Kategorija: Vijesti

Cijena ulja je skočila nakon suše na jugu zemlje prošle godine što je pogodilo rod maslina.

Organizovane kriminalne bande kradu ulje, poznato i kao “tečno zlato”, a onda ga preprodaju, rekao je Ruben Navaro, direktor lanca supermarketa “Tu Super”, koji ima 30 radnji u Andaluziji, na jugu Španije.

On je dodao da je maslinovo ulje za njih postalo idealan proizvod za krađu.

U svim španskim supermarketima, drugi proizvod koji je najčešće na meti lopova je alkohol, a na trećem mjestu je iberijska šunka.

Litar djevičanskog maslinovog ulja ekstra kvaliteta koštao je manje od pet evra prije četiri godine, a sada košta 14 evra.

Španija će najveći proizvođač maslinovog ulja i porodice ga obično kupuju na veliko za kuvanje.

Supermarketi sada pakovanja maslinovog ulja od pet litara vežu lancima sa katancem kako bi spriječili krađu.

Takođe, na pojedinačnim bocama su postavljeni bezbjednosni uređaji za sprečavanje krađe, koje mogu da uklone samo radnici.

Međutim, Hoze Iskijerdo, šef prodaje u lancu supermarketa Eroski, rekao je da lopovi sada koriste magnete da razbiju tagove.

Maslinovo ulje najviše se krade u supermarketima u oblastima Aragon, Andaluzija, Kastilja-La Manča, Katalonija, Valensija, Madrid, Balearska ostrva i Ekstremadura.

Takođe, raširena je i krađa dimljenih sireva i žileta.

Uzgajivači maslina i kompanije za preradu maslina u ulje takođe su žrtve pljačkaša, a lopovi ukradu desetine hiljada litara ulja, pišu nezavisne.

BANJALUKA – Komisija za hartije od vrijednosti (KHOV) Republike Srpske izrekla je javnu opomenu Centralnom registru hartija od vrijednosti (CRHOV) kao i njenom direktoru Bratoljubu Raduloviću zbog nezakonitosti u vezi prenosa akcija društva za upravljanje investicionim fondovima, potvrdili su za CAPITAL iz Komisije.

Nekoliko dana nakon što su u KHOV donijeli šturo rješenje o javnoj opomeni bez ijedne riječi obrazloženja, danas su ipak nešto precizniji. Kažu da kontinuirano nadziru CRHOV, a da su opomenu dali jer su se nepravilnosti u njihovom radu ponovile.

„Prilikom izricanja mjere Komisija se vodila činjenicom da se radi o ponovljenom slučaju nezakonitog i nepravilnog postupanja Centralnog registra prilikom prenosa i registracije akcija društva za upravljanje investicionim fondovima. Propusti u obavljanju javnih ovlaštenja i neprimjenjivanje odredbi zakonskih i podzakonskih akata od strane centralnog registra otežavaju nadzornu funkciju Komisije“, navode oni u svom odgovoru.

S druge strane, Radulović za CAPITAL kaže da je riječ o operativnoj grešci, te da po njegovoj ocjeni nije bilo prostora da se izriče opomena.

„Jedan od pet papira koji je obavještajnog karaktera nije priložen, ali mi možemo i bez njega da uradimo posao. Daleko od toga da je bilo ko pretrpio bilo kakvu štetu ili posljedicu“, kazao je on.

Tvrdi da je promjena provedena u Sistemu za elektronsko prikupljanje informacija (EPI) gdje Komisija može da ih prati u realnom vremenu, ali da je ipak reagovala mjesec i po dana kasnije.

CAPITAL: D. T.

Objava Raduloviću opomena zbog nezakonitosti kod prenosa akcija prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

“Međugodišnji pad može se pripisati nižim cijenama sirove nafte i prodanim količinama, kao i smanjenim maržama rafiniranja i hemikalija, delimično kompenzovanim smanjenjem proizvodnih naknada tokom godine i nižim porezima na dohodak”, rekao je Aramco u izjavi, prenio je SEEbiz.

Aramco je rekao da je ukupni prihod takođe pao za 17% na 440,88 milijardi dolara, što je pad u odnosu na 535,19 milijardi dolara prošle godine.

Rezultat i dalje predstavlja drugi najveći neto prihod Aramca ikada. Slobodni novčani tok takođe je pao na 101,2 milijarde dolara u 2023, u poređenju sa 148,5 milijardi dolara u 2022.

“Naša otpornost i agilnost doprinijeli su zdravim novčanim tokovima i visokim nivoima profitabilnosti, uprkos pozadini ekonomskih prepreka”, rekao je izvršni direktor Aramca, Amin Nasser.

Zarada dolazi nakon što je saudijska vlada prenijela dodatnih 8% dionica Aramca, vrednih 164 milijarde dolara, na Javni investicioni fond Saudijske Arabije (PIF). Yasir Al-Rumayyan je i predsjednik Upravnog odbora Aramca i guverner PIF-a.

Prenos dionica na PIF jedna je od najvećih transakcija koje je Aramco preduzeo od uvrštenja na berzu, a omogućiće PIF-u da ima koristi od Aramcove politike isplate mega dividende. PIF je već posjedovao 4% Aramca i kontroliše Sanabil, finansijsku investicionu kompaniju, koja takođe posjeduje 4% Aramca.

Aramco je rekao da su ukupne dividende od 97,8 milijardi dolara isplaćene u 2023, što je 30% više u odnosu na 2022. Proglasio je osnovnu dividendu od 20,3 milijarde dolara za četvrti kvartal, koja će biti isplaćena u prvom kvartalu 2024.

Aramco takođe isplaćuje dividende povezane s učinkom, u vrijednosti 10,8 milijardi dolara ove godine. Očekuje se da će cjelokupna godišnja dividenda povezana s učinkom koja će se isplatiti 2024. iznositi 43,1 milijardu dolara, piše b92.

Letovi na liniji Sarajevo-Zagreb, Skoplje-Zagreb, Zagreb-Sarajevo i Zagreb-Skoplje su od 7. do 9. marta bili prepuni zbog štrajka Lufthanse i Austriana. Lufthansa je niz putnika prebacila na letove Croatie i konekcije preko Zagreba, prenosi profitiraj.

Aviokompanija Lufthansa je otkazala 87 posto letova 7. marta. i 85 posto letova 8. marta te nije imala ranojutarnjih letova 9. marta (štrajk je prekinut u 7:10), piše regionalni avio-portal Zamaaero.

BANJALUKA – Prognoze od početka ove godine da će u Republici Srpskoj uslijediti pad kamatnih stopa već u aprilu, posebno na kredite koje klijenti imaju u bankama sa promjenjivom kamatom, a koji su vezani za euribor, neće se obistiniti, a kako sada stvari stoje, ako ne dođe do većih svjetskih lomova, pozitivni efekti o tom pitanju mogli bi uslijediti tek 2025. godine.

Banke u Srpskoj u više navrata prethodne dvije godine podizale su kamatnu stopu na kredite koje klijenti imaju sa promjenjivom kamatnom stopom. Kako je početkom godine najavljeno da euribor pada i prognoze su bile da će uslijediti pad kamatnih stopa već u aprilu, ali stručnjaci za bankarstvo navode da taj pad euribora nije dovoljan za korekcije o pitanju manjih rata.

Procjene

Profesorica na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci Branka Topić Pavković kazala je “Glasu Srpske” da se i dalje može očekivati labavi pad euribora.

„Evropska centralna banka (ECB), ali i ostali su na tom smjeru ka snižavanju euribora, ali bi, prema procjenama, pravi efekti njihovog djelovanja trebalo da se osjete i vide 2025. godine“, kazala je Topić Pavković.

S druge strane, naglašava da inflacija jeste niža, ali nije niska kako je očekivano.

„Ta neka ciljna inflacija od dva odsto nije dostignuta u većini zemalja iako je to krajnji cilj. Težeći ka tom cilju ide se i ka labavljenju monetarne politike, ali neki krajnji efekat, prema procjenama, očekuje se tek 2025. godine ako uzmemo u obzir globalno okruženje, moguće ratne tenzije i sve ostalo“, kazala je  Topić Pavković.

Dakle, naglašava, očekuje se i dalji pad euribora, ali za sada izostaje strmi pad koji bi mogao da utiče na pad kamatnih stopa na kredite.

„Taj pad euribora biće postepen i u nekim manjim pomacima, ali će se dešavati. Međutim, svjetska trgovina i razmjena, kao što su napadi Huta na britanske i ostale brodove koji prevoze najznačajnije namirnice, energente i sve ostalo mogu dovesti do potpuno drugih dešavanja sredinom i krajem godine, što opet može u nekom slučaju, prema najgorim procjenama, dovesti do povećanja inflacije pa da se donesu neke druge mjere. Međutim, to je sve za sada u domenu nagađanja nekih globalnih tokova na koje mi ne možemo uticati“, zaključila je Topić Pavković.

Ključne odluke FED-a

Sličnog stava je i njen kolega i profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci Dragan Gligorić koji navodi da su januar pa i februar pokazali da se inflacija neće tako brzo smiriti.

„Još je inflacija iznad onih targeta postavljenih od strane vodećih banaka, odnosno ECB-a i Sistema Federalnih rezervi (FED), tako da bez nekih naznaka da će inflacija zaista pasti ispod tih dva odsto ne možemo očekivati da ove banke snize referentne kamatne stope“, kazao je “Glasu Srpske” Gligorić.

Prema trenutnim procjenama, naglašava, to bi se moglo desiti u junu, ali sve zavisi od daljeg kretanja cijena u svijetu.

„Cijena energenata ponovo ima tendenciju rasta, imamo takođe problema u transportu robe iz Azije u ostatak svijeta zbog problema vezanih za transport robe kroz Crveno more. Svi ti faktori utiču na to da se još ne može očekivati značajnije smanjivanje inflacije ispod nivoa koji su definisani kao  targeti velikih centralnih banaka“, poručio je Gligorić.

FED, kako navodi, prednjači sa smanjenjem, ali i povećanjem kamatnih kriza.

„ECB nešto kasni u odnosu na njih, tako da se i sada očekuje da bi FED mogao da smanji kamatne stope u junu, a onda, faktički i da tu politiku slijedi i evrozona. Ako dvije centralne banke ne prate jedna drugu, kako u povećanju, tako i u smanjenju kamatnih stopa, to onda ima i značajan uticaj na međusobni kurs valuta, prije svega evra i dolara, tako da očekujemo da će u narednom periodu ipak doći do pada kamata, ali ne tako brzo kao što se to očekivalo“, naglasio je Gligorić.

To se, prema prognozama, može očekivati tek krajem drugog ili početkom trećeg kvartala.

„Sve to opet zavisi od inflacije, dakle, primarni cilj ECB-a i FED-a je smanjenje inflacije ispod dva odsto. Sve dok se to ne postigne, odnosno dok oni ne steknu uvjerenje da će inflacija pasti ispod tog nivoa, ne možemo očekivati da će doći do smanjenja kamatnih stopa“, naveo je Gligorić.

Pojedinim građanima koji su podigli kredite s promjenljivom kamatnom stopom  mjesečna rata zbog rasta euribora u prethodne dvije godine povećana je za skoro 100 maraka.

Jedna od onih koje je pogodilo ovo podizanje kamata jeste i M. B. iz Banjaluke. Kaže kako je 2019. godine digla stambeni kredit od 66.000 maraka po promjenljivoj kamatnoj stopi, vezanoj za euribor. Rata kredita u početku iznosila je 342 marke.

„Međutim, u septembru 2022. godine iz banke su me obavijestili da su zbog povećanja kamatnih stopa od strane ECB-a, te usklađivanja sa euriborom prinuđeni da koriguju kamatne stope naviše pa samim tim i iznos koji ubuduće moram mjesečno plaćati kao ratu kredita. Nakon toga stiglo je i novo obavještenje, tako da od marta prošle godine rata iznosi 413 maraka“, kazala je ova Banjalučanka.

Navodi i da ju je vijest od početka godine da će uslijediti pad kamata na ove kredite obradovala, ali da joj je već sada jasno da od toga nema ništa, jer iz banke nema obavještenja da će uslijediti korekcija kamatne stope naniže.

Investicije

Dragan Gligorić naglašava da je politika kamatnih stopa bitna jer ona utiče na povećanje i smanjenje količine novca u opticaju, prvenstveno posredstvom kreditiranja.

„Niža kamatna stopa bi trebalo da znači veću tražnju za kreditima, a više kredita u privredi znači veću količinu novca u opticaju i veću privrednu aktivnost. S obzirom na to da investicije pokazuju određeni efekat kašnjenja, a poznato je u ekonomiji da, ako imamo u jednoj godini investicije zbog nižih kamatnih stopa, ti pozitivni efekti se najviše osjete u narednoj godini. Dakle, ako dođe do smanjenja kamata krajem drugog ili početkom trećeg kvartala, imaćemo rast kreditiranja u ostatku godine, ali će se u 2025. godini vidjeti taj pozitivan efekat nižih kamatnih stopa, prije svega na povećanje investicija“, kazao je Gligorić. Glas Srpske

Objava Niže rate tek 2025. godine prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Uz izgradnju tvornice metalskih proizvoda GS-Rama, projekat novog dječjeg vrtića, Eko-parka sa sortirnicom i kompostanom te projekat kolektora/pročistača, općina aktivno oblikuje pozitivno okruženje koje potiče ekonomske mogućnosti, a ovakav pristup općini može donijeti ekonomski napredak i privlačnu destinaciju za mlade generacije.

Govoreći o tvornici GS-Rama, koja bi s radom trebala početi u junu, načelnik Jozo Ivančević Feni je rekao da je riječ o općinskom mega projektu. Kako je pojasnio, više od 50 ljudi već ide na obuku u firmu u Travnik, dok bi u budućnosti trebali nastaviti izgradnju i zaposliti dodatnu radnu snagu.

U projekt će se u prvoj fazi uložiti do 40 miliona maraka, kaže načelnik, dodajući da će se u tvornici raditi europska razina proizvoda, odnosno sofisticirani proizvodi koji će se izvoziti na europsko tržište.

– To će biti veliki projekat, ne samo za našu općinu, nego i šire jer će tu raditi i radnici iz drugih općina. Ova tvornica zapošljavat će više ljudi. Krećemo sa oko 60 radnika, a kasnije će fabrika zapošljavati i do 300 – rekao je načelnik.

Plaćena praksa za učenike

Ističe i to da su s jednom srednjom zanatskom školom napravili ugovor prema kojem će učenici raditi praksu u fabrici, dok će poslodavac, kao i općina subvencionirati troškove. Tako će učenici drugog razreda na praksi zarađivati do 400 maraka mjesečno, a učenici trećeg razreda do 500 maraka.

Načelnik smatra da je to dobra prilika za djecu koju, nakon školovanja, čeka posao, dok će općina na ovaj način zadržati mlade ljude i širiti pozitivnu klimu.

– Radna snaga je glavni problem, mladi odlaze vani tražiti kruh. Nastojat ćemo da se ljudi vrate u ovu sredinu, a već postoje indicije da će se neki vratiti. To će naravno ovisiti o standardu i platama, kao i ostalim sadržajima – istaknuo je on.

Izrazio je nadu da će kroz nekoliko godina ostvariti još ovakvih projekata kako bi se ljudi vratili u Ramu, ali načelnik smatra da će to ići teško jer, kako navodi, nije samo stvar u ekonomskom standardu, nego i političkim problemima.

Projekt koji nikada nije zaživio

Kao jedan od političkih problema navodi i starački dom u kojega je općina, zajedno s Vladom RH, kako je načelnik istaknuo, uložila dosta proračunskih sredstava. Tu je trebalo biti zaposleno oko 50 ljudi, međutim projekt nikada nije zaživio.

– To već traje punih osam godina. S Kućom mira smo dogovorili ovaj zajednički projekt, ušli smo u realizaciju, napravili projekt i taman kada je trebalo biti otvaranje, došlo je do opstrukcije. To je žalosno i to je stvar politike – smatra on.

Dodaje da je u staračkom domu mogao raditi medicinski kadar koji je, zbog nedostatka posla, otišao u europske zemlje. Osim toga, korisnici koji bi trebali konzumirati to svoje pravo morali su ići u domove u Tomislavgradu, Bugojnu ili dalje.

Ivančević smatra da nisu problem ljudi, ulagači ili investitori, nego politika visoke razine.

– Teško ćemo se maknuti s mjesta. Mi evo sufinanciramo učenike, studente, mlade ljude ali to nije garancija da će oni ostati ovdje. Problem je politička nesigurnost – smatra načelnik.

Vrtić prema europskim standardima

Načelnik je spomenuo i otvaranje dječjeg vrtića koji je, kako je rekao, napravljen prema europskim standardima i koji će imati kapacitet primiti do 150 djece.

– Financiranje vrtića smo izdvojili iz svojih proračunskih sredstava. Tražili smo pomoć i s drugih razina vlasti, ne samo za ovaj projekt, ali nismo naišli na razumijevanje. Imali smo vrtić ranije kojega i sada djeca koriste, ali osjetili smo potrebu da se treba napraviti jedan s europskim standardima. To nas raduje jer znamo da je ovaj stariji imao manji kapacitet, korisnici bi morali čekati da se upišu. Zaposlit ćemo tu dodatno 10 do 15 ljudi – pojasnio je on.

Načelnik kaže kako se u javnosti stalno govori da treba poboljšati demografsko stanje, a da po tom pitanju opet nema razumijevanja na višim razinama vlasti.

– Mi nismo dobili ni marku za izgradnju vrtića. Ljudi koji rade u vrtiću trebali bi biti problem i županije i države, da se i njihov rad na neki način subvencionira od strane viših razina vlasti. To bi bilo humano, kao što se financira i osnovno školovanje jer je to obveza države. Mi opet ulažemo za djecu do osmog razreda, vršimo besplatan prijevoz. A Ustavni sud je rekao da to treba financirati županija. Oni su to ipak prepustili lokalnim zajednicama – naveo je Ivančević.

Neočekivani turistički razvoj

Načelnik je na kraju govorio i o neočekivanom turističkom razvoju ove općine. Kako je naglasio, obnova Ramskog jezera, infrastrukturna poboljšanja, riješen vodovodni sustav, osvjetljenje sela te asfaltiranje cesta potaknuli su lokalno stanovništvo na izgradnju vlastitih apartmana, povećavajući time i smještajne kapacitete. Svakako dodatnu turističku atrakciju predstavljaju i arheološka iskopavanja Gradac.

Posebno je naveo projekt Veslačkog centra, financiranog dijelom iz EU fondova, koji okuplja preko 30 djece koja se bave veslanjem. Osim toga, dodaje načelnik, godišnje se održava i međunarodna regata na Ramskom jezeru koja privlači brojne posjetitelje.

Načelnik Ivančević na kraju je spomenuo i Planinarsko društvo Rama koje aktivno surađuje s drugim planinarima u BiH, potičući time i planinski turizam koji ima potencijal za poboljšanje, piše biznis.ba.

Nakon što je dotakla svoje najskorije “dno” od oko 16.000 dolara usred kolapsa kripto mjenjačnice FTX i hapšenja njenog vlasnika Samjuela Benkman-Frida krajem 2022, najveća svjetska kriptovaluta je početkom ove godine vrijedjela oko 43.000 dolara, dok u ovom trenutku jedan bitcoin iznosi oko 67.000 dolara uz očekivani dalji rast cijena.

Stručnjaci obrazlažu najskoriji skok vrijednosti kriptovalute time što je američka Komisija za hartije od vrijednosti početkom godine odobrila ЕTF fondovima da trguju ovom kriptovalutom, što je natjeralo teškaše sa Wall Streeta da pohrle ka digitalnim novčićima, kao i predstojećim prepolovljavanjem proizvodnje novih tokena u aprilu, koji se dešavaju na svake četiri godine.

Satoši Nakamoto – čovjek ili mit?
Pravi identitet osobe koja stoji iza pseudonima Satoši Nakamoto i dalje je obavijen velom misterije – što nije spriječilo brojne spekulacije o tvorcu bitcoina i čovjeku u čijim se digitalnim novčanicima nalazi 1,1 milion “novčića” ukupne vrijednosti od oko 70 milijardi dolara, kao ni pojedince koji tvrde da su oni zapravo misteriozni Satoši.

Jedna od popularnih teorija je da iza ovog pseudonima stoji Elon Musk, a (klimavi) argumenti se zasnivaju na tome da je tehnološki milijarder nekada bio direktor “PayPala”, kao i da je preuzeo “Teslu” 2008. godine, kada se ideja bitcoina rađala.

Još je manje vjerovatna hipoteza da je Satoši zapravo pokojni nobelovac Džon Neš, a drugi “osumnjičeni”, japanski inženjer Dorijan Nakamoto, negirao je da on stoji iza bitcoina, a isto je učinio i “pravi” Satoši dok je još bio aktivan na internetu.

Takođe postoje tvrdnje da je u pitanju informatičar Hal Fini, koji je izvršio prvu transakciju bitcoina, i koji je preminuo usred komplikacija u vezi sa amiotrofičnom lateralnom sklerozom 2014. godine, odnosno četiri godine nakon što se Satoši povukao iz javnosti.

Konačno, tu je i hipoteza da je tvorac bitcoina informatičar, kriptograf i pravnik Nik Sabo, tvorac ideje “bit-zlata” koja nikad nije zaživjela, ali koja je predstavljala osnovu za tehnologiju bitcoina.

Novinar Brejdi Dejl za portal “Aksios” citira autora knjige “Kraljevi kriptovaluta” Džefa Džona Robertsa koji tvrdi da je “javna tajna” među dugogodišnjim bitcoinašima da je Sabo zapravo Satoši, a Dejl dodaje i da im se stilovi pisanja poklapaju. Sabo je, međutim, ove tvrdnje negirao.

Novi tragovi
Spekulacije o Satošijevom identitetu intenzivirale su se nakon što je na njegov digitalni račun nedavno prebačeno 26 bitcoina, a što je prvi znak bilo kakve aktivnosti otkako je tvorac prve kriptovalute “nestao” prije više od 10 godina.

Povrh toga, krajem februara je u javnost dospjela iscrpna prepiska Satošija sa kripto pionirima Adamom Bekom i Martijem Malmijem, u okviru tužbe Kripto alijanse za otvoreni patent, društva koje se zalaže za decentralizaciju tehnologija za kriptovalute, protiv australijskog informatičara Krega Vajta, koji već godinama tvrdi da je zapravo on Satoši.

Međutim, internet detektivi do sada nisu naišli na tragove u prepisci koji bi pružili čvršće dokaze ka bilo kojoj od pomenutih hipoteza (ili, pak, nekoj novoj), ali jezik kojim se Satoši koristio ide u prilog argumentu da on zapravo nije Japanac (iako se jednom prilikom identifikovao kao neko ko živi u Japanu), već da mu je engleski jezik maternji.

Satošijevu pismenost na engleskom komentarisao je i Malmi, koji je na X-u (nekadašnji Tviter) istakao da on nikada nije pravio gramatičke greške, prenosi RT Balkan.

Ekonomija SAD izgleda da će skoro sigurno izbjeći recesiju. Američki indeksi akcija trguju se na rekordnim nivoima, a čak i rizičniji investicije poput bitkoina dostigle su svoje najviše cijene ikada, ali zlato, koje se može smatrati jednim od najstarijih oblika investicija – često posmatrano kao zaštita od gubitaka na drugim tržištima – nastavlja da dobija na vrijednosti.

Zlato se trgovalo na rekordno visokom nivou od 2.195 dolara po unci u petak, produžavajući svoj rast od početka godine na 5% i dvanaestomjesečni rast na impresivnih 19%.

Zlatna groznica može da predstavlja iznenađenje za američke investitore, s obzirom na to da rekordni rast plemenite „sigurne luke“ ne koincidira sa ranijim događajima koji su pokrenuli dolazak do rekordne cijene, poput finansijske krize kasnih 2000-ih i pandemije kovid-19.

Ključni faktor iza skoka cijene zlata je to što mnogim neameričkim tržištima izgledi nisu tako svijetli: Prognozirani ekonomski rast SAD-a od 2,1% ove godine nadmašuje projekcije rasta od manje od 1% za druge razvijene ekonomije poput Nemačke, Japana i Ujedinjenog Kraljevstva – dok su akcije listirane na velikim stranim berzama uglavnom zaostajale za američkim, pri čemu je Hang Seng indeks Hong Konga izgubio 18% u posljednjih godinu dana, a FTSE 100 Britanije je pao 3%.

„Zapadni investitori ne stoje iza“ skoka cijene zlata, smatra izvršni direktor Metals Dejlija, Ros Norman. On pripisuje rast „fenomenalnoj“ potražnji kineskih investitora koji traže zaštitu od moguće ekonomske nestabilnosti druge najveće svjetske ekonomije usred krize u sektoru komercijalnih nekretnina u Kini.

U SAD-u postoji nekoliko drugih objašnjenja za porast cijene zlata, jer neki investitori traže načine za opkladu protiv potencijalno lošijih inflacionih očekivanja, preusmjeravaju svoje portfelje nakon skoka na berzi i osiguravaju se protiv geopolitičke nestabilnosti, gdje su otvorena pitanja poput ratova između Izraela i Hamasa i Rusije i Ukrajine, zajedno sa predsjedničkim izborima u novembru, koje lebde u mislima investitora.

Smanjenje kamatnih stopa dovešće do pada prinosa na američke državne obveznice i time učiniti povrat manje privlačnim za još jednu tipično sigurnu klasu imovine. Kupovine zlata od strane centralnih banaka širom svijeta su na nivou iz poslednjih pet decenija i mogućnost da republikanski predsjednički kandidat Donald Tramp poveća tenzije između SAD-a i Kine takođe su razlozi da ostanemo optimistični u pogledu daljeg rasta cijene zlata, rekla je Solita Marseli, glavna investiciona menadžerka UBS Global Wealth Management za Ameriku, u bilješci od petka upućenoj klijentima.

Investitori drže 3,3 biliona dolara u zlatu, prema tvrdnji stratega Džej Pi Morgan Čejsa, Nikolasa Panigircoglua. To čini oko 1,4% vrednosti svih globalnih investicija.

Oko polovine svih pošiljki zlata u januaru otišlo je u Hong Kong i u kontinentalnu Kinu, prema UBS-u.

Popularnost zlata kao investicije prati njegov vjekovni istorijat očuvanja vrijednosti kroz periode inflacije i perioda konflikata širom svijeta. Povjerenje američkih investitora u plemeniti metal dostiglo je najviši nivo od 2012. prošle godine, a anketa Galupa pokazala je da su ispitanici bili sigurniji u ulaganje u zlato nego u akcije.

Porast cijene zlata poklapa se sa prilično stabilnim američkim dolarom, koji takođe obično dobija na vrijednosti tokom vremena tržišne krize; DXY, koji prati dolar prema korpi drugih vodećih globalnih valuta, povećao se za 1% od početka godine i smanjio za 2% u posljednjih godinu dana. Prema podacima FactSet-a, zlato je dodalo 394% vrijednosti u posljednjih 20 godina, što je manje od 522% povrata na S&P 500 tokom tog dvadesetogodišnjeg perioda, ali i dalje izuzetno dostignuće s obzirom na to da je zlato neorganski materijal bez mogućnosti da donosi profit akcionarima kao što to mogu akcije.

(Kliker.info-Forbes)