Kategorija: Vijesti

– Također, u predstojećoj ljetnoj sezoni Sarajevo će opet biti povezano sa sezonskim destinacijama Bodrum, Antalya, Doha, Rijad, Monastir, Kuvajt, Hurgada i Solun. Dakle, možemo potvrditi da očekujemo do sada najbolju sezonu sa više od 30 aviokompanija i destinacija – naveli su za Fenu iz MAS-a.

Napomenuli su da je Međunarodni aerodrom Sarajevo u kontinuiranim pregovorima sa više aviokompanija u cilju uspostavljanja novih ruta, kojim bi svakako Sarajevo i BiH učinili još atraktivnijom i dostupnijom turističkom destinacijom.

U vezi medijskih natpisa da Salam Air, niskotarifna aviokompanija iz Omana, ipak neće letjeti iz Sarajeva za Muscat ovog ljeta, iz sarajevskog aerodroma su naveli da odgovor na to pitanje treba dati ta aviokompanija, napominjući da uvođenje viza za građane bilo koje države pa tako i za Oman, ima uticaja na potencijal rute.

– Možemo potvrditi da je navedena ruta u prethodnoj ljetnoj sezoni zabilježila dobre performanse. No, uprkos činjenici da je BiH od 1. marta 2024. uvela vize za građane Omana, nadamo se da vizni režim i činjenica da u ovoj ljetnoj sezoni kompanija Salam Air ne obavlja letove, neće značajnije uticati na dolazak građana Sultanata Oman u Bosnu i Hercegovinu, koji za dolazak u našu zemlju u ponudi imaju značajan broj direktnih linija prema Sarajevu iz UAE i Saudijske Arabije – naveli su iz MAS-a, piše FENA.

– U posljednje vrijeme se piše o uvozu sirijskog mladog krompira. Navodno postoje kontrole proizvoda, ali bojim se da nitko ne prolazi kontrolu kakvu prolaze domaći proizvođači. Mi imamo najpregledaniji krompir u cijeloj BiH, od monitoringa, analiza i drugog. Ako su rigorozni u Siriji kao što su kod nas, onda nema nikakvih problema – kaže direktor Poljoprivredne zadruge „Plodovi zemlje“ Dubravko Vukojević.

Ističe kako je crno tržište i dalje jedno od gorućih pitanja kada se radi o bh. poljoprivredi.

– Malom čovjeku bi najbolje bilo da je sve uređeno. Imamo pomoć od kantona, odnosno poticaje po zasađenoj površini, imamo pomoć i s nivoa Federacije, ali velik problem predstavlja to što mi većinu naše robe, priznali to ili ne, moramo prodati na crno. Ne zato što to želimo, nego što moramo – kazao je Vukojević.

Poljoprivrednici, po njegovim riječima, teško mogu doći do računa koji su im potrebni da bi aplicirali za poticaje.

– Ne možemo doći do računa. Razumljivo mi je to od malih prodavača, ali mi nije razumljivo da veliki trgovački lanci rade na taj način. Nama treba račun o prodanom da bi aplicirali na poticaje i to su veliki problemi. Ako tražimo da prodamo na račun, onda oni traže jeftinije – upozorio je.

Dodao je da su problemi ogromni, ali da se poljoprivrednici ipak nekako uspijevaju snaći.

– Poljoprivrednika je sve manje i nitko se ne želi baviti tim poslom iako se bez hrane ne može. Trebali bismo posvetiti više pažnje tome. Hrana dolazi sa strane, a da se, ne daj bože, uvoz zaustavi na par dana svi bi bili gladni – naglasio je Vukojević.

Što se tiče ovogodišnjeg uroda sorte „Ljubuški rani“, Vukojević je kazao kako bi u plastenicima vađenje krompira trebalo krenuti već 10. aprila.

– Naša očekivanja su jasna: samo da ne bude gore nego lani. Prošle godine cijena je bila između 1.30 i 1.50 maraka za kilogram što je prihvatljivo. Ako bi tako bilo i ove godine, bili bismo zadovoljni cijenom. Međutim, to je optimističan scenarij, ali sve preko jedne marke bilo bi zadovoljavajuće – rekao je Vukojević, piše FENA.

BEOGRAD – “Svi kupuju. Beograd na vodi kupuju svi, ali sada u posljednje dvije godine dominantno kupuju ljudi iz Srbije i okruženja”, rekao je direktor prodaje Beograda na vodi Milovan Savić.

“Najčešće srpski biznismeni, srpski poslovni ljudi, zaposleni u industrijama, IT-u, bilo ko ko zarađuje dovoljno novca i ko ima viziju da je najbolja investicija u Srbiji trenutno ulaganje u nekretnine“, rekao je Savić.

Savić ističe da je dijaspora bila ona koja je prva prepoznala potencijal Beograda na vodi i da su upravo ljudi iz dijaspore bili ti koji su prvi kupovali stanove.

Cijene kvadrata i dalje su najviše u Beogradu, a direktor prodaje je otkrio za B92.net kako se kreću cijene stanova u Beogradu na vodi.

“Evo kao primer uzećemo jednu premium zgradu koja nije odmah do reke i nema otvoreni pogled na reku, ali je vrlo blizu i sa pogledom na reku. Najniža cena je bila oko 3.750, a najviša je bila oko 5.200 evra po kvadratu”, otkrio je Savić.

“Nema mnogo kreditnih kupaca. Ne samo u Beogradu na vodi, nema ih u Srbiji. Dakle, u Beogradu na vodi kupci dolaze dominantno kao keš kupci“, rekao je Savić.

Objava Evo koliko koštaju i ko kupuje stanove u Beogradu na vodi prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Objava Srbija ograničila uvoz ulja i margarina prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Prema Rafaelu Bostiku, predstavniku Feda, rizik od inflacije mogao bi ostati iznad ciljanih 2,1 posto, što bi moglo rezultirati dva smanjenja stope za četvrtinu do kraja godine. Trenutne kamatne stope u Sjedinjenim Državama su na dvadesetogodišnjem vrhu od 5,25-5,50 posto.

Visoke kamatne stope su odgovor na rast cijena nakon pandermije COVID-19, omogućavajući Fedu kontrolu nad inflacijom. Međutim, ove visoke stope negativno utječu na korporativnu Ameriku i šire.

Mnoge brzorastuće kompanije preferiraju dug umjesto kapitala kako bi podržale svoj rast, s obzirom da je stopa rasta vrijednosti poslovnog kapitala često veća od cijene zaduživanja. Međutim, kako kamatne stope rastu, jaz između troškova zaduživanja i stope rasta kapitala postaje sve uži, piše Investitor.me.

Brzorastuće kompanije nisu jedine koje koriste dugove; mnoga preduzeća koriste dug kao polugu kako bi dosljedno povećavala vrijednost kapitala za dioničare. Uprkos prednostima duga, najzaduženije kompanije na svijetu su finansijske institucije, koje se oslanjaju na pozajmljivanje novca kao osnovni dio svog poslovnog modela.

Slijedi lista 10 najzaduženijih kompanija na svijetu prema ovom istraživanju:

10. Bank of America Corporation (Ukupan dug – 334,30 milijardi dolara)

9. Santander Papeis Imobiliarios (Ukupan dug – 341,16 milijardi dolara)

8. Mitsubishi UFJ Financial Group (Ukupan dug – 345,08 milijardi dolara)

7. Poljoprivredna banka Kine (Ukupan dug – 354,89 milijardi dolara)

6. UBS Group (Ukupan dug – 366,10 milijardi dolara)

5. BNP Paribas (Ukupan dug – 403,36 milijardi dolara)

4. JPMorgan Chase (Ukupan dug – 436,53 milijardi dolara)

3. Pampa Energía (Ukupan dug – 578,51 milijardi dolara)

2. Federal Home Loan Mortgage Corp (Federalna hipotekarna korporacija za stambene kredite; Ukupan dug – 3,21 biliona dolara)

1. Federal National Mortgage Association (Savezna nacionalna hipotekarna asocijacija; Ukupan dug – 4,22 biliona dolara)

BEOGRAD – Međugodišnja inflacija u Srbiji u februaru ove godine iznosila je 5,6 odsto, a mjesečna 0,6 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.

Cijene proizvoda i usluga lične potrošnje kojima se mjeri inflacija u februaru su u poređenju sa decembrom 2023. godine u prosjeku povećane za 0,9 odsto.

U februaru je u odnosu na prethodni mesec rast cijena je zabilježen u grupama alkoholna pića i duvan (dva odsto), transport (1,9 odsto), restorani i hoteli (jedan odsto), hrana i bezalkoholna pića i zdravlje (za po 0,4 odsto) i u grupama stanovanje, voda, električna energija, gas i ostala goriva i oprema za stan i tekuće održavanje (za po 0,2 odsto).

Pojeftinili su odjeća i obuća (1,1 odsto) i komunikacije (0,1 odsto).

Podsjećamo da je guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković izjavila na Kopaonik biznis forumu da je u Srbiji inflacija u snažnom padu od aprila prošle godine i da je na kraju godine bila dvostruko niža nego godinu dana ranije i u skladu s projekcijom NBS.

„U januaru je međugodišnja inflacija dodatno smanjena, na 6,4 odsto, što je bilo u potpunosti u skladu s našim nowcast modelom, za koji koristimo veštačku inteligenciju. Naša je procena da je u februaru inflacija i dodatno usporila, na 5,5 odsto međugodišnje“, kazala je tada Tabaković. Biznis.rs

Objava Inflacija opala na 5,6 odsto u februaru prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Premijer Republike Srpske Radovan Višković rekao danas da se pritisci na domaće banke nastavljaju, ali da će Republika Srpska to preživjeti.

Reagujući na upozorenja SAD da bi se na američkoj crnoj listi mogle naći banke iz BiH koje obavljaju transakcije za osobe ili privredne subjekte pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država, Višković je rekao da pritisci postoje i da to nije nikakva tajna.

“Iscrpili su svoje banke kojima mogu da naređuju i vidjeli su da nisu slomili Republiku Srpsku pa sada pribjegavaju toj vrsti priče. Republika Srpska će preživjeti, ti njihovi pritisci nas ojačavaju, a pritisci postoje to nije nikakva tajna”, istakao je Višković.

Kazao je da je pritisaka bilo i prošle godine prilikom otplate „bečkih obveznica“.

“Vi znate da su 28. juna na Vidovdan prošle godine kada smo trebali isplatiti Bečke obveznice došli u banku iz američke ambasade dva dana prije roka da zaustave transakciju iz Banjaluke u Beč. A vi znate koje su to prijetnje ucjene, sankcije, zaustavljanje projekata u Republici Srpskoj, čak i ono što sami gradimo”, rekao je Višković.

Podsjećamo, Ana Moris, vršilac dužnosti pomoćnika ministra finansija SAD rekla je za CAPITAL prošle sedmice da se banke i druge finansijske institucije koje obavljaju transakcije za osobe ili privredne subjekte pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država izlažu se velikom riziku da se i same nađu u istoj situaciji.

Kazala je i da se u BiH može očekivati još sankcija za one koji “podrivaju mir, stabilnosti i teritorijalni integritet BiH”.

BN/CAPITAL

Objava Višković: Amerikanci nastavljaju sa pritiscima na domaće banke prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za februar 2024. godine iznosi 2.898,90 KM, što je za 3,90 KM više nego u januaru kada je iznosila 2.895 KM.

Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za decembar 2023. iznosila je 1.296 KM (posljednji podatak objavljen od strane Federalnog zavoda za statistiku), a minimalna plata prema Odluci Vlade FBiH je 619 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 44,71 posto, a minimalnom platom samo 21,35 posto.

Prilikom izrade sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca.

Samu potrošačku korpu čine sljedeće kategorije (sa procentom učešća ): Prehrana – 44,66%; Stanovanje i komunalne usluge – 13,52%, Obrazovanje i kultura – 10,35%, Odjeća i obuća – 10,35%, Higijena i održavanje zdravlja – 9,46%, Održavanje domaćinstva – 6,90% i Prijevoz – 4,76%.

U kategoriji prehrana korištene su cijene iz tri trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za deset stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki, piše profitiraj.

Koliko god se te minute činile kao najzamorniji dio dana u kojemu smo bez inspiracije i volje, zapravo to vrijeme vrlo lako može postati jedan od njegovih najvažnijih i najkonkretnijih dijelova.

U tom kratkom periodu možemo razbistriti misli, planirati svoje sutrašnje zadatke i ciljeve, organizirati radni stol, porazgovarati s kolegama i tako si podići raspoloženje i odagnati umor, piše Zadovoljna.

Dakako, jednako kao što nije korisno u tim trenucima samo sjediti i ne raditi ništa, loš je scenarij i ako u žurbi pokušavamo završiti tristo stvari odjednom, a znamo da nećemo stići.

Te posljednje minute nisu tu da bi se napravilo sve ono što smo odgađali tijekom prethodna dva ili tri sata jer će tako samo podići razinu našeg nezadovoljstva i učiniti da se osjećamo demotivirano i neučinkovito, ali mogu se iskoristiti na itekako produktivne načine.
Isplanirajte sutrašnji dan

Iako je svaki dan poseban i drukčiji i ne možemo sto posto biti sigurni u to koji nas zadaci očekuju, možemo u glavi (ili na papiru) stvoriti neki okvirni plan. Tako ćemo moći mirniji otići s posla i kod kuće manje misliti na ono što nas čeka sutra i ne osjećati neizvjesnost novog radnog dana, mentalno ćemo biti spremniji na ono što slijedi idući dan jer će biti dovoljno rano osviješteno.
Odustanite od onoga što nećete stići završiti

Ako tokom posljednjih 10 ili 15 minuta jurite kroz neki zadatak za koji znate da ga nećete stići dovršiti, duboko udahnite i maknite se od njega. Posložite u glavi činjenicu da niste robot, sjetite se koji su bili razlozi zbog kojih niste stigli završiti sve predviđeno, ne zamjerajte si i ostavite to za sutra.
Pozdravite se s kolegama

Tokom radnog vremena često ne možemo uloviti trenutke za razgovor s kolegama i razmjenu novosti. Za to nam najčešće služi prvih 10 do 15 minuta, ali na jednak način možete iskoristiti i zadnjih 10. Pitajte kolege kako su, kako se osjećaju nakon radnog dana, čemu se vesele kada dođu kući, razmijenite iskustva radnog dana na zalasku, nasmijte se zajedno i pozdravite na lijep način.
Pospremite radni stol

Ako radite na radnom mjestu na kojemu imate svoj radni stol ili bilo koji drugi vlastiti prostor, zadnje trenutke iskoristite za pospremanje. Operite svoju šalicu, bacite sve smeće, obrišite radnu površinu vlažnim maramicama, odložite uredno sve sa strane. Tako ćete idući dan znati da dolazite na pospremljeno i čisto radno mjesto i osjećat ćete se bistrije, spremnije i motiviranije.
Razbistrite misli

Posljednje minute možete iskoristiti i za sažimanje dojmova i kratko zapisivanje ključnih pozitivnih, ali i manje pozitivnih iskustava proteklog radnog dana. U kratkim crtama možete izbaciti na papir ono što vas je najviše usrećilo i motiviralo, ali i ono što je možda izazvalo frustraciju i stres. Sve to može poslužiti kao upute za dalje i upoznavanje sebe i načina na koji funkcionirate.