Kategorija: Vijesti

Svi smo se barem u jednom u životu susreli s razgovorom za posao, odnosno zastrašujućim procesom intervjua, a pogotovo kod dijela: “Imate li Vi pitanja za nas?” Ako vam je um bio prazan u ovoj situaciji u prošlosti ili radije ne biste uopće ništa pitali, vjerujući da to nije nužan dio procesa, razmislite ponovno, piše Mirror.

Naime, kao što kaže Vincent Iachetta Jr, predsjednik Digital Marketing Agency, Peppermonkey Media, ovo je jedna od najgorih stvari koje možete učiniti na razgovoru za posao. Dakle, što biste trebali reći kada vam se postavi to vrlo važno pitanje? Prema Vincentu, postoji pet pitanja koja morate postaviti i koja vam mogu pomoći u sklapanju posla.

Koji su kratkoročni i dugoročni ciljevi vaše tvrtke?’ Ovo pitanje pokazuje vaše zanimanje za smjer i viziju tvrtke te ukazuje na vašu želju da ostanete dugoročno i date značajan doprinos. Također možete koristiti ovo pitanje kako biste saznali o budućim projektima i potencijalnom povećanju broja zaposlenih. Ako ispitivač ne zna odgovoriti, to može značiti da tvrtka nije dovoljno razmislila o ovom ključnom pitanju.

‘Kako biste opisali kulturu tvrtke?’ To će vam omogućiti da saznate više o normama tvrtke, vrijednostima i dinamici zaposlenika. Vaš ispitivač može spomenuti određene tipove osobnosti i pozitivna ponašanja koja cvjetaju u ovom radnom okruženju. Ako je tako, iskoristite ovu raspravu kako biste sebe prikazali kao idealnu osobu.
poster

‘Kako bi izgledao tipičan radni dan?’ Važno je znati svakodnevne odgovornosti i očekivanja uloge, uključujući uključene zadatke, projekte i interakcije. Zatim možete dati osobne primjere kako se to usklađuje s vašim vještinama, interesima i iskustvom. Poznavanje ponešto o tome što biste radili u ulozi također vam može pomoći da odlučite odgovara li vam ta uloga.

‘Kako bih Vas mogao/la impresionirati tijekom probnog roka?’ Ovo pitanje izgleda kao da zamišljate da tamo radite i pokazuje da ćete tražiti načine da nadmašite očekivanja. Također možete saznati postoji li nešto što biste mogli naučiti prije nego što počnete raditi kako biste sebi dali prednost. Objašnjenje da ste voljni primati povratne informacije kako biste dodatno poboljšali svoju izvedbu daje vašem ispitivaču do znanja da ste zreli i dovoljno zadovoljni sami sa sobom da prihvatite kritiku.

‘Koje resurse imate za obuku osoblja, razvoj i napredovanje u karijeri?’ Ovo pitanje pokazuje da ste zainteresirani i da želite raditi u ovoj tvrtki na duže razdoblje. Također pokazuje da ste voljni biti obučeni i steći kvalifikacije – potencijalno posvetiti svoje vrijeme trudu. Ovo pitanje pokazuje činjenicu da ste spremni preuzeti nove odgovornosti i tražiti promaknuće. Vincent kaže: “Prije odlaska, uvijek se trebate raspitati o sljedećoj fazi procesa intervjua. Ponudite da pružite sve dodatne informacije i činite se zainteresiranima za početak što je prije moguće.” prenosi Večernji list

Početkom marta Mondi je objavio da je postigao načelni dogovor o kupovini manjeg domaćeg konkurenta za 5,14 milijardi funti.

DS Smith je saopćio da je dobio ponude američke i britanske kompanije, ali se International Paper sada obvezao na kupovinu. Dva kandidata za novog vlasnika trebala su dostaviti obavezujuće ponude do 23. aprila.

Mondi je odbio komentarisati dogovor.

Američka kompanija želi proširiti poslovanje u Evropi pa je za DS Smith ponudila višu cijenu.

Nakon dovršetka spajanja dioničari DS Smitha postali bi vlasnici oko 33,7 posto dionica objedinjene kompanije, a dioničari International Papera preostalih 66,3 posto.

DS Smith je saopćio da će dioničarima preporučiti da podrže povezivanje s International Paperom.

Američka kompanija istakla je, ipak, da bi povezivanje moglo rezultirati gašenjem oko 400 radnih mjesta, ali je dodala da će prije eventualnih otkaza provesti temeljitu analizu.

Zaključenje transakcije očekuje se u četvrtom kvartalu ove godine.

Proizvođači papirnate ambalaže zapali su lani u teškoće zbog slabe potražnje i niskih cijena. Klijenti su u teškim tržišnim uslovima praznili zalihe nagomilane u razdoblju procvata elektronske trgovine, uvjetovanog pandemijom.

U takvim je uslovima prihod DS Smitha pao u ovoj godini, saopćila je kompanija, prenosi Hina.

BANJALUKA – Osiguravajuća društva u Republici Srpskoj zaradila su u prošloj godini 30,4 miliona KM, a najprofitabilniji su bili „Nešković osiguranje“ sa 6,5 miliona KM i „Garant osiguranje“ sa šest miliona KM dobiti.

U odnosu na godinu ranije dobit osiguravajućih društava smanjena je za oko 180.000 KM, pokazuju podaci Agencije za osiguranje RS.

Pored „Nešković osiguranja“ i „Garant osiguranja“, dobit veću od milion KM imali su i „Drina osiguranje“ (4,9 miliona KM), „Brčko gas osguranje“ (4,6 miliona KM), „Euros osiguranje“ (3,9 miliona KM), „Premium osiguranje“ (1,3 miliona KM) i „Sas – Super P osiguranje“ milion maraka.

Predsjednik Skupštine Udruženja društava za osiguranje RS Bojan Popović za CAPITAL kaže da je inflacija i otežani uslovi poslovanja koji su zadesili kompletnu privredu razlog nešto manje dobiti koju su osiguravajuća društva ostvarila u prošloj u odnosu na godinu ranije.

Kaže da je prošle godine došlo do povećanja cijena rezervnih dijelova, servisa, radne snage.

„S druge strane, povećanje cijene premije od autoodgovornosti je donekle ublažilo te negativne efekte, jer bi profitabilnost bila mnogo manja da se nije to desilo. Država i Agencija za osiguranje RS su prepoznali u tom momentu da se mora povećati cijena kako bi se zadržala profitabilnost osiguravajućih društava“, kazao je Popović.

Kada su u pitanju nelegalni popusti koji godinama opterećuju tržište osiguranja RS, Popović kaže da se stalno radi na tom polju, ali da problem još nije u potpunosti riješen.

„Mi ćemo sigurno i u narednom periodu raditi na tome sa Ministarstvom finansija i Agencijom za osiguranje. To je onaj dio problema koji još uvijek nije završen, ali mislim da je i to pri kraju“, zaključuje Popović.

CAPITAL: M. Ljubojević

Objava Osiguravajuće kuće u Srpskoj zaradile 30 miliona KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

NJUJORK – Zlato bi moglo da dostigne cijenu od 3.000 dolara po unci u narednih šest do 18 mjeseci zbog povećanog priliva investicija, navodi se u najnovijem predviđanju njujorške bankarske korporacije Citigroup.

Analitičari korporacije Citigroup predvođeni stručnjakom Akašom Došijem su podigli svoju prognozu prosečnih cijena zlata u 2024. na 2.350 dolara po unci i izvršili „masovnu reviziju od 40 posto naviše“ u svom predviđanju za 2025, pošto sada očekuju da će prosječna cijena zlata sljedeće godine iznositi 2.875 dolara po unci, prenosi Bloomberg.

Kako se navodi u analizi, na rast cijena zlata će dodatno uticati očekivano smanjenje kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama.

Citigroup smatra da bi cijene zlata mogle nakratko da padnu oko maja ili juna, ali očekuje njihov dalji rast nakon pomenutog perioda.

Goldman Saks je ranije naveo da očekuje rast cijena zlata na 2.700 dolara za uncu na kraju 2024. godine, dok švajcarska banka UBS u istom periodu očekuje cijenu od 2.500 dolara za uncu zlata.  Tanjug.

Objava Zlato bi moglo da premaši 3.000 dolara po unci prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Sjedište firme je u Bosanskoj Krupi, a bave se proizvodnjom kabina za industrijske, poljoprivredne, šumarske, željezničke i cestovne automobile, piše Akta,

Filozofija firme temelji se na stalnoj predanosti poboljšanju kvalitete proizvoda i usluga, kroz ulaganja u napredne tehnologije i poboljšanja proizvodnih procesa.

Iz Bosankara ističu da ih je predanost kvaliteti proizvoda i brizi učinila važnom tačkom u industrijskom sektoru.

A koliko su zaista važni za ovaj sektor najbolje govore finansije i brojevi koji su iz godine u godinu sve veći, piše Akta.ba.

Analizirajući finansije za 2023. godinu možemo vidjeti da je Bosankar prihodovao rekordnih 40.683.840,00 KM što je više u odnosu na 2022. godinu kada im je prihod iznosio 31.572.853,00 KM.

Također su zabilježili i rekordnu dobit od 9.968.070,00 KM, dok je pretprošle godine ona iznosila 7.868.823,00 KM.

Kompanija je u 2023. zapošljavala 186 radnika, što je najveći broj zaposlenih do sada.

Podsjećamo, iz kompanije Bosankar su 2022. godine položili kamen temeljac za izgradnju proizvodnog pogona u Prijedoru, a krajem prošle godine je navedeno da radovi teku planiranom dinamikom.

Na ovoj lokaciji u prvoj fazi trebala bi biti izgrađena hala za proizvodnju površine 6.400 metara kvadratnih. Vrijednost investicije je pet miliona eura, a u početnoj fazi očekuje se da će u fabrici raditi 50 radnika.

Vlasnik kompanije Franchi Giuseppe ranije je izjavio da je ova kompanija pokazala da može da uspije u izazovnim vremenima.

“Firma je uvijek radila na tome da pokaže da se u okolnostima koje vladaju u BiH može napraviti veliki poduhvat, da se može raditi na privrednim projektima, i to je osnovna poruka koju želimo da pošaljemo”, poručio je tada Giuseppe.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom za februar 2024. godine u Federaciji BiH iznosila je 1.315 KM i nominalno je niža za 1,7% a realno niža za 2,3% u odnosu na prethodni mjesec.

U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna isplaćena neto plata za februar 2024. godine nominalno je viša za 10,2% a realno viša za 9%, podaci su Zavoda za statistiku FBiH.

U februaru u odnosu na januar 2024. godine najveće smanjenje prosječne mjesečne isplaćene neto plate zabilježeno je u djelatnosti Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijaza 7,6%, Djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite za 7% i djelatnosti Umjetnost, zabava i rekreacija za 4,3%.

U isto vrijeme najveće povećanje prosječne mjesečne isplaćene neto plate zabilježeno je u djelatnosti Javna uprava i odbrana; obavezno socijalno osiguranje za 1,7%, Poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu za 0,7% i Finansijskoj i djelatnosti osiguranja za 0,4%.

Prosječna mjesečna isplaćena bruto plata zaposlenih u februaru 2024. godine u Federaciji BiH iznosila je 2.045 KM i nominalno je niža za 1,8% a realno niža za 2,4% u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna mjesečna isplaćena bruto plata za februar 2024. godine nominalno je viša za 10,6% a realno viša za 9,4%, saopćeno je iz Zavoda za statistiku FBiH, piše profitraj.

Mnogi zvaničnici iz BiH, ali i iz regiona stigli su u grad na Neretvi kako bi se pojavili na Mostarskom sajmu.

Među njima su i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Hrvatske Andrej Plenković, ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman, dok su prisutni bili i političari iz BiH, poput poput predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto, predsjednika RS Milorada Dodika, premijera FBiH Nermina Nikšića i premijera RS Radovana Viškovića,piše Avaz