je Snežana Jagodić Vujić, predsjednica lokalne ekološke udruge.

U Srbiji su 2022. godine masovni prosvjedi zbog rudnika litija Rio Tinto u blizini bosanskohercegovačke granice prisilili vladu da poništi dozvole za projekt vrijedan nekoliko milijardi eura.

Litij nudi mogućnost zarade milijardi godišnje

Vladimir Rudić, direktor bosanskohercegovačke podružnice švicarske rudarske kompanije Arcore AG, optužio je protivnike projekta u Loparama da “siju paniku”. “Uvjeti rada apsolutno će biti kontrolirani”, rekao je za AFP. Iz Arcorea se nadaju da će početi s bušenjem u tom području do 2027., piše financa.

Na brežuljcima sjeveroistočne Bosne nalazi se lokalna zajednica razapeta je između straha od ekološke tragedije i nade u bogatstvo iz golemih ležišta minerala ključnih za zelenu tranziciju, kakva je strateški cilj EU. Područje oko sela Lopare leži na procijenjenih 1,5 miliona tona litijeva karbonata, 94 milijuna tona magnezijeva sulfata i 17 milijuna tona bora, piše francuska agencija AFP.

ŠTOKHOLM – Švedski proizvođač nameštaja Ikea planira da uloži oko 300 miliona evra u Južnoj Koreji u naredne tri godine kako bi povećao tržišni udeo u toj azijskoj zemlji.

“Mnogo ulažemo u Aziju”, rekao je Tolga Onču, šef maloprodajne grupe kompanije Ingka Group, prilikom svoje prve posJete zemlji od 2018, i najavio otvaranje novih prodavnica, prenosi Bloomberg.

Ikea, poznata po svom poslovnom modelu uradi sam, ima četiri prodajna mesta u Južnoj Koreji i nudi kupovinu i dostavu.

Ova kompanija je poslednjih godina investirala u poboljšanje automatizacije svoje usluge dostave, i kako je rekao Onču u Južno Koreji je jedna od najkvalitetnijih isporuka.

Brend planira da snizi cijene na globalnom nivou i očekuje smanjenje od deset do 20 odsto za ključne proizvode u Južnoj Koreji, dodao je on. U SAD, Ikea je smanjila maloprodajne troškove za skoro 1.000 proizvoda.

Ikea je u Južnoj Koreji od 1. septembra 2022. do 31. avgusta 2023. ostvarila prihode od 600 milijardi vona (603,1 milion dolara) , što je manje u odnosu na 622 milijarde vona godinu dana ranije, prema finansijskom izvještaju iz decembra. b92

Objava Poznati proizvođač se širi prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

NEW YORK – Regularotorna tijela američkih banaka kaznila su JPMorgan Chase sa 348,2 miliona dolara zbog neadekvatnog programa praćenja trgovinskih aktivnosti firmi i klijenata i lošeg ponašanja na tržištu, objavile su u četvrtak Federalne rezerve.

Fed je novčano kaznio banku zajedno sa Kancelarijom kontrolora valute (OCC) navodeći da se nedolično ponašanje dogodilo između 2014. i 2023. godine. Odvojeno, OCC je saopštio da JPMorgan nije uspio da pravilno prati milijarde dolara transakcija u najmanje 30 globalnih trgovanja, javlja Reuters, prenosi Biznis.rs.

Regularotorna tijela američkih banaka kaznila su JPMorgan Chase sa 348,2 miliona dolara zbog neadekvatnog programa praćenja trgovinskih aktivnosti firmi i klijenata i lošeg ponašanja na tržištu, objavile su u četvrtak Federalne rezerve.

Fed je novčano kaznio banku zajedno sa Kancelarijom kontrolora valute (OCC) navodeći da se nedolično ponašanje dogodilo između 2014. i 2023. godine. Odvojeno, OCC je saopštio da JPMorgan nije uspio da pravilno prati milijarde dolara transakcija u najmanje 30 globalnih trgovanja, javlja Reuters, prenosi Biznis.rs.

Banka je saopštila da je sama identifikovala problem i da radi na njegovom rješavanju, kao i da ne očekuje bilo kakav poremećaj u postojećim uslugama za klijente. Pored toga, nije bilo dokaza o nedoličnom ponašanju zaposlenih ili šteti klijentima ili širem tržištu.

JPMorgan je u februaru otkrio da očekuje da će platiti oko 350 miliona dolara građanskih kazni za prijavljivanje nepotpunih podataka o trgovanju platformama za nadzor. Tada je saopšteno da je banka u „naprednim pregovorima“ sa trećim neimenovanim regulatorom koji možda neće rezultirati rješenjem.

Nagodba objavljena u četvrtak predstavlja drugu veliki kaznu u posljednih nekoliko godina za banku zbog njenog upravljanja podacima. U 2021. godini JPMorgan je pristao da plati 200 miliona dolara za namirenje građanskih tužbi od dva druga regulatora zbog propusta u vođenju evidencije. bankar.me

Objava JPMorgan Chase kažnjen sa 350 miliona dolara prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Potrošačke cijene u februaru 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine, u prosjeku su više za 4,3 odsto.

“Najveći utjecaj na mjesečnu stopu inflacije imali su rast cijena u grupama: gorivo i mazivo za motorna vozila, povrće, kratkotrajna dobra za rutinsko održavanje domaćinstva, frizerske usluge i ostale usluge za ličnu njegu, usluge za održavanje i popravku stanova, ostali uređaji, predmeti i proizvodi za ličnu njegu; ulja i masti”, navode iz Monstata, a prenosi Investitor me.

Potrošačke cijene u periodu januar – februar 2024. godine, u poređenju sa istim periodom prethodne godine, u prosjeku su više za 4,3 odsto, dodaje se.

BAZEL – Spajanje dvije vodeće banke UBS i Credit Suisse stvorilo je “nove rizike i izazove” za švajcarsku privredu, upozorila je Organizacija za ekonomsku sarradnju i razvoj (OECD).

Akvizicija je možda očuvala finansijsku stabilnost, navodi OECD u ekonomskom pregledu za Švicarsku, ali takođe otvara pitanja o dominaciji UBS-a u matičnoj zemlji i o potrebi jače finansijske regulacije u budućnosti. Najveće spajanje banaka od globalne finansijske krize, kojim je upravljala švajcarska država kako bi spriječila kolaps Credit Suissea, stvorilo je grupu čija imovina nadmašuje švajcarski bruto domaći proizvod (BDP).

“UBS-ova akvizicija Credit Suissea uz pomoć države… de facto je obuzdala sve izraženiju krizu unutar Credit Suissea i prigušila rizike prelivanja, čime je očuvana finansijska stabilnost, no izazvala je nove rizike i izazove”, mišljenja su u OECD-u.

Švajcarska vlada sprema prijedloge postrožavanja propisa za velike banke. “UBS, još i prije spajanja, bila je globalno važna sistemska banka, sada je postala još veća, i prema propisima o ‘bankama previše važnim da propadnu’ (TBTF) mora ispunjavati još strože regulatorne zahtjeve”, dodaje se.

Odbor za finansijsku stabilnost, skupina središnjih bankara, dužnosnika riznice i regulatora iz skupine 20 vodećih svjetskih gospodarstava (G20), istaknuo je u veljači rizik koji bi Švicarskoj predstavljao kolaps UBS-a te pozvao Bern da ojača kontrolne mehanizme.

Švicarska vlada sprema se u idućih nekoliko mjeseci iznijeti prijedloge postrožavanja propisa za velike banke, uključujući veće ovlasti glavnog supervizora FINMA-e, koji je tražio bolje instrumente. OECD brine konkurencija, s obzirom da novonastala banka ima otprilike 25 odsto udjela u domaćim depozitima i zajmovima, prema podacima švajcarske centralne banke.

Švajcarska komisija za zaštitu tržišne konkurencije zagovara podrobniju istragu UBS-ove dominacije u određenim dijelovima tržišta, izvijestio je Reuters u februaru. Izvršni direktor UBS-a Sergio Ermotti odbacio jeupozorenja kritičara o veličini zajmodavca, rekavši da je on niskorizičan i bolje diverzifikoran nakon akvizicije Credit Suissea.

Bankar.me

Objava U Švajcarskoj se spajaju dvije vodeće banke, imaju više novca od švajcarskog BDP-a prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.