Kategorija: Vijesti

NJU DŽERZI – Od 1. marta, 10 najbogatijih ljudi na planeti zajedno vrijede 1,56 biliona dolara, 115 milijardi više nego mjesec dana ranije.

Novitet je da je šef američke korporacije Meta Mark Zakerberg napredovao za jedno mjesto, dok se Indijac Mukeš Ambani vratio u prvih 10 najbogatijih prvi put u posljednje dvije godine.

Takođe, Ilon Mask izgubio je titulu najbogatije osobe na svijetu u januaru, pošto su akcije njegovog proizvođača električnih automobila pale.

On je na drugom mjestu na listi, njegovo bogatstvo poraslo je sa 182,6 milijardi dolara na nešto više od 200 milijardi dolara, i time je smanjen „jaz“ između njega i Bernarda Arnoa iz Francuske koji vodi globalnu kompaniju za luksuznu robu LVMH.

Arno je imao veoma dobar mjesec, dodajući 19 milijardi dolara svojoj neto vrijednosti, ali ne baš tako dobro kao Mask čije je bogatstvo skočilo 27 milijardi dolara.

Međutim, nijedan sa liste bogataša nije imao tako dobar mjesec kao Mark Zakerberg čije je bogatstvo poraslo za skoro 35 milijardi dolara što je najveći dobitak od svih 10 na listi, i to zahvaljujući značajnom skoku cijene Metinih akcija.

Bilo je dovoljno da se Zakerberg pomjeri na 4. mjesto u svijetu, sa 5. na kom je bio u februaru, zamijenivši mjesto sa Lerijem Elisonom iz Orakla.

Mukeš Ambani, indijski milijarder vratio se među prvih 10 prvi put od februara 2022, zamijenivši suosnivača Gugla Sergeja Brina na 10. mjestu.

Bogatstvo Ambanija od ponoći 1. marta vrijedi 114,4 milijarde dolara.

Još neke činjenice o ljudima sa liste najbogatijih

Devet od 10 najbogatijih ljudi na svijetu su bogatiji nego prije mesec dana.

Forbes prati svjetske milijardere od 1987. Prošle godine je na Forbes godišnoj listi bilo 2.640 njih. Tokom godine Forbes svakodnevno ažurira njihovo bogatstvo.

Mnogi milijarderi drže veliki dio svoje neto vrijednosti u akcijama kompanije koju su osnovali ili su njihovi suosnivači. Kako se cijena akcija kreće, njihovo bogatstvo se kreće zajedno sa njom. U nastavku je još nekoliko činjenica o 10 najbogatijih ljudi u svijetu prema Forbesu.

Bernard Arno je najbogatija osoba na svijetu i na toj poziciji je bio u prvoj polovini 2023. Njegovo bogatstvo poraslo je za skoro 10 milijardi dolara tokom februara 2024.

Ilon Mask je pao na drugo mjesto najbogatijih posljednjeg dana januara 2024, nakon presude kojom je poništen njegov platni paket od 51 milijarde dolara, a na koju će vjerovatno biti uložena žalba.

Osam od 10 najbogatijih ljudi na svijetu su Amerikanci, uključujući Džefa Bezosa, Larija Elisona i Bila Gejtsa. Indija se ponovo pridružila listi 10 najbogatijih na svijetu prvi put od februara 2022.

Svih 10 najbogatijih ljudi prema Forbes listi 1. marta su muškarci, a bogatstvo svakog od njih vrijedi 100 milijardi dolara ili više.

U nastavku je lista 10 najbogatijih ljudi u svijetu i vrednost njihovog bogatstva:

NAJBOGATIJI	VREDNOST BOGATSTVA
1. Bernard Arno	229.8 milijardi dolara
2. Ilon Mask	209.7 milijardi dolara
3. Džef Bezos	195.5 milijardi dolara
4. Mark Zakerberg	172.3 milijardi dolara
5. Lari Elison	139.4 milijardi dolara
6. Voren Bafet	134.6 milijardi dolara
7. Bil Gejts	127.5 milijardi dolara
8. Stiv Balmer	121.5 milijardi dolara
9. Lari Pejdž	115.1 milijardi dolara
10. Mukeš Ambani

ForbesBiH

Objava Najbogatijih ljudi na svijetu u martu bogatiji za 115 milijardi prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

LONDON – Na valutnim tržištima je vrijednost dolara prema korpi valuta prošle nedjelje ostala gotovo nepromijenjena, dok ulagači procijenjuju kada bi centralna banke zapadnih zemalja mogle početi smanjivati kamatne stope.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je prošle nedjelje 0,02 odsto, na 103,87 poena.

Pritom je vrijednost dolara prema evropskoj valuti pala 0,2 odsto, pa je cijena evra dosegnula 1,0840 dolara.

Dolar je oslabio i prema japanskoj valuti, za 0,3 odsto, pa je njegov kurs skliznuo na 150,10 jena.

Kursevi najznačajnijih svijetskih valuta nisu prošle nedjelje osjetnije oscilirali, a u fokusu ulagača bili su novi podaci o inflaciji, prenosi SEEbiz

U SAD-u je u januaru indeks cijena za ličnu potrošnju, uključujući energiju i hranu, porastao za 0,3 odsto na mjesečnom i 2,4 posto na godišnjem nivou.

To je donekle učvrstilo procjene na tržištu da bi američka centralna banka mogla početi smanjivati kamatne stope u junu.

A kako funkcioneri Feda poručuju da nema razloga žuriti s rezom kamata, dolarov indeks porastao je polovinom nedelje iznad nivoa od 104 poena.

Ali, krajem nedjelje skliznuo je ispod tog nivoa.

U petak je, pak, Eurostat objavio da je inflacija u evrozoni u februaru skliznula na 2,6 odsto na godišnjem nivou, s 2,8 posto mjesec dana prije.

Ti podaci učvrstili su procjene na tržištu da će Evropska centralna banka zadržati kamatne stope na rekordnim nivoima do polovine godine. Blic

Objava Dolar ostao nepromenjen prema korpi valuta prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Kompanija Telekom Srpske, odnosno m:tel prošle godine je ostvarila neto dobit, donosno čistu zaradu od čak 332,39 miliona konvertibilnih maraka, što je rast od 250 miliona konvertibilnih maraka, odnosno 304 posto u odnosu na godinu ranije.

Ako se tome dodaju i rezultati kompanija koje je Telekom akvizirao, i koji su sada dio m:tel grupe, godišnja dobit se penje na nevjerovatnih 354,47 miliona KM, izvještava BiznisInfo.ba.

Iako još nisu poznati rezultati za druge kompanije u Bosni i Hercegovini, uključujući one najveće, skoro je nemoguće da će iko nadmašiti ove brojke, te se već sada da priličnom sigurnošću može reći da je m:tel kompanija sa ubjedljivo najvećom dobiti u 2023. godini.

Poređenja radi, zarada najprofitabilnijih kompanija u Bosni i Hercegovini u 2022. godini se kretala oko 100 miliona KM.

Dakle, imamo pobjednika za 2023. godinu kada je riječ o ovom parametru poslovanja.

No, treba naglasiti da veći dio zarade nije došao iz poslovanja već iz prodaje imovine. Kako je BiznisInfo.ba izvještava, Telekom Srbija, kojem pripada i m:tel, prodao je antenske stubove u cijelom regionu britanskom fondu Aktis.

Dobit m:tel-a bi za 2023. godinu, ne računajući vanredni prihod postignut prodajom antenskih stubova, iznosila 93,41 milion konvertibilnih maraka, što je za oko 13,5 posto više u odnosu na prethodnu godinu, što je i samo po sebi pokazatelj uspješnog poslovanja.

Ukupni prihodi kompanije m:tel-a za 2023. godinu iznose čak 760,9 miliona konvertibilnih maraka i uvećani su za 294,4 miliona konvertibilnih maraka, što je povećanje od 63,11 posto u odnosu na ukupne prihode ostvarene u prethodnoj godini.

Ukupno je cijela grupa, s akviziranim kompanijama, imala prihod od 856 miliona KM.

Kompanija je lani ostvarila dobitak od prodaje finansijskih sredstava (što se očito odnosi na spomenute antenske stubove) u iznosu od 274 miliona KM, piše BiznisInfo.ba.

Poređenja radu, u istom mjesecu prošle godine bilo je samo 30 putnika na ovom aerodromu.

Aerodrom je imao 38 operacija od čega 32 na redovnim letovima i 6 u generalnoj avijaciji (18 u II/2023).

Mostar je u prvih dva mjeseca imao 1.616 putnika i 70 operacija, izvijestio je Zamaaero, piše biznisinfo.

ATLANTA- Finansijski zvaničnici iz najvećih svjetskih ekonomija počeli su razgovore o uvođenju globalnog minimalnog poreza za milijardere, dvije godine nakon što je značajan sporazum pokazao da svijet može da djeluje zajedno u određivanju minimalne poreske stope od 15 odsto za multinacionalne kompanije.

Prema Poreskoj opservatoriji EU, superbogati u velikim zemljama plaćaju daleko manji porez na prihode od običnih ljudi, a njihovo bogatstvo jedva da se i oporezuje sa maksimalno 0,5 odsto, prenosi CNN.

Prakse koje se kreću od ilegalne utaje poreza do iskorišćavanja rupa u poreskim sistemima ili jednostavnog preseljenja u zemlje sa nižim poreskim stopama lišavaju vlade očajnički potrebnog prihoda u vrijeme rastućih dugova.

“Progresivno oporezivanje je ključni stub demokratskih društava”, rekao je direktor istraživačke grupe koju podržava EU Gabrijel Zucman liderima na samitu i ukazao da poreske vlasti u svijetu ne uspjevaju “da pravilno oporezuje pojedince sa najvećom sposobnošću da plate poreze”, naovde oni.

I u prošlomesečnom izveštaju Oksfama se navodi da “u najvećim zemljama, uključujući Brazil, Francusku, Italiju, Veliku Britaniju i SAD, superbogati plaćaju efektivnu poresku stopu nižu od prosječnog radnika”, dodaje se.

Prema podacima Oksfama, skoro 80 odsto svjetskih milijardera živi u članicama Grupe 20.

Poreska opservatorija EU je predložila da se utvrdi minimalni globalni porez od dva procenta na neto bogatstvo milijardera, što je vrijednost njihove imovine kada se oduzmu njihovi dugovi, a procjenjuje se da bi to moglo generiše godišnji prihod od 250 milijardi dolara.

To je ekvivalentno polovini sredstava potrebnih afričkim zemljama svake godine za prelazak na čistije izvore energije.

Postizanje takvog sporazuma u Grupi 20, koja između ostalih uključuje Sjedinjene Države, Evropsku uniju, Kinu, Indiju, Brazil, Saudijsku Arabiju i Argentinu, biće teško i moglo bi da potraje veoma dugo, navodi CNN.

“Ovo je tek početak puta. Pregovori o minimalnom porezu za korporacije trajali su godinama. I on je na početku izgledao utopijski, a sada ga imamo”, rekao je za CNN viši politički savjetnik u Poreskoj opservatoriji EU Kventin Parinelo.

Profesor ekonomije na Univerzitetu u Vorviku Arun Advani kaže, međutim, da bi globalni minimalni porez za milijardere bilo komplikovaniji implementirati od onog koji je uveden za korporacije.

Prema njegovim riječima, multinacionalne kompanije imaju sjedište u više zemalja, što olakšava posao da se odredi koje vlade treba da zahtjevaju plaćanje poreza, a nasuprot tome, milijarderi su mobilniji, što čini manje jasnim koje vlasti bi trebalo da oporezuju njihovo bogatstvo. Euronews

Objava Finansijski zvaničnici razgovaraju o uvođenju globalnog minimalnog poreza za milijardere prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

ZAGREB – Banke u Hrvatskoj u prošloj su godini poslovale sa dobiti od 1,36 milijardi evra, što je za 647,2 miliona evra ili 91,2 odsto više nego godinu ranije, pokazuju privremeni nerevidirani podaci o poslovanju kreditnih institucija koje je objavila Hrvatska narodna banka (HNB).

“Poslovanje kreditnih institucija u 2023. godini rezultiralo je sa dobiti u iznosu od 1,4 milijarde evra. Pokazatelji profitabilnosti povećali su se u odnosu na njihovu vrijednost s kraja 2022. godine”, ističu analitičari centralne banke u komentaru kretanja u bankovnom sektoru u 2023. godini.

Po podatcima koje iznose, prinos na imovinu (ROA) povećao se s 1,0 odsto na 1,8 odsto, a prinos na kapital (ROE) s 8,2 posto na 15,5 posto.

“Rezultat je to porasta dobiti tekuće godine, pod uticajem snažnog povećanja kamatnih prihoda. Znatan doprinos rastu tih prihoda dali su i prihodi na prekonoćne depozite kod HNB-a”, objašnjavaju analitičari HNB-a.

Centralna banka je komentar i prateće tabele o poslovanju kreditnih institucija izradila na osnvu podataka koje je dobila od samih banaka, a podatci iz pokazuju da je od 20 banaka koliko ih je lani poslovalo u Hrvatskoj njih 19 poslovalo sa dobiti, dok je s gubitkom poslovala samo J&T banka. Gubitak te banke je iznosio 1,5 miliona evra.

Inače, lani je u Hrvatskoj poslovala jedna banka manje nego u 2022. godini jer je 2. jula 2023. godine HPB-u pripojena Nova hrvatska banka (bivša Sberbank Hrvatska).

Po podacima (privremeni nerevidirani) HNB-a, najveću dobit i prošle je godine imala Zagrebačka banka, 450,4 miliona evra, što je u poređenju sa privremenim nerevidiranim podacima za godinu ranije povećanje za 89,4 odsto, ili za 212,6 miliona evra.

Slijedi Privredna banka Zagreb (PBZ) sa dobiti od 314,1 miliona evra, što je za 125 miliona evra ili 66 posto više nego u 2022. godini.

Erste&Steiermärkische Bank je u prošloj godini ostvarila dobit u iznosu od 219,2 milijuna eura, što je 69 posto više nego godinu ranije.

Više od sto miliona eura dobiti u prošloj je godini imala još OTP banka, čija je dobit iznosila 134,8 milijuna eura, ili 50,5 posto više nego u 2022. godini.

Na petom mjestu po visini dobiti je još jedna banka u stranom vlasništvu – Raiffeisenbank Austria, čija je dobit znatno povećana. Naime, lani je dobit te banke iznosila gotovo 96 miliona evra, što je za gotovo 59 miliona evra ili 159 odsto više nego 2022. godine.

Na šestom je mjestu najveća banka u većinskom državnom vlasništvu – Hrvatska poštanska banka (HPB), koja je u julu prošle godine pripojila Novu hrvatsku banku i bilježi višestruko povećanje dobiti. Po podacima iz tabela cntralne banke, HPB je u prošloj godini imala dobit od 80,6 miliona evra, što je za 63 miliona evra ili 359 odsto više nego godinu ranije.

Po podatcima HNB-a, u 2023. godini ukupna imovina kreditnih institucija povećana je u odnosu na kraj 2022. za 3,5 posto i iznosila je 78,6 milijardi eura. Imovina se povećala kod većine kreditnih institucija, napominju iz centralne banke.

Navode i kako su ukupni krediti i avansi povećani za 2,0 odsto u poređenju sa krajem 2022. godine, a neprihodujući krediti i avansi (NPL) smanjili su se za 11,4 odsto.

“Takvo kretanje ostvareno je kod dva najvažnija sektora (domaćinstva i nefinansijskih društava), pri čemu su rastu ukupnih kredita najviše pridonijeli krediti domaćinstvima, dok su se NPL-ovi najviše smanjili u portfelju kredita nefinancsijskim društvima. Posljedično, udio NPL-ova u ukupnim kreditima i predujmovima na kraju 2023. godine pao je s 3,0 odsto na 2,6 odsto, čime se višegodišnji trend pada tog pokazatelja nastavio”, ističu analitičari središnje banke.

Po podacima koje iznose, u portfelju kredita nefinansijskim društvima udio NPL-ova smanjio se sa 6,4 odsto na 5,1 odsto, a u portfelju kredita domaćinstvima sa 5,0 odsto na 4,2 odsto.

Iz HNB-a u komentaru ističu da su ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sistema na visokim nivoima, a stopa ukupnoga kapitala bankovnog sistema blago se smanjila na 23,6 odsto pod uticajem smanjenja ukupnoga kapitala i povećane izloženosti rizicima.

Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od 8 odsto.

Na vrlo visokom nivou je još uvijek i likvidnost sistema kreditnih institucija mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR). Na kraju 2023. godine sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve, a prosječni LCR iznosio je 238,1 odsto, zaključuje se u komentaru kretanja u bankovnom sektoru u prošloj godini. SEEbiz

Objava Banke u Hrvatskoj lani povećale dobit  91,2 odsto prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

MADRID – Španska kompanija Inditeks, vlasnik brenda Zara, objavila je da će od 1. aprila postepeno početi da ponovo otvara svoje prodavnice u Ukrajini.

Inditeks, najveća svjetska kompanija brze mode po prodaji, je dodao da će u prvoj fazi ponovo otvoriti 20 prodavnica u Ukrajini, od kojih tri pod brendom Zara, prenosi Rojters.

Kompanija je istovremeno rekla da će nastaviti onlajn prodaju u Ukrajini.

Španska firma će najpre ponovo otvoriti prodavnice u Kijevskom regionu, a njen prioritet će biti bezbijednost zaposlenih i kupaca.

Inditeks je zatvorio svoje prodavnice u Rusiji i Ukrajini u martu 2022. godine nakon početka rata u Ukrajini, ali nije isključio da će vratiti na rusko tržište ako se okolnosti promijene.

Sadašnji cilj kompanije je da ponovo otvori 50 od ukupno 72 prodavnice u Ukrajini koje su bile otvorene prije početka rata. B92/Tanjug

Objava Zara ponovo otvara radnje u Ukrajini prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Potrošačke cijene u Federaciji BiH u januaru 2024. godine, u prosjeku su porasle za 0,2% u odnosu na prethodni mjesec.

Cijene su porasle u odjeljcima: Ostala dobra i usluge za 1,2%, Hrana i bezalkoholna pića i Zdravstvo za po 0,6%, Alkoholna pića i duhan za 0,2% i Prijevoz i Restorani i hoteli za po 0,1%.

Cijene su pale u odjeljcima: Odjeća i obuća za 2,8%, Stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti za 0,7% i Namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 0,1%. U ostalim odjeljcima, u prosjeku, cijene se nisu mijenjale.

U januaru 2024. godine u odnosu na januar 2023. godine, cijene su porasle za 0,7% (godišnja inflacija), saopćio je Federalni zavod za statistiku, piše profitiraj.

BANJALUKA – Tri hidroelektrane koje posluju u sastavu „Elektroprivrede Republike Srpske“ ostvarile su u prošloj godini dobit od 35,2 miliona maraka.

Najprofitabilnije su bile „Hidroelektrane na Trebišnjici“ koje su zaradile 25,2 miliona, odnosno 1,4 miliona maraka više nego godinu ranije.

HET ja ne kraju prošle godine imao ukupne od prihode 94,6 miliona KM, a rashode od 67 miliona.

U odnosu na godinu ranije HET je povećao prihode za oko milion KM, dok su im rashodi smanjeni za oko 200 hiljada maraka.

Rast dobiti imale su i „Hidroelektrane ne Vrbasu“ koje su lani zaradile 7,4 miliona maraka odnosno dva miliona KM više u odnosu na 2022. godinu.

Ukupni prihodi ovog preduzeća na kraju prošle godine bili su 27 miliona, dok su im rashodi bili 19,1 milion.

Godinu ranije prihodi su im bili 23,1 milion KM, a rashodi 17,2 miliona.

Najmanju dobit imale su „Hidroelektrane na Drini“ koje su lani zaradile 2,5 miliona, što je oko 400.000 KM manje nego godinu ranije

Njihovi prošlogodišnji prihodi bili su 43 miliona KM, a rashodi 40,1 milion, dok su im prihodi u 2022. godini iznosili 37,7 milion, a rashodi 34,3 miliona maraka.

Generalni direktor „Elektroprivrede RS“ Luka Petrović ranije je rekao da je na nivou ERS u 2023. godini ostvarena najveća dobit u istoriji poslovanja, ali nije otkrio kolika je ona.

S druge strane, ova godina će, izvjesno je, za ERS biti znatno teža zbog spora koji je „Rudnik i termoelektrana“ Ugljevik izgubio sa Slovencima.

Pored toga, ERS se susreće sa još jednim problemom, a to je odluka Ustavnog suda RS koji je proglasio neustavnom odluku o povećanju cijena struje u RS.

CAPITAL: M. Lj.

Objava Hidroelektrane u sastavu ERS zaradile 35 miliona maraka prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

TESLIĆ – Zdravstveno-turistički centar “Banja Vrućica” iz Teslića završio je prošlu poslovnu godinu sa dobiti od 6,4 miliona KM, što je za oko pola miliona više u odnosu na 2022. godinu.

Prihodi „Banje Vrućice“ su lani iznosili 22,2 miliona KM, a rashodi oko 15 miliona KM čime je nakon oporezivanja ostvarena dobit od 6.487.260 KM.

„U 2023. godini ostvareni su poslovni prihodi od 22.065.272 KM što je 99 odsto od planiranih, i osam odsto više od ostvarenja u 2022. godini. Poslovni prihodi su ispod planiranih zbog kašnjenja u izvođenju radova na hotelu „Hercegovina“ blok B te nisu ostvareni planirani prihodi od usluga, a koji su bili planirani u drugom dijelu godine“, navedeno je u izvještaju o poslovanju „Banje Vrućice“ za 2023. godinu.

Navedeno je i da je lani ostvareno 244.058 noćenja, što je jedan odsto više od plana za 2023.godinu te da su ostvarene investicione aktivnosti u ukupnoj vrijednosti od 9,7 miliona KM.

Dobit ovog preduzeća u prošloj godini iznosila je oko šest miliona KM.

Podsjećamo, RS je ove sedmice prodala svoj vlasnički udio u „Banji Vrućici“ za 10,3 miliona KM.

Akcije je kupio većinski akcionar, kompanija „Sloboprom“, koja sada sa povezanom firmom „Pobjeda“, ima 93,5 odsto akcija „Banje Vrućice“.

Ovaj zdravstveno-turistički centar obuhvata kompleks od četiri hotela – „Kardial“, „Posavina“, „Srbija“ i „Hercegovina“, sa oko 1.000 ležajeva, a tokom 2018. godine ZTC je kupio i „Etno selo Usora”. U njegovom vlasništvu je i hotel „Bistrica“ na Jahorini.

CAPITAL: V. P.

Objava „Banja Vrućica“ u plusu 6,4 miliona KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.