Prepoznati takve kolege ključno je za očuvanje zdravog radnog okruženja.
Toksične saradnike može biti teško identificirati jer dolaze u različitim oblicima. Međutim, postoje određeni znakovi na koje morate obratiti pozornost i koji vam mogu pomoći da ih prepoznate.
Postoje oni koji su toksični zbog širenja negativne atmosfere. Žale se na sve, no rijetko doprinose situaciji.
Drugi oblik su oni koji stalno tračaju. Vrijeme provode pričajući o kolegama iza leđa, šireći glasine i stvarajući nepotrebnu dramu. Napreduju kroz stvaranje sukoba i manipuliraju situacijama kako bi odgovarale onome što žele postići. Ovakva vrsta ponašanja može biti izuzetno opasna za posao ako je vodeći u kompaniji ne mogu prepoznati. prneosi Hayat
Treći tip toksičnog kolege su “nasilnici”. To su ljudi koji djeluju agresivno i zastrašuju ostale, bilo kroz komunikaciju ili kroz neke druge svoje postupke.
Četvrti oblik su oni koji izbjegavaju svoje zadaće na poslu, na teret drugih..
Broj domaćih putnika iznosio je skoro dva miliona i veći je za 17,9 odsto u odnosu na isti kvartal 2022. godine, a stranih putnika oko 3,2 miliona i veći je za 16,1 odsto, piše Srna.
Broj putnika koji su izašli iz BiH u četvrtom kvartalu prošle godine iznosio je oko pet miliona i veći je za 17,2 odsto u odnosu na isti kvartal 2022. godine.
Domaćih putnika bilo je oko dva miliona ili za 21,1 odsto više nego, a stranih oko 2,92 miliona ili za 14,7 odsto više.
Ukupan granični promet automobila na ulasku u BiH u četvrtom kvartalu 2023. godine iznosio je nešto više od 2,6 miliona i veći je za 30,7 odsto u odnosu na isti period 2022. godine.
U strukturi drumskog graničnog prometa 36,4 odsto učestvuju domaći automobili ili za 45,7 odsto više, a 63,6 odsto su strana vozila ili za 23,4 odsto više.
Broj automobila na izlasku iz BiH u četvrtom tromjesečju lani bio je veći za 27,7 odsto u odnosu na isti period 2022. godine.
Povećanje broja domaćih vozila na izlasku iz zemlje iznosilo je 35,6 odsto, a stranih za 23,4 odsto.
Najveći broj vozila u BiH je ušao preko graničnih prelaza sa Hrvatskom 73,7 odsto, a zatim preko graničnih prelaza sa Srbijom 22,6 odsto i Crnom Gorom 3,7 odsto.
BANJALUKA – Vlada Republike Srpske prodala je danas na Banjalučkoj berzi 40.000 obveznica po cijeni od 1.000 KM i tako se zadužila za novih 40 miliona maraka.
FOTO: Agencije
Prema izvještaju o rezultatima aukcije 66. emisije obveznica, rok dospijeća je pet godina a kamata šest odsto. Ukupno je bilo 43.228.326 KM pristiglih ponuda.
Amortizacioni plan pokazuje da će Vlada u naredne četiri godine isplaćivati po 2,4 miliona maraka kamate, a u posljednjoj, petoj godini uz kamatu platiti i 40 miliona maraka glavnice.
Tako će ovo zaduženje građane i budžet koštati ukupno 52 miliona KM.
Srpska se na berzi od početka godine već zadužila više od 90 miliona KM, a sa današnjom emisijom to zaduženje premašuje 130 miliona maraka.
Prema Odluci usvojenoj krajem 2023. godine, Vladi je odobreno dugoročno zaduživanje od 951.700.000 KM.
U prostorijama Agencije za bankarstvo FBiH danas je Jasmin Mahmuzić, direktor ove agencije, održao sastanak sa predstavnicima Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država.
Visoku delegaciju Ministarstva predvodila je Anna Morris, pomoćnik sekretara za globalne poslove, odgovorna za usmjeravanje strategija za sprječavanje finansiranja prijetnji nacionalnoj sigurnosti, te za zaštitu međunarodnog finansijskog sistema od zloupotreba vezanih za pranje novca i nezakonite aktivnosti.
Mahmuzić i Morris sa saradnicima su imali priliku razgovarati o važnim temama koje se odnose na daljnje jačanje stabilnosti bankarskog sistema i mjere koje se poduzimaju u cilju sprječavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.
Istaknuto je da Agencija za bankarstvo FBiH ima snažnu podršku za nastavak uspješnog djelovanja i održavanje stabilnosti bankarskog sistema.
Kanton Sarajevo je u ovom period uplatio 463.566.114 KM Prihoda, dok je drugi Tuzlanski kanton sa 209.299.869, što je ukupno 672.865.983 KM u prva dva mjeseca ove godine.
S druge strane, Poreska uprava Republike Srpske prikupila je za dva mjeseca ove godine na račun javnih prihoda 590 miliona KM, ili za 77,4 miliona KM, odnosno 15 posto više nego u istom periodu prošle godine.
Ovi podaci pokazuju da su samo dva kantona u FBIH naplatila 82 miliona KM prihoda više od cijelog entiteta RS, dok je Federacija BIH u poređenju sa RS naplatila čak 652 miliona KM prihoda više, piše biznis.
Jeff Bezos jučer je ponovno preuzeo titulu najbogatijeg čovjeka na svijetu, pretekavši Elona Muska, prema Bloombergovom indeksu milijardera, piše biznis.
Neto bogatstvo osnivača Amazona iznosilo je 200 milijardi dolara, a Muskovo procjenjuje se na oko 198 milijardi dolara. Musk je tokom prošle godine izgubio oko 31 milijardu dolara, dok je Bezos dobio 23 milijarde dolara, prema indeksu.
Dionice Tesle jučer su pale više od 7 posto.
Musk je vratio titulu najbogatije osobe na svijetu u maju 2023., potisnuvši s prvog mjesta izvršnog direktora LVMH-a (LVMHF) Bernarda Arnaulta, koji vodi jedan od najvećih svjetskih konglomerata koji uključuje brendove kao što su Louis Vuitton, Dior i Celine.
Tri tzv. centimilijardera – Musk, Arnault i Bezos – već se mjesecima međusobno natječu za prvo mjesto. Arnault je držao titulu dok je njegovo bogatstvo raslo zbog porasta prodaje luksuzne robe koja je pomogla porastu cijene dionica LVMH-a.
Ranije ove godine, sudac državnog suda u Delawareu ukinuo je odluku o isplati Muskova paketa plaća za 2018., vrijednoj više od 50 milijardi dolara, koja mu je pomogla da postane jedan od najbogatijih ljudi na svijetu. Dionice Tesle također su pale za oko 24 posto od početka godine.
Naravno, titula najbogatije osobe na svijetu mijenja se svakih nekoliko mjeseci, ovisno o tržišnim rezultatima.
Prihodi su na godišnjem nivou pali za šest posto, na 47,6 milijardi eura, prenose strane novinske agencije.
Na prošlogodišnje brojke posebno su utjecali loši rezultati agrohemijskog pogona. zaštite bilja, i to zbog slabljenja i znatno nižih cijena herbicida koji sadrže glifosat, a koriste se u poljoprivredi.
Prodaja lijekova na recept u farmaceutskoj jedinici ostala je nepromijenjena, dok je u jedinici Zdravlje potrošača zabilježila rast, dijelom zbog veće potražnje za dermatološkim proizvodima, prenio je SEEbiz.
Prvi čovjek firme Bill Anderson, koji je prošle godine preuzeo čelnu poziciju s ciljem da je odvede u novom smjeru, za sada je odbacio mogućnost cijepanja kompanije.
Prema njegovoj ocjeni, Bayer treba ojačati svoju farmaceutsku jedinicu, a napredak firme, koja se suočava s nekoliko tužbi, koče i velika zaduženost i birokratija.
Bayer, koji je prošle godine najavio otpuštanja kako bi se izvukao iz minusa, planira od 2026. uštedjeti dvije milijarde eura godišnje, stoji u najnovijoj objavi.
Za ovu godinu firma očekuje prihode između 47 i 49 milijardi eura, ali nije previše optimistična u pogledu dobiti, piše biznisinfo.
Naš rudnik u Varešu velika je pobjeda svih nas. U srcu Bosne Srebrene, i u našim srcima, naš rudnik u Varešu je dokaz da svi mi zajedno možemo puno bolje. Naš rudnik u Varešu je uspjeh puno veći od svega što nam se desilo u posljednjih 35 godina na ovim prostorima. On je prekretnica za sve nas i postignuće koje će nas trajno staviti tamo gdje pripadamo, uz slobodne i razvijene zemlje Evrope i svijeta. Naš rudnik u Varešu važan je i zbog toga jer nam svima otvara oči i jasno pokazuje “šta se sve može kad se male ruke slože”, od lokalne, kantonalne, entitetske, pa do državne razine i nadležnosti. Zato je Vareš sretan, jer ima svoj Zeničko – dobojski kanton i Federaciju Bosne i Hercegovine, a svi mi zajedno jer imamo našu Bosnu i Hercegovinu, državu u kojoj smo ovom investicijom dokazali da je uspjeh itekako moguć.
Naš rudnik u Varešu ponos je cijele regije, prvi i jedini ali ne i posljednji, jer sigurni smo, mnogi će nas slijediti, a mi smo tu da im pomognemo.
Naš rudnik u Varešu pobjeda je Bosne i Hercegovine i svih njenih građana, na korist svih i na znanje cijelom svijetu.
Sretni smo jer znamo da smo napravili podvig. Znamo već sada da ćemo plijeniti pažnju i interes stručnjaka iz cijelog svijeta koji će željeti da nas upoznaju i da posjete Vareš i Bosnu i Hercegovinu, da vide i saznaju kako smo to uradili.
Nikome do sada u Evropi nije pošlo za rukom to što je nama ovdje u Varešu. Ponosni što smo već sada uzor mnogima, primjer i sinonim za savremeno i održivo rudaranje sa minimalnim utjecajem na okoliš, izvanrednom tehnologijom, sa sretnim, zadovoljnim i motiviranim radnicima, što smo mjesto gdje se generira znanje i pripremaju priče za nova postignuća i uspjehe.
Bosna i Hercegovina za samo nekoliko godina našom investicijom postaje jedan od moćnih evropskih i svjetskih aktera savremenog rudarenja. To su činjenice koje kada se slušaju ostavaljaju bez daha. Kako je tek nama (onima) koji smo (su) radili na tim činjenicama.
Rijetki metali, uključujući cink i srebro jedan su od preduvjeta za prelazak na čistu energiju sa nultim utjecajem na okoliš.
Postajemo veoma važni u cijelom tom, sada već, milenijskom poduhvatu od interesa za veliku porodicu evropskih naroda.
Postajemo ono što smo oduvijek bili, važan dio Evrope, njenog razvoja i prospertiteta.
Zato ova investicija donosi prosperitet i razvoj za sve ljude u ovoj zemlji, ali ona donosi isto tako i stabilnost, sigurnost i budućnost svima nama.
Zbog toga je ova investicija (usudio bih se reći) zapravo više od investicije!
Naš rudnik u Varešu je od strateškog interesa za Evropu. A, šta se dešava sa evropskim regijama koje dobijaju na značaju jer su im se “desile” važne investicije?
Dešavaju se promjene, brže, snažnije i na bolje!
Takve regije tada postaju bitne, enormno se i ubrzano razvijaju i rastu, a njeni stanovnici zasluženo dobijaju viši standard i kvalitet življenja.
Odjednom, takve države i regije pronalaze svoje mjesto na sigurnijoj i prosperitetnijoj “strani svijeta”.
Dolaze tada nove, važne i velike investicije, jer kapital ne poznaje granice ako su granice sigurne, a zemlje na putu napretka.
Investicija Adriatic Metalsa bila je najveća pojedinačna strana investicija u 2021. godini, i ponosni smo na to što smo mogli sudjelovati u pokretanju ekonomije u našoj Bosni i Hercegvini.
Međutim, to je tek početak. Ova investicija, zato što je realizirana i zato što je uspješna, otvorit će vrata za desetine i stotine novih domaćih i stranih investicija u raznim oblastima privrede. Neke od njih će biti vjerovatno i veće od ove. Zato je ovo prekretnica, i zato je ovo uspjeh koji smo desetljećima čekali u Bosni i Hercegovini. Probili smo led. Postigli smo ono što do sada niko nije.
Kada 2% BDP jedne ekonomije multiplicirate na ovako malom prostoru i u relativno malom vremenskom periodu, pa ko je u stanju izračunati sve moguće direktne i indirektne benefite ovog snažnog ekonomskog rasta!?
Ko je u stanju izračunati koliko je to novih investicija, novih tehnologija, nove potrošnje koja generira dalje proizvodnju dobara i usluga. Milijarde će poteći ovom zemljom kao neka snažna rijeka razvoja i dodatni poticaj našem ekonomskom rastu.
Ogromni benefiti za stotine radnika naših, ali i naših dobavljača i partnera se već sada osjećaju sa investiranih 400 miliona KM u ovaj projekat. Šta će tek biti kada počnemo raditi punim kapacitetom!?
Kada krenemo snažno sa ponovnim oživljavanjem tradicije rudarenja od kako postoji zemlja Bosna, u kojoj se rudarilo od pamtivijeka, i koja je zbog toga bila jedna od najrazvijenijih srednjovijekovnih država u Evropi.
Zato mi danas i ovdje vraćamo staru slavu naše zemlje Bosne i jako smo ponosni na to.
Naš rudnik u Varešu ovom prelijepom i ponosnom gradu i njegovim ljudima udahnuo je novi život. I ne samo to, Vareš je postao prebivalište mnogih koji do sada nisu živjeli u njemu. Postao je simbol integracije i napretka. Zbog toga smo posebno sretni.
Naš rudnik u Varešu je priča koja pokreće. Mi to znamo. Vjerujemo da će uspjeh našeg rudnika srebra u Varešu, koji je uspjeh svih nas i cijele Bosne i Hercegovine, biti motiv za sve one pionire, poduzetnike i investitore u drugim oblastima da istraju u svojim poslovnim vizijama.
I na kraju, ali i najvažnije, ako naš rudnik u Varešu bude razlog da neko barem razmisli o povratku u svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu odakle je morao otići, i ako se zaista vrati sa namjerom da uči, živi i radi, i vidi budućnost za sebe i svoju porodicu ovdje, mi smo svoju misiju ispunili.
Jer svi zajedno zaslužujemo bolje. Zato je ovo pobjeda svih nas. Zato je ovo pobjeda Bosne i Hercegovine – poručio je ministar.
Potrošačke cijene u Federaciji BiH u januaru 2024. godine, u prosjeku su porasle za 0,2 posto u pdeljcima:
Ostala dobra i usluge za 1,2 posto, hrana i bezalkoholna pića i zdravstvo za po 0,6, alkoholna pića i duhan za 0,2 i prijevoz i restorani i hoteli za po 0,1 posto .
Cijene su pale u odjeljcima: Odjeća i obuća za 2,8 posto, stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti za 0,7 i namještaj, kućni uređaji i redovno održavanje kuće za 0,1 posto. U ostalim odjeljcima, u prosjeku, cijene se nisu mijenjale.
U januaru 2024. godine u odnosu na januar 2023. godine, cijene su porasle za 0,7 posto (godišnja inflacija), saopćio je Federalni zavod za statistiku.
U Republici Srpskoj cijene u januaru porasle su 0,3 posto, godišnja inflacija tri posto. Posmatrano po odjeljcima namjene potrošnje (COICOP) u januaru 2024. godine u odnosu na decembar 2023. godine, indeks odjeljka hrana i bezalkoholna pića viši je za 0,9 posto, indeks odjeljka alkoholna pića i duhan viši je za 0,8, indeks odjeljka ostala dobra i usluge viši su za 0,5, indeksi odjeljaka namještaj i pokućstvo te Restorani i hoteli viši su za po 0,3, dok je indeks odjeljka stanovanje viši za 0,1 posto.
Indeks odjeljka odjeća i obuća niži je za 3,3 posto, zdravstvo niži je za 0,9, dok je prijevoz niži za 0,4 posto, podaci su Zavoda za statistiku RS.
Kompanija koja je dobila značajnu pomoć za otvaranje radnih mjesta, sada je ipak podijelila otkaze.
Fabrika ‘Mraz’ koja u Foči posluje od 2020. godine 1. marta je otpustila 30 radnica koje su bile zaposlene u njihovom pogonu.
Poslije otpuštanja radnica u nevesinjskom pogonu, fabrika se odlučila i na otpuštanja u Foči.
Tokom 2021. godine ‘Mraz’ je od Opštine Foča i švajcarske humanitarne organizacije Caritas dobio pomoć za zapošljavanje i obuku za 30 radnika. Ukupno je tada uloženo 275.000 KM.
Pored velikih planova dodatnog povećanja broja radnika, fabrika ‘Mraz’ se ipak odlučila na otpuštanje 30 radnica čiji je radni odnos prekinut prvog dana marta mjeseca.
Još uvijek nema objašnjenja za navedeni potez međutim smatra se da je povećavanje minimalne plate na 900 KM glavni razlog zbog čega se fabrika odlučila za otpuštanje, izvijestile su Fočanske novosti.
