Kategorija: Vijesti

KIJEV – U Ukrajini je od početka marta cijena pšeničnog brašna počela postepeno da pada zbog problema sa tranzitom kroz Poljsku, gdje su poljoprivrednici u znak protesta blokirali granice.

“Prevelika ponuda brašna i umjerena potražnja kako domaćih tako i izvozno orijentisanih kompanija jačaju pritisak na cijene. Gotovo je nemoguće prodati brašno na izvozno tržište zbog blokade na poljskim granicama, što utiče i na postepeno smanjenje cijena“, navodi se u izvještaju informativno-analitičke agencije „APK-Inform“, prenosi Interfaks Ukrajina.

Kako se navodi, od početka meseca cene visokokvalitetnog brašna su smanjene za 2,5 do 7 evra po toni, i od danas se kreću u rasponu od 230 do 260 evra po toni.

B92

Objava Pojeftinilo brašno u Ukrajini prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Na Svjetski dan potrošača iz Federalnog ministarstva trgovine podsjećaju da je izrada zakona koji bi trebao precizno urediti i unaprijediti ovu oblast u završnoj fazi.

“Na državnom nivou imamo okvirni Zakon o zaštiti potrošača iz 2006. godine koji je posljednji put dopunjen 2015. godine. U proteklih devet godina, tehnologija je napredovala, trgovina u dobroj mjeri digitalizirana, a naša zakonska regulativa nije pratila ove promjene. Zbog nemogućnosti političkog dogovora da se pristupi izmjenama i dopunama Zakona na državnom nivou ili donošenju potpuno novog zakona usklađenog s pravnom stečevinom Europske unije (EU), ali i s tehnološkim napretkom, odlučili smo se za potpuno novi zakon na entitetskom nivou”, kazao je ministar Hasičević.

Federalni zakon o zaštiti potrošača u potpunosti će biti usklađen s pravnom stečevinom EU-a, te će otvoriti mogućnost uvođenja digitalizacije u trgovini po uzoru na praksu u modernim europskim državama, što će osigurati bolju zaštitu potrošačkih prava.

Radna grupa sastavljena od predstavnika Federalnog ministarstva trgovine, predstavnika udruga potrošača, poslodavaca iz ove oblasti, predstavnika inspekcijskih organa i ombudsmena za ljudska prava posegnula je za europskim rješenjima kako bi i potrošači u Federaciji bili zaštićeni kao i oni u EU.

“Novi pristup, u kojem sve zainteresirane strane sjede za jednim stolom i transparentno raspravljaju i iznose stavove, a koji je od početka mandata uveo ministar Hasičević, već daje rezultate o čemu uostalom svjedoče i novi tekstovi zakona o unutrašnjoj trgovini, te zakona o zaštiti potrošača, a pokrenute su i aktivnosti za izradu novog zakona o e-trgovini”, navode iz Ministarstva.

Članovi radne grupe za izradu zakona o zaštiti potrošača posebno su istaknuli potrebu tehnološkog napretka u ovoj oblasti, ne zanemarujući tradicionalne načine poslovanja.

“Među ostalim, to u praktičnom smislu znači da će hiper i mega marketima biti omogućeno uvođenje uređaja putem kojih će svaki kupac moći provjeriti cijenu artikla, deklaraciju, a elektronskim putem dobiti i garanciju za kupljeni proizvod. To će olakšati i trgovcima i kupcima poslovanje”, kazao je vođa radne grupe i šef Odsjeka za zaštitu potrošača u Federalnom ministarstvu trgovine Darko Basić.

Ovo će također pomoći inspektorima u kontroli deklaracija proizvoda koji se nalaze u legalnoj prodaji, a ministar ističe i da bi ovaj zakon trebao razvrstati trgovce na velike, srednje i male po principu Zakona o računovodstvu i reviziji, te na taj način malim i srednjim poduzećima ostaviti mogućnost izbora da rade u skladu sa suvremenim tehnološkim unapređenjima ili po tradicionalnom konvencionalnom principu vođenja evidencija i izvještavanje ručno i na papiru.

S druge strane, velikim domaćim, regionalnim i internacionalnim kompanijama koje imaju dovoljne resurse stavio bi u obavezu da svoje poslovanje usklade s direktivama EU-a i svoje evidencije vode isključivo digitalno, izvještavaju posredstvom Agencije FIA, a razmjenu dokumenata obavljaju isključivo elektroničkim putem poznatijim kao EDI.

Svjetski dan prava potrošača obilježava se od 1982. godine, a svoje porijeklo ima u “Deklaraciji o osnovnim pravima potrošača” koju je donio bivši američki predsjednik John F. Kennedy 1962. godine.

U deklaraciji su pobrojana osnovna prava potrošača kao pravo na sigurnost roba i usluga, pravo na izbor roba i usluga, pravo na cjelovitu, istinitu i pravovremenu informaciju, pravo da se čuje glas potrošača, pravo na zadovoljenje temeljnih životnih potreba, te pravo na naknadu štete i na zdrav okoliš, podsjećaju iz Federalnog ministarstva trgovine, piše biznis.ba.

U eri tehnološkog procvata, kada naš svakodnevni život sve više zavisi od inovacija, opštine i gradovi u Bosni i Hercegovini traže svoj način da se priključe ključnim globalnim inicijativama. Čine to zbog svojih građana i budućnosti, svjesni da je budućnost digitalna i da integracija IT tehnologija u rad javnih ustanova unapređuje usluge jer više niko ne želi čekati u redovima i prolaziti komplikovane procedure, prenosi proftiraj.

Po predviđanjima Ujedinjenih nacija, 70% svjetske populacije će do 2050. godine živjeti u gradovima i urbanim područjima. Ideja pametnih gradova i u regiji je još uvijek u početnoj fazi, ali postoje značajni koraci ka njenom ostvarivanju. Gradovi poput Beograda, Novog Sada i Niša već uvode različite tehnološke inovacije kako bi postali efikasniji. Postoji sve izraženiji naglasak na obrazovanju i osnaživanju lokalnog stanovništva za nove tehnologije. Inicijative poput pametnih parkova i javnih WiFi mreža pružaju dodatne prednosti građanima. Paralelno s tim, radi se na stvaranju inkluzivnih pametnih gradova koji uzimaju u obzir specifične potrebe osoba s invaliditetom.

Upravo s ciljem podrške procesima koji donose značajne korake ka uspostavi pametnih gradova pokrenut je projekat ‘Pametni gradovi – ka digitalnoj transformaciji gradova u BiH’. Realizuje se u od 2021. godine u okviru programa develoPPP.de, a implementira ga Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH u ime Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj SR Njemačke (BMZ) u saradnji sa kompanijama LANACO i DVC Solutions, te udruženjem IT kompanija u BiH Bit Alijansa.

“Namjera nam je podržati progresivne lokalne samouprave u početnoj realizaciji njihove vizije digitalne transformacije u pametni grad. U fokusu nam je unapređenje spremnosti i kapaciteta ovih opština i gradova da krenu u procese modernizacije usluga koristeći u svijetu prihvaćeni ‘smart city’ koncept i rješenja”, objasnili su pokretači projekta.

Kakva smart city rješenja smo dobili?

Prijedor, Zenica i Tešanj su lokalne zajednice koje su od kompanije LANACO dobile na poklon pametnu aplikaciju GoParking, dok su Pale i Zvornik od DVC Solutions dobili Građansku patrolu kao rješenje za unapređenje života građana u urbanim sredinama. Gradske i opštinske uprave poručuju da ovo mogu djelovati kao mali, ali da su itekako značajni koraci prema planskoj digitalnoj transformaciji.

Go Parking sistem koristi moderne tehnologije poput senzora, kamera i softvera kako bi olakšao upravljanje parkinzima. Omogućava brz i lak pronalazak slobodnog parking mjesta i plaćanje putem SMS-a ili kartice. Parking služba, odnosno kontrolori naplate, dobili su mogućnost skeniranja tablica vozila putem mobitela, izdavanja akademske karte upozorenja, kao i bilježenja prekršaja u sistemu. Samo u Prijedoru ovim sistemom pokriveno je oko 250 parking mjesta, a broj naplata putem SMS poruka je utrostručen.

Građanska patrola je aplikacija koji olakšava komunikaciju između lokalnih institucija i građana tako što omogućava građanima da jednostavno i anonimno preuzmu aplikaciju i prijave komunalne i druge probleme u njihovim opštinama putem svojih mobilnih telefona. Istovremeno pomaže institucijama da brzo reaguju i rješavaju te probleme. Zvornik, koji prednjači po broju preuzimanja aplikacije i prijava, već ih je dobio više od 360.

Obje aplikacije dostupne su za korisnike Android i iOS operativnih sistema.

Kako prevazići ograničene budžete i resurse?

Kristina Erak, operativna menadžerica Bit Alijanse, kaže da su pametni gradovi prvi korak ka stvaranju održivih gradova i da se radi o naporima na putu ka pametnijem i održivom društvu u cjelini. Zbog toga je važno da smart city projekti budu prilagođeni potrebama građana. Ograničeni budžeti i resursi lokalnih jedinica samouprave širom BiH samo su neki od njih. Ipak, svi akteri ovog procesa svjesni su da su strpljenje i timski rad ključ uspjeha.

Kristina Erak, operativna menadžerica Bit Alijanse

“Manje od 10 posto budžeta lokalnih zajednica se ulaže u razvojne intervencije. Građani često osjećaju da im nedostaje mogućnost učešća u donošenju odluka na lokalnom nivou. Softverska rješenja poput Građanske patrole i GoParkinga omogućavaju im da se aktivno uključe i budu dio pozitivnih procesa”, izjavila je Erak.
Nakon tri godine entuzijazam lokalnih zajednica daje dodatnu inspiraciju da se nastavi putem urbanog razvoja i uvođenja koncepta primjene smart city rješenja gdje god je to moguće, a sve s ciljem da naši gradovi i opštine postanu mjesta ugodnog življenja prilagođena potrebama svih stanovnika. Tim povodom, u aprilu će biti organizovana i velika završna konferencija na kojoj će biti predstavljeni rezultati projekta, piše proftiraj.

BANJALUKA – Kompaniji „Prointer“, koja održava sistem za nadzor igara na sreću u Srpskoj (RAS), zbog čega svake godine dobija milione maraka iz budžeta, odobrena su dodatna sredstva po ovom osnovu.

Njima se do sada za održavanje, nadogradnju i razvoj sistema svakog mjeseca  plaćalo 100 maraka za svaku kladionicu, 40 maraka za svaki automat i  pola marke za svakog aktivnog igrača u internet igrama.

Međutim, Ministarstvo finansija Republike Srpske, a na prijedlog Republičke uprave za igre na sreću, je prije nekoliko dana izmijenilo pravilnik kojim je to definisano, te se obavezalo da će umjesto 40, ubuduće za svaki terminal i automat plaćati 50 maraka, odnosno za četvrtinu više.

Odbornik PDP-a u Skupštini grada Banjaluka Milko Grmuša sabrao je da će ovom “malom” korekcijom “Prointer” u svoju kasu godišnje staviti dodatnih 1,44 miliona KM.

Naime,  prema zvaničnim podacima Republičke uprave za igre na sreću, zaključno sa februarom ove godine u Srpskoj ima 12.063 automata i terminala, što znači da će umjesto  482.520 KM mjesečno, nakon izmjene plaćati 603.150 KM, ili 120.630 KM više nego ranije.

Inače, kako smo to pisali prošle godine, “Prointer” je svoj zahtjev za povećanjem pravdao inflacijom.

S obzirom na to da je on uvažen, Grmuša smatra da bi se sada svim budžetskim korisnicima trebalo izaći u susret.

“Sva davanja iz budžeta zaposlenima kao i penzije penzionerima trebalo bi uvećati za 25 odsto. Mislim da je tim ljudima definitivno potrebnije povećanje naknada u tom procentu nego kompaniji koja je realno redovni korisnik budžetskih sredstava i monopolista kada je riječ o IT sektoru”, kazao je on.

Grmuša, koji radi u industriji igara na sreću ne vidi šta se u obimu posla koji obavlja “Prointer” promijenilo da je došlo do tolikog povećanja.

Ne znaju da su predložili veće naknade?

U Ministarstvu finansija nisu željeli da odgovore na upit CAPITAL-a zašto su odobrili dodatni novac “Prointeru” uz usmenu poruku da nam neće dostaviti ništa osim onog što je već objavljeno.

Zanimljivo je da u Republičkoj upravi za igre na sreću ne znaju da se pravilnik mijenjao, iako je izmjena išla na njihov prijedlog.

“Republička uprava za igre na sreću proteklih dana nije uputila prijedlog za izmjene Pravilnika o tehničkim karakteristikama računarskog sistema za nadzor nad priređivanjem igara na sreću”, poručili su kratko oni.

Na našu konstataciju da se u Službenom glasniku oni navode kao predlagač, te da njihov odgovor navodi na to da neko u njihovo ime predlaže odluke, nisu ništa dodatno napisali.

Inače, ministarka Zora Vidović je prvobitno planirala da naknade za održavanje sistema RAS plaćaju priređivači, što je spriječio Ustavni sud Republike Srpske.

U presudi iz aprila 2021. godine se navodi da je ona prekoračila je svoja zakonska ovlašćenja i suprotno Ustavu Republike Srpske obavezala priređivače igara na sreću u Srpskoj da plaćaju te troškove.

S obzirom na to da nisu uspjeli u svojoj namjeri, teret ovih troškova pao je na budžet Republike Srpske, odnosno građane koji ga pune.

CAPITAL: D. Tovilović

Objava Zora Vidović obezbijedila “Prointeru” nove milione od kocke prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BERLIN – Više od tri četvrtine, ili 77,9 odsto zaposlenih u Njemačkoj, primilo je jednokratni bonus zbog inflacije od oktobra 2022. ili će ga dobiti do kraja godine, saopštio je u Savezni zavod za statistiku. Isplate su bez poreza i doprinosa.

Prosječan iznos je 2.761 evro, ali su razlike između bonusa zaposlenih u zavisnosti od sektora u kojem rade znatne.

Najmanje dodatke su dobili građevinci, u prosjeku 1.104 evra, i zaposleni u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, 1.689 evra.

Najbolje su prošli zaposleni u javnoj upravi sa u prosjeku 3.000 evra i nastavnici i univerzitetski radnici, sa evrom manje. Nešto manje bonuse dobili su umjetnici, zaposleni u oblasti zabave i rekreacije, vodosnabdijevanju, kanalizaciji i odlaganju otpada.

Zapravo su radnici u industriji, vodovodima, kanalizacijama i preduzećima za otpad generalno imali najviše koristi od bonusa jer ih je dobilo oko 96 odsto zaposlenih u tim sektorima.

Njemačka vlada je propisala bonuse do 3.000 evra da ublaži uticaj energetske krize i privremenog naglog porasta cijena na standard zaposlenih. U zavisnosti od kolektivnog ugovora, novac se može isplatiti odjednom ili u ratama.

DPA

Objava Većina zaposlenih u Njemačkoj dobija bonus zbog inflacije prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Naime, objavljen je javni poziv za učestvovanje u emisiji trezorskih zapisa Federacije Bosne i Hercegovine putem aukcije na Sarajevskoj berzi.

Planirani iznos emisije je 30 miliona KM.

Aukcija će biti održana 19. marta a datum dospijeća zapisa je 18. septembar 2024., piše biznisinfo.

BANJALUKA – Predsjednik uprave Unicredit banke Banjaluka Gordan Pehar odlazi sa njenog čela, nakon osam godina provedenih na toj poziciji, saznaje portal CAPITAL.

Pehar je karijeru u ovoj banci započeo 2002. godine u odjelu finansija u mostarskom Unicredit-u.

Poziciju direktora Planiranja i kontrolinga preuzima 2008. godine, a od 2009. godine prelazi na funkciju člana Uprave i izvršnog direktora za Upravljanje finansijama na kojoj je bio do sredine 2016. godine kada preuzima funkciju predsjednika Uprave Unicredit banke u Banjaluci.

Za vrijeme njegovog mandata banka je bila suočena sa najvećim kriptovalutnim sporom u Evropi, gdje su prvostepenom presudom bili obavezani da isplate odštetu od 256 miliona maraka. Ipak, u drugostepenom postupku, sud ih je oslobodio odgovornosti.

Unicredit banka je u prošloj godini imala dobit od 22,8 miliona maraka.

CAPITAL: D.T.

Objava Gordan Pehar odlazi sa direktorske pozicije u Unicredit banci prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Najava sankcija bankama u Srpskoj koje budu sarađivale sa fizičkim licima i firmama na američkoj crnoj listi zabrinula je bankare koji ne znaju kako da postupaju u ovom trenutku zbog čega su odlučili da od Ministarstva finansija SAD traže pojašnjenje, saznaje CAPITAL.

Podsjećamo, vršilac dužnosti pomoćnika ministra finansija SAD Ana Moris rekla je prošle sedmice da bi se, osim osoba u BiH, pod sankcijama mogle naći i banke koje su otvorile račune političarima ili firmama koje su na crnoj listi SAD.

„Banke i druge finansijske institucije koje obavljaju transakcije za osobe ili privredne subjekte pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država izlažu se velikom riziku da se i same nađu u istoj situaciji“, rekla je  tada za CAPITAL Moris i najavila da se u BiH može očekivati još ovakvih mjera za one koji “podrivaju mir, stabilnosti i teritorijalni integritet BiH”.

Njena izjava izazvala je pravu buru u javnosti, a posebno je zabrinula direktore banaka koji su se našli u nezavidnoj poziciji.

S jedne strane, imaju značajne transakcije sa državom, a pored toga ne mogu tek tako ugasiti račun bilo kojem fizičkom licu, dok bi s druge strane, eventualne sankcije bi za bilo koju banku mogle da znače potpuni slom.

Banke su pod budnim okom i zbog investiranja u obveznice i trezorske zapise RS.

Međutim, nisu u problemu samo banke u RS, kako se to u prvi mah činilo. Kako saznajemo, u problemu su i banke sa sjedištem u FBiH jer veliki broj osoba i firmi sa crne liste posluje sa tim bankama.

Zbog toga su bankari u BiH krajem prošle sedmice održali sastanak na kojem su dogovorili da preko Ambasade BiH traže pojašnjenje od Amerikanaca.

„Na sastanku smo dogovorili da Udruženje banaka BiH preko Ambasade BiH u SAD-u traži objašnjenje od Ministarstva finansija SAD kako da postupamo sa računima osoba na crnoj listi“, rekao je za CAPITAL dobro upućeni izvor.

Podsjećamo, na crnoj listi SAD-a nalazi se kompletan vrh Republike Srpske.

Pored Predsjednika RS Milorada Dodika koji je pod sankcijama SAD od januara 2017. godine, na crnoj listi su i premijer Srpske Radovan Višković, predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, te potpredsjednik Vlade i ministar pravde RS Miloš Bukejlović.

Pod sankcijama je i srpski član Kolegijuma Doma naroda BiH Nikola Špirić, kao i nekadašnji Dodikov savjetnik i bivši predsjednik VSTS-a Milan Tegeltija, kao i ministar zdravlja Alen Šeranić.

Najnovije sankcije stigle su juče, a na listi se našla Srebrenka Golić, predsjedavajuća Vijeća naroda RS, Branislav Okuka, savjetnika predsjednika RS i Jelena Pajić Baštinac, generalna sekretarka predsjednika RS.

Najave SAD-a da će sankcije uvesti i bankama, Dodik je ocijenio kao demonstraciju sile istakavši da će oni ići do kraja, a da će on primati platu preko pošte.

“Šta ima veze, ja ću primati platu predsjednika preko pošte, neće valjda zatvoriti poštu, a mogu i na blagajni uzeti svoju platu, ali neće nam promijeniti stav. Šta će drugi, pa nek se i oni riktaju na taj način i oni imaju poštu, svaka firma ima svoju blagajnu”, rekao je ove sedmice Dodik.

Na upozorenja SAD da bi se na američkoj crnoj listi mogle naći banke iz BiH koje obavljaju transakcije za osobe ili privredne subjekte pod sankcijama prije dva dana je reagovao premijer Višković koji je rekao da se pritisci na domaće banke nastavljaju, ali da će Republika Srpska to preživjeti.

CAPITAL: M. Ljubojević

Objava Bankari u panici zbog mogućih sankcija SAD-a prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.