Kategorija: Vijesti

BANJALUKA – Predstavnici Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske danas su sa predstavnicima trgovaca i trgovačkih lanaca iz Republike Srpske, održali sastanak sa kojeg su poručili da su svi svjesni situacije s kojima se građani suočavaju, te da će svako, sa svoje pozicije, dati doprinos tome da se olakša položaj potrošača, posebno onih iz najugroženijih kategorija društva.

Sastankom, kojem su prisustvovali predstavnici trgovaca i trgovačkih lanaca iz Republike Srpske, predsjedavala je pomoćnik ministra za resor trgovine Dušanka Tegeltija koja je trgovcima prezentovala planirane izmjene Uredbe, ističući očekivanje od prisutnih da aktivno učestvuju u kreiranju ovog dokumenta u cilju njegovog što boljeg i efikasnijeg sprovođenja u praksi.

Trgovci su izrazili punu spremnost za saradnju, kako u kreiranju ovog dokumenta, tako i svih daljih aktivnosti Ministarstva trgovine i turizma.

Sastanak je održan na temu izmjene i unapređenja Uredbe o ograničavanju marži u prometu robe, kojom se ograničava marža na osnovne životne namirnice. Nezavisne novine

Objava Ministarstvo i trgovci obećali da će olakšati položaj potrošača prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Taj dominatni položaj Kine stavlja Europu u nepovoljan položaj. Budući da se solarni paneli iz Kine nude po izuzetno niskim cijenama. Podsjećamo, kineska industrija je nekonkurentna zahvaljujući snažnoj subvenciji kineske industrije.

Prema analizi europskog think-tanka Bruegel, čak 95 posto panela koji se koriste u EU dolazi iz Kine. Ovo svakako postavlja pitanje ovisnosti EU o kineskim dobavljačima.

Sukladno tome, brojni stručnjaci ističu nužnost razvoja vlastitih industrijskih lanaca vrijednosti unutar EU. To bi podrazumijevalo vertikalno integrirane lance proizvodnje koji obuhvaćaju ključne komponente poput polisilicija, ingota, wafera, ćelija, modula i drugih. Ova inicijativa zahtijeva snažnu podršku na razini EU i njezinih članica, a kao primjer navode se Sjedinjene Američke Države, koje su uvelike poticale domaću proizvodnju fotonaponskih komponenti putem modela poticaja poput IRA (Inflation Reduction Act).

Osim ekonomske sigurnosti, postoji zabrinutost i zbog geopolitičke ranjivosti koja proizlazi iz ovisnosti o uvozu solarnih panela iz Kine. Planovi EU za značajno povećanje instaliranih solarnih kapaciteta do 2030. godine. Ovo postavlja dodatni pritisak na potrebu diversifikacije izvora nabave i smanjenja ovisnosti o kineskim dobavljačima, piše Energypress. Kako bi se očuvala industrijska konkurentnost i osigurala ekonomska neovisnost, EU mora uložiti napore u razvoj vlastite proizvodnje solarnih komponenti i potaknuti investicije u domaću industriju, piše financa.ba.

U Bosni i Hercegovini je u četvrtom kvartalu 2023. godine radnu snagu činilo 1,398 milion osoba od kojih je 1,221 miliona (87,4%) zaposlenih i 177 hiljada (12,6%) nezaposlenih. U poređenju sa prethodnim kvartalom, broj zaposlenih se povećao za 1,6%, dok se broj nezaposlenih osoba smanjio za 6,2%.

Broj osoba izvan radne snage u BiH u četvrtom kvartalu 2023. iznosio je 1,481 miliona i smanjio se za 0,5% u odnosu na prethodni kvartal.

U četvrtom kvartalu 2023. godine, stopa aktivnosti je bila 48,6%, stopa zaposlenosti 42,4%, stopa nezaposlenosti 12,7% i stopa neaktivnosti 51,4%, saopćeno je iz Agencije za statistiku BiH.

Prema podacima iz Ankete o radnoj snazi u četvrtom kvartalu 2023. godine od ukupnog broja osoba koji čine radnu snagu 852 hiljade (60,9%) su muškarci, a 546 hiljada (39,1%) su žene.

U ukupnom broju osoba izvan radne snage 552 hiljade (37,3%) su muškarci, a 928 hiljada (62,7%) su žene.
Od ukupnog broja zaposlenih osoba 764 hiljade (62,5%) su muškarci, a 457 hiljada (37,5%) su žene, dok od ukupnog broja nezaposlenih osoba 88 hiljada (49,9%) su muškarci, a 89 hiljada (50,1%) su žene.

U posmatranom periodu, od ukupne radne snage 65,6% osoba pripada starosnoj grupi od 25 do 49 godina, zatim 26,2% starosnoj grupi od 50 do 64 godine, 7,0% starosnoj grupi od 15 do 24 godine i 1,1% ima 65 i više godina.

Od ukupnog stanovništva izvan radne snage, 39,6% osoba je u starosnoj grupi od 65 i više godina, zatim 24,4% osoba u starosnoj grupi od 50 do 64 godine, 18,3% osoba u starosnoj grupi od 15 do 24 godine i 17,7% osoba u starosnoj grupi od 25 do 49 godina.

Od ukupnog broja zaposlenih osoba 65,7% osoba pripada starosnoj grupi od 25 do 49 godina, zatim 27,4% starosnoj grupi od 50 do 64 godine, 5,7% starosnoj grupi od 15 do 24 godine i 1,2% ima 65 i više godina.

Od ukupnog broja nezaposlenih osoba 65,5% osoba pripada starosnoj grupi od 25 do 49 godina, zatim 17,9% starosnoj grupi od 50 do 64 godine, 16% starosnoj grupi od 15 do 24 godine i 0,6% ima 65 i više godina.

Najveće učešće u obrazovnoj strukturi osoba koje čine radnu snagu imaju osobe sa završenom srednjom školom i specijalizacijom i to 69,3%, zatim osobe sa završenom višom školom, fakultetom, magisterijem, doktoratom 22% i osobe sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem 8,8%.

Najveće učešće u obrazovnoj strukturi osoba izvan radne snage imaju osobe sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem 47,7%, zatim osobe sa završenom srednjom školom i specijalizacijom 46,2% i osobe sa završenom višom školom, fakultetom, magisterijem, doktoratom 6,1%.

Obrazovna struktura zaposlenih pokazuje da 69,3% osoba ima završenu srednju školu i specijalizaciju, slijede osobe sa završenom višom školom, fakultetom, magisterijem, doktoratom 23,1% i osobe sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem 7,7%.

Obrazovna struktura nezaposlenih pokazuje da 69,4% osoba ima završenu srednju školu i specijalizaciju, slijede osobe sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem 16,1% i osobe sa završenom višom školom, fakultetom, magisterijem, doktoratom 14,5%.

Struktura zaposlenih osoba prema statusu u zaposlenosti pokazuje da najveće učešće u zaposlenosti imaju zaposlenici 86,6%, zatim samozaposlenici 11,5% i neplaćeni pomažući članovi 1,9%.

Struktura zaposlenih osoba prema grupama područja djelatnosti pokazuje da je najveće učešće zaposlenih osoba u uslužnim djelatnostima 59,2%, zatim u industriji i građevinarstvu 33,3% i u poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu 7,5%.

U četvrtom kvartalu 2023. godine od ukupnog broja nezaposlenih osoba u BiH njih 52 hiljade ili 29,4% je tražilo posao kraće od 12 mjeseci, dok je 29 hiljada ili 16,3% osoba tražilo posao od 12 mjeseci do dvije godine. Broj nezaposlenih osoba koje su tražile posao dvije godine i duže iznosio je 96 hiljada ili 54,3%., piše profitraj.

Javno preduzeće Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar ostvarilo je u 2023. godini neto dobit od 20,28 miliona KM, što je za 10,39 miliona KM ili za 105 posto više nego u 2022. godini kada je dobit iznosila oko 9,89 miliona KM, saznaje poslovni portal Profitiraj.ba iz godišnjeg finansijskog izvještaja ove kompanije.

Ovom poslovnom uspjehu doprinijeli su povećani prihodi kompanije (uglavnom od naplate cestarine i akciza na gorivo) koji su u 2023. ukupno iznosili blizu 151,44 milion KM i veći su za 27,84 miliona (+22,5%) u odnosu na godinu ranije kada su iznosili 123,59 miliona KM.

Takođe, u 2023. porasli su i ukupni rashodi JP Autoceste FBiH na 131,15 miliona KM, ali u nešto manjem iznosu (+15,3%; ili za 17,45 miliona KM) u odnosu na 2022. godinu kada su rashodi iznosili oko 113,70 miliona KM.

Aktiva JP Autoceste Federacije BiH je na kraju 2023. godine iznosila oko 4 milijarde i 61,93 miliona KM i za 18,3 posto ili za 628,29 miliona KM je viša nego u 2022. godini kada je iznosila oko 3 milijarde i 433,64 miliona KM.
U 2023. godini je porastao i ukupan kapital ove kompanije za 20,28 miliona KM ili za 3,6 posto, na 585,75 miliona KM sa 565,47 miliona KM iz 2022. godine, piše profitiraj.

BRISEL – Zemlje Evropske unije planiraju bolju saradnju pri kažnjavanju saobraćajnih prekršaja – sada oko 40 odsto prekršioca ne plaća kaznu za prestup preko granice sopstvene države, saopštio je Evropski parlament (EP).

Predstavnici EP i država su se dogovorili da poboljšaju procedure administrativne pomoći. Propis još treba da ozvaniče i parlament i ministri zemalja članica, ali to će biti formalnost.

Konkretno, zakon predviđa da će vlasti zemlje iz koje je, na primjer vozač automobila, moći da naplate kaznu koju je on “zaradio” u nekoj drugoj članici Unije.

Preduslov je da država u kojoj se dogodio prekršaj traži da kazna bude veća od 70 evra i da su sve druge zakonske mogućnosti iscrpljene.

Uz to, proširiće se spisak saobraćajnih prekršaja koji pokreću prekogranične postupke i mogu dovesti do novčanih kazni za opasnu vožnju.

Pored prekoračenja brzine ili vožnje u pijanom stanju, na spisku će biti, na primjer, i opasno parkiranje i preticanje, kao i odlazak vozača sa mjesta nesreće u kojoj je učestvovao.

Objava Zemlje EU dogovorile efikasniju naplatu saobraćajnih kazni prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

SARAJEVO – Ukupni krediti domaćim sektorima u BiH na kraju januara iznosili su 23,47 milijardi KM i manji su za 181,2 miliona KM ili 0,3 odsto u odnosu na decembar prošle godine, objavila je Centralna banka BiH.

Rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 17,6 miliona KM ili 0,1 odsto, dok je kod privatnih preduzeća zabilježeno smanjenje za 53,4 miliona KM ili 0,5 odsto, a nefinansijskih javnih preduzeća za 28,5 miliona KM ili 4,5 odsto.

Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u janauru iznosila je 7,3 odsto, nominalno 1,6 milijardi KM.

Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 838,6 miliona KM ili 7,6 odsto, privatnih preduzeća za 695 miliona KM ili 7,7 odsto, nefinansijskih javnih preduzeća za 11 miliona KM ili 1,8 odsto, te kod ostalih domaćih sektora za 63,3 miliona KM ili 37,1 odsto.

Smanjenje kreditnog rasta na godišnjem nivou registrovano je kod vladinih institucija za 10,8 miliona KM ili jedan odsto.

Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju januara iznosile su 15,91 milijardu KM i manje su za oko 380 miliona KM ili 2,33 odsto u odnosu na prethodni mjesec.

Srna

Objava CBBiH: Smanjeni krediti na kraju januara prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Korisnicima MTEL Germany kartice sada je svejedno da li se nalaze u Minhenu, Berlinu, Tuzli, Doboju, Sarajevu, Beogradu, Novom Pazaru, Beču, Zürichu, Leskovcu, Skoplju, Beranama ili Istanbulu… Oni sa svojom MTEL karticom imaju najpovoljniju uslugu za našu dijasporu u Njemačkoj, a istovremeno mogu putovati, razgovarati telefonom i koristiti internet bez straha od visokih računa.

Ako postanete korisnik MTEL Germany kartice, evo spiska pogodnosti:

• Sa prelaskom u MTEL Germany mobilnu mrežu, NE MIJENJATE svoj postojeći broj, NEMATE roaming u zemljama EU, Švicarskoj i Velikoj Britaniji, niti u zemljama bivše Jugoslavije.
• Imate besplatne razgovore unutar MTEL zone. To znači da kada dođete u Bosnu i Hercegovinu vaš telefon se automatski povezuje na mtel mrežu, pa besplatno razgovarate sa svim korisnicima koji su u toj mreži, dok vam se pozivi ka ostalim mrežama tarifiraju po regularnim cenama bez roaminga.
• Ako imate prijatelje ili porodicu koji žive u Srbiji i koriste mts mrežu, možete ih zvati neograničeno, pozivi su besplatni kako ka mobilnom tako i ka fiksnom telefonu.
• Ako putujete u Tursku, Albaniju, Izrael, Indiju i Egipat, nalazite se u Friendly (prijateljskoj) zoni mtel mreže, što znači da za te zemlje imate sasvim dovoljno interneta, unutar svog postojećeg paketa, dok su vam istovremeno svi dolazni pozivi besplatni.

Uz sve ovo, MTEL Germany nudi i najbolji TV program sa vaših prostora!

Dodatne informacije možete dobiti na sajtu www.mtelgermany.de ili putem telefona +4915 310 310 310

Postanite dio MTEL porodice! Uživajte u jedinstvenom iskustvu i njemačkom kvalitetu MTEL Germany mobilne kartice.

BANJALUKA – „Alumina“ iz Zvornika ostvarila je u prošloj godini dobit manju od dva miliona KM što je drastičan pad u odnosu na 2022. kada je ova kompanija zaradila čak 28,5 miliona KM.

Ovo je ubjedljivo najlošiji poslovni rezultat „Alumine“ u posljednjih deset godina tokom kojih je imala višemilionsku dobit.

Međutim, predsjednik uprave ove kompanije Zoran Stevanović nije nezadovoljan i kaže da su dobro poslovali.

„Prijavljena dobit će biti ispod dva miliona KM. Ali ona nije odraz pravog poslovanja. Kompanija je imala ozbiljne investicije u toku prošle godine i mislim da ide u dobrom smjeru. Imali smo ogromne uštede u posljednja tri mjeseca i ne bude li nekih poremećaja na globalnom tržištu u smislu cijene energenata, ruda, drastičnog pada cijena naših proizvoda, „Alumina“ će ići dalje sigurnim korakom“, kaže Stevanović za CAPITAL.

U planu su, tvrdi, ozbiljne investicije u energanu.

„To je investicija oko 200 miliona evra. Stalno radimo na modernizcaiji i popravljanju uslova i zaposlenih“, navodi Stevanović.

„Alumina“ je izuzetno profitabilna kćerka firma Fabrike glinice „Birač“ u stečaju koju je godinama pokušavao da preuzme fočanski „Pavgord“.

Kako bi u tome uspio „Pavgord“ je prvo kupio potraživanja litvanske Ukio banke od Fabrike glinice „Birač“, ali ih stečajni upravnik nije priznao nakon čega su uslijedili maratonski sudski procesi koji traju i danas.

U međuvremenu „Pavgord“ je kupio i potraživanja Vlade RS i njenih institucija, a zatim mu je i sud priznao 122 miliona KM potraživanja koje je prije deceniju kupio od Litvanaca.

Fočanska firma sada ima oko 170 miliona KM priznatih potraživanja u FG „Birač“ i većinu u Odboru povjerilaca preko kojeg može da utiče na ključne odluke u ovom stečaju.

CAPITAL: A. P. – M. Lj.

Objava Dobit „Alumine“ pala za 26 miliona KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Popis proizvoda sa sniženom i zaključanom cijenom proširen je sa 40 na 60 proizvoda, saopćili su iz Federalnog ministarstva trgovine, piše biznis.

Kako su ranije i najavili, u novi popis uvršteni su i proizvodi koje koriste oboljeli od celijakije i dijabetesa. Naime, na prijedlog udruženja ovih grupa, trgovci su izašli u susret i cijene za četiri proizvoda za poseban režim ishrane snizili su i zaključali u naredna tri mjeseca.

Projekt koji je startao 15. decembra 2023. godine ocijenjen je uspješnim, kažu iz ministarstva dodajući da su kupci mogli uštedjeti na ovoj korpi proizvoda oko 15 do 20 posto.

Proizvođači su ocijenili da je znatno poraslo zanimanje za proizvode koje su uvrstili u ovu korpu, te su se i oni dodatno angažirali da sudjeluju u nastavku projekta.

U prvom dijelu ovog projekta potrošači su istaknuli problem nedovoljno transparentnog označavanja proizvoda kod pojedinih trgovaca.

Stoga je, u cilju standardiziranja i unificiranja oglašavanja, dogovoreno da plakat s artiklima koji su dijelom projekta ”Zaključavamo cijene” i na kojem je fotografija proizvoda, ranija maloprodajna cijena i zaključana cijena, bude formata A1, a kataloška duplerica dimenzija 210×274 mm.

Također, postignut je dogovor da trgovinski objekti formata supermarketa i hipermarketa unutar objekta izdvoje jedan kutak pod nazivom ”Zaključavamo cijene” gdje bi radi lakšeg snalaženja kupaca na jednom mjestu bili proizvodi sa zaključanim cijenama, izuzimajući one proizvode koji ne mogu na taj način biti izloženi na polici (meso, pavlaka, sir,…), navodi se u saopćenju.