Kategorija: Vijesti

BANJALUKA – Kompanija „Sloboprom“, većinski vlasnik „Banje Vrućice“ Teslić, kupila je za 10,3 miliona KM udio Republike Srpske u ovom zdravstveno – turističkom centru, saznaje CAPITAL.

Time je Srpska u potpunosti izašla iz vlasničke strukture ovog profitabilnog preduzeća, dok je „Sloboprom“ svoj udio povećao na 81,5 odsto.

Sa povezanom firmom „Pobjeda“, „Sloboprom“ ima ukupno 93,5 odsto akcija „Banje Vrućice“.

Vlasnik „Sloboproma“ Slobodan Ćurčić potvrdio je danas za CAPITAL da je kupio akcije IRB-a i PREF-a.

„Tačno je, kupili smo ponuđeni paket po cijeni od 1,69 KM po akciji, iako je nominalna cijena jedna maraka. Mislim da IRB ima razloga za zadovoljstvo sa ovom cijenom s obzirom na to da je ona mnogo veća od nominalne, ali i daleko veća od one koja je bila prije nego što smo mi ušli u „Banju Vrućicu“ “, rekao je Ćurčić.

Govoreći o poslovanju „Banje Vrućice“ kaže da im 80 odsto prihoda dolazi iz Hrvatske i Slovenije.

„Trenutno gradimo bolnicu sa operacionim salama i to ćemo završiti i otvoriti tokom ove godine. U sastavu „Banje Vrućice“ je i hotel „Bistrica“ na Jahorini i tu takođe planiramo ući u rekonstrukciju, ali vjerovatno iduće godine“, kazao je Ćurčić

Podsjećamo, Investiciono – razvojna banka (IRB) RS i Društvo za upravljanje penzijskim rezervnim fondom (PREF) RS ponudili su na prodaju 18,1 odsto akcija ovog zdravstveno – turističkog centra koje su odmah našle kupca.

„Banja Vrućica“ obuhvata kompleks od četiri hotela – „Kardial“, „Posavina“, „Srbija“ i „Hercegovina“, sa oko 1.000 ležajeva, a tokom 2018. godine ZTC je kupio i „Etno selo Usora”.

CAPITAL: M. Ljubojević

Objava Ćurčić za 10,3 miliona KM kupio udio Srpske u „Banji Vrućici“ prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Denis Šulić, ministar trgovine i turizma Republike Srpske, najavio je da su u toku pokušaji da se i meso uvrsti u Uredbu o ograničavanju marži u prometu robe.

Prema njegovim riječima, ova uredba će biti dorađena sa još nekim artiklima, a dodatno će biti pojašnjeno i koji su tačno artikli obuhvaćeni.

“Na primjer za ulje, znaće se tačno koje ulje pripada uredbi, jer do sada je bilo konfuzije na terenu kad je u pitanju primjena same uredbe. Na taj način želimo dodatno da pojasnimo sve te stvari. Pokušavamo da nađemo i način da se u tu uredbu, na zahtjev potrošača, ubacimo i meso”, rekao je Šulić za “Glas Srpske”.

Kako je dodao, velike količine mesa se, nažalost, u BiH i Srpsku i dalje uvoze sa strane, tako da tu postoji dosta proceduralnih grešaka i prostora za manipulaciju.

“Ali, pokušaćemo. Ono što je definitivno i što treba često da ističemo jeste to da je Srpska i sa ovim cijenama, bez dodatnih aktivnosti Vlade, najjeftinija. I u BiH, i u regionu”, tvrdi Šulić koji je dodao da je hljeb u Banjaluci skuplji i do 70 feninga u odnosu na ostale krajeve Republike Srpske.

Podsjetimo, spisak namirnica koje su obuhvaćene ograničenjem marži je, najblaže rečeno, siromašan, a uštede koje domaćinsto može ostvariti gotovo zanemarive u odnosu na ukupne mjesečne troškove, koji su, čini se, iz dana u dan sve veći.

Proizvodi kojima je marža ograničena su, naime, kuhinjska so (od jedan kg), svinjska i biljna mast, suncokretovo ulje od litar i pet, šećer od kg i pet, margarin (od 250 i 500 g), pšenično brašno, lijekovi, te zamjena za majčino mlijeko.

Kako su “Nezavisne novine” ranije pisale, tu još spadaju i pasterizovano i sterilizovano mlijeko od jednog litra (ali samo od 2,8 odsto mliječne masti), te mlijeko u plastičnoj foliji, kao i jogurt (samo od 2,8 odsto mliječne masti i samo u pakovanju od litra).

Na spisku je i hljeb od brašna TIP-500 i TIP-850, što znači da tu nije nijedan drugi pekarski proizvod, pa čak ni hljeb ako u njemu ima i gram drugog brašna. Marža je, osim toga, ograničena i na gorivo. I to je sve.   Glas Srpske

Objava Šulić: Pokušavamo ograničiti marže na meso prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Cijena najvažnije kriptovalute sada je porasla za čak 10 posto, u sedmici i 35 posto od početka ove godine, uglavnom zbog uzbuđenja izazvanog nizom promptnih fondova kojima se trguje na berzi bitcoina koji su počeli trgovati u januaru.

Prešavši 57. 000 dolara, bitcoin je dotakao svoju najvišu tačku od novembra 2021. Trenutni porast testira može li se cijena pomaknuti bliže svojoj najvišoj razini svih vremena od 68. 789 dolara. Taj vrhunac dogodio se šest mjeseci prije spektakularnog pada 2022.

– U konačnici, ono što vidimo je da se kripto na neki način diže iz pepela tržišta 2022. – kaže Ryan Rasmussen, viši analitičar za kripto istraživanje za Bitwise Asset Management.

– Naša je pretpostavka da će cijena bitcoina doseći 125.000 dolara do kraja 2025. – dodao je Mark Palmer iz Benchmarka na Yahoo Finance Live.

Ulagači također daju veće ponude za druge kriptovalute i povezane dionice.

Jedan od znakova porasta entuzijazma za bitcoin je aktivnost trgovanja u bitcoin ETF-ovima koji su pokrenuti u januaru, dajući svakodnevnim ulagačima široku izloženost digitalnoj imovini. Zabilježili su više od šest milijardi dolara neto tokova do utorka, prema podacima koje je prikupio londonski fond Farside Investors, prenosi SEEbiz.

BERLIN – Prvi teretni brod kineskog proizvođača automobila BYD iskrcao je juče prvih 3.000 električnih vozila te firme u njemačkoj luci Bremerhafen, čime je počela ofanziva te kompanije za osvajanje evropskog tržišta – prenijela je agencija AFP.

Ti električni automobili biće isporučeni u nekoliko evropskih zemalja. Najjefitniji modeli iz prve ture bi trebalo da koštaju svega 9.300 eura.

U Evropi se očekuje prosječna cijena od nešto iznad 10.000 eura i zavisi od tržišne politike uvoznika u pojedinačnim zemljama. Konkurenti cijenu tih modela smatraju nedopsutivo niskom jer BYD ima obimne državne subvencije u Kini.

BYD – kineski gigant za proizvodnju električnih automobila po prodaji u svijetu je u poslednjem kvartalu 2023. godine pretekao američkog Teslu.

BYD je naručio ukupno osam brodova za transport automobila iz Kine, posebno u Evropu, navodi njemačka štampa. BYD (što je skraćenica engleskog “Izgradi svoje snove”) je vodeći svjetski proizvođač električnih automobila.

Ta grupa je 2022. godine prestala da proizvodi automobile sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem da bi se usredsredila na na hibridne i električne modele.

Bankar.me

Objava Brod pun električnih automobila iz Kine stigao u Njemačku prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Kompanija “Mondelez International“, kao mjeru predostrožnosti, povlači svoj proizvod Milka Oreo Bar (37g) s tržišta zbog mogućeg prisustva malog komada plastike.

Radi se o proizvodu Milka Oreo Bar (37g), s rokom upotrebe 18.8.2024, i konkretnim LOT brojem OSK0934652 utisnutim na ambalaži.

Iz Agencije za bezbjednost hrane BiH saopšteno je da su putem Sistema brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (EU RASFF) obaviješteni da su na tržište Bosne i Hercegovine isporučene pločice mliječne čokolade porijeklom iz Poljske u kojima su pronađeni komadići plastike. Čokolada je, kako je objašnjeno, proizvedena od tijesta za kekse porijeklom iz Mađarske.

“Sve raspoložive informacije o proizvodu, sukladno važećim propisima, dostavljene su na daljnje postupanje mjerodavnim inspekcijskim tijelima u Bosni i Hercegovini od kojih je zatraženo poduzimanje mjera i povratno izvještavanje Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine”, naveli su oni.

Kako su saopštili iz Mendeleza, nijedan drugi proizvod pomenute kompanije, niti bilo koji drugi proizvod iz asortimana Milka i ORЕO brenda, nisu pogođeni ovim slučajem.

Kompanija poziva sve potrošače koji su kupili ovaj proizvod, da ga ne konzumiraju, već da se uz priloženi račun, obrate prodajnom objektu gdje je proizvod kupljen, radi povrata novca.

Agencije

Objava Milka povlači svoju čokoladicu zbog mogućeg prisustva plastike prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Prema evidencijama Porezne uprave, a na osnovu podataka iz obrasca MIP-1023 (Mjesečni izvještaj o isplaćenim platama, ostvarenim koristima i drugim oporezivim prihodima zaposlenika od nesamostalne djelatnosti, plaćenim doprinosima i akontaciji poreza na dohodak), druga najveća mjesečna neto plata u FBiH u 2023. iznosila je 345.824,86 KM i također je isplaćena u djelatnosti proizvodnje.

U istoj djelatnosti isplaćene su treća i četvrta najveća mjesečna neto plata u iznosima 266.105,53 KM i 238.610,22 KM, dok je peta najveća neto plat iznosila 193.962,31 KM i isplaćena je u djelatnosti trgovine na veliko.

Slijede mjesečne neto plate u iznosu 193.827,37 KM (posredovanje u trgovini raznovrsnim proizvodima), 179.901,95 KM (djelatnost proizvodnje), 175.331,09 KM (djelatnost trgovine), 174.052,55 KM (djelatnost proizvodnje), te 172.744,87 KM (djelatnost ispitivanja tržišta).

Pretpostavka je da navedeni iznos, osim mjesečne redovne plate sadrži i prihode od određenih bonusa ili koristi koje je ostvarila ta osoba. Na isplaćeni iznos plate obračunati su i uplaćeni porezi i doprinosi.

Predsjednik Udruženja poslodavaca u FBiH Adnan Smailbegović izjavio je u oktobru 2023. “da prijedlog da minimalna plata iznosi 1.000 KM smatra pod današnjim uslovima neodrživim i nemogućom misijom”,pišu Vijesti

BANJALUKA – Mikrokreditne organizacije u Republici Srpskoj zaradile su u prošloj godini 41,9 miliona KM, što je čak 74 odsto više nego godinu ranije.

Prema preliminarnim podacima Agencije za bankarstvo RS, profit mikrokreditnih organizacija lani je povećan za čak 17,8 miliona KM u odnosu na 2022. godinu kada je iznosio 24,07 miliona maraka.

Ukupni prihodi su im lani iznosili 118,6 miliona maraka, a rashodi 72,4 miliona.

Prihodi su povećani za 40 odsto, a rashodi 26 odsto.

Prosječna kamatna stopa na dugoročne kredite mikrokreditnih organizacija sa sjedištem u RS lani je iznosila 21,9 odsto, a na kratkoročne čak 71,1 odsto.

Prihodi MKO od kamata i slični prihodi iznosili u prošloj godini 115,4 miliona maraka, dok su im rashodi po istom osnovu bili 18 miliona.

CAPITAL: M. Lj. 

Objava Mikrokreditne organizacije povećale profit za 74 odsto prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

• Udruženju RVI Vlada poklonila automobil od 1.500 KM

BANJALUKA – Agencija za upravljanje oduzetom imovinom Republike Srpske uplatila je prošle godine 15.352 KM u republički budžet po osnovu imovine koja joj je povjerena na upravljanje, što je preko pedeset puta manje nego što dobijaju iz budžeta za troškove svog rada, odnosno oko 800.000 KM.

Agenciji je u 2023. godini na upravljanje data trajno oduzeta imovina čija je vrijednost bila 73.667 KM. Riječ je o 30 uglavnom starih i havarisanih automobila ukupno vrijednih 62.828 KM, novcu u iznosu od 10.623 KM, jednom mobilnom telefonu od 130 maraka, pet raznih predmeta procijenjenih na 85 KM.

U sekundarne sirovine kao staro željezo otišlo je 17 automobila, a Agencija je po tom osnovu prihodovala 4.729 KM.

„Vozila su po odluci Vlade RS zbog zastarjelosti i neupotrebljivosti odbačena kao otpad i predata preduzeću „Eko Sirovina NS“. Iznos dobijen za otkupljen otpad uplaćen je na račun javnih prihoda Republike Srpske“, navodi se u izvještaju Agencije za prošlu godinu.

Inače, automobile koji nisu bili za otpad, Vlada je dala Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske.

Tako im je Agencija u prošloj godini proslijedila „VW Tiguan“ vrijedan 20.000 maraka kao i „Passat“ od 12.850 KM.

„Ford fiesta“ vrijedna 1.487 KM po odluci Vlade data je na korištenje Udruženju ratnih vojnih invalida otadžbinskih ratova grada Banjaluke. 

Inače, ova Agencija u sastavu je Ministarstva pravde Republike Srpske. Zakonom je ovlaštena da procjenjuje, skladišti, čuva i prodaje oduzetu imovinu stečenu krivičnim djelom.

CAPITAL: D. T.

Objava Vladina agencija potroši 50 puta više nego što uplati u budžet prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

LONDON – Ujedinjeno Kraljevstvo najavljuje novi vid podrške od četiri milijarde funti kako bi uvećali britanski izvoz i investicije na Zapadnom Balkanu.

Uz ovo dolazi i 10 miliona funti za ubrzanje zelene tranzicije regiona.

Kombinovana podrška znači jačanje prosperiteta i više radnih mjesta kako u regionu tako i u UK.

Na Investicionom samitu za Zapadni Balkan Evropske banke za obnovu i razvoj koji je održan juče u Londonu, Ujedinjeno Kraljevstvo je predstavilo paket energetske i infrastrukturne pomoći kojom bi se povećala trgovina i pokrenule investicije između UK i Zapadnog Balkana, otvorila radna mjesta i podržali izvori prihoda širom zemalja.

Britanski ministar bezbjednosti Tom Tugendhat je na samitu – na kojem učestvuju premijeri Crne Gore i Srbije te poslovni lideri iz UK, istaknuo potencijalne poslovne prilike u regionu.

Vrijednost trgovine između UK i regiona Zapadnog Balkana iznosila je 4,5 milijardi funti u 2023. godini i raste.

S obzirom da region teži dekarbonizaciji, UK će osigurati dodatnih 4,2 miliona funti kako bi ubrzali tranziciju sa uglja i razvili vjetroenergiju te time podržali mnoge zemlje ovog regiona da okončaju zavisnost od ruskog snabdijevanja energentima, što je dodatak na 1,1 milion funti obezbjeđenih prošle godine za energetsku sigurnost putem partnera poput Svjetske banke.

Vlada UK će takođe izdvojiti do 4 milijarde funti da poveća britanski izvoz prema regionu putem UK Export Finance, britanske Kreditno-izvozne agencije koji pruža garancije britanskim kompanijama za sigurnu trgovinu u inostranstvu.

Ova finansijska podrška već ima vidljivu korist u regionu, poput 363 miliona funti za autoput Moravski koridor u Srbiji, koji će povezati industrijski grad Kruševac sa bitnim komercijalnim centrima poput Sarajeva i Bara.

Ujedinjeno Kraljevstvo je, takođe, učvrstilo svoju posvećenost dekarbonizaciji u Bosni i Hercegovini omogućivši 2,4 miliona funti sredstava, putem Svjetske banke.

Ovo obuhvata finansiranje implementacije dva projekta u Bosni i Hercegovini koja se tiču tranzicije sa korištenja uglja, sa osvrtom na reverzibilne, biomasu i solarne izvore te procjene uticaja na tržište rada.

Usljed porasta tenzija širom regiona, UK će, takođe, povećati programska sredstva za 10 miliona funti sljedeće finansijske godine kako bi podržalo prosperitet i sigurnost regiona – od podrške otporu prema malignim aktivnostima, uplitanjima i sajber napadima, do ekonomskog razvoja i saradnje sa partnerima u borbi protiv korupcije i ozbiljnog organizovanog kriminala, izjavili su to učesnici samita.

Današnjim jačanjem investiranja, UK će povećati izvore prihoda ljudi širom Zapadnog Balkana, pružajući dugoročno rješenje za problem ilegalnih migracija paralelno sa napretkom koji Vlada UK ostvaruje u sprječavanju krijumičarenja ljudi.

Na marginama samita, britanski ministar bezbjednosti razgovaraće sa premijerima Srbije i Kosova i Methohije, a u razgovoru sa premijerom Crne Gore Milojkom Spajićem ponoviće britansku podršku težnjama Crne Gore za inkluzivniju demokratiju sa jačom vladavinom prava.

Predsjedavajuća Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto priključila se konferenciji putem interneta, a Federalni ministar energetike, rudarstva i industrije Vedran Lakić održaće niz sastanaka sa predstavnicima britanske vlade i britanskih kompanija.

Investicioni samit za Zapadni Balkan 2024 održao se u sjedištu EBRD-a.  Cilj Samita je istaći potencijalne investicione i poslovne prilike u regionu Zapadnog Balkana i promovisati regionalne i prekogranične projekte. Inauguralni Samit za Zapadni Balkan održan je prije deset godina u EBRD-u, u februaru 2014. godine i, po prvi put, okupio sve premijere regiona. · UK Export Finance (UKEF) je britanska kreditno-izvozna agencija i vladin odjel koji surađuje sa Odjelom za poslovanje i trgovinu kao integralni dio njegove strategije i operacija.

Kompanije zainteresovane za UKEF podršku mogu kontaktirati UKEF centar za podršku ili regionalnog menadžera za finansiranje izvoza; detalji su dostupni na web stranici UKEF

Agencije

Objava Poznato koliko će novca BiH dobiti iz Londona prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Od početka 2022. godine, cijena dionica Nvidije povećala se pet puta. Upravo to je rezultiralo rapidnim rastom bogatstva suosnivača i izvršnog direktora kompanije. Jensen Huang sada je vrijedan gotovo 70 milijardi dolara. 61-godišnji Huang – vlasnik 3,5% dionica Nvidie – na pragu je ulaska među dvadeset najbogatijih ljudi po Bloomberg Billionaires Indexu.

Prema podacima Bloomberga od petka, Huangova neto vrijednost iznosi 69,2 milijarde dolara. To ga čini 21. najbogatijom osobom na svijetu.

Huangovo osobno bogatstvo zabilježilo je rast od gotovo 22% u samo jednom danu u četvrtak. Nakon što je Nvidia zabilježila skok cijena dionica od 16%, zahvaljujući izvanrednim rezultatima četvrtog kvartala koji su nadmašili očekivanja Wall Streeta.

Sveukupno, Huangovo bogatstvo povećalo se za oko 57% od početka ove godine.

Huang sada zaostaje samo za Juliet Flesher Koch – udovicom Davida Kocha, suvlasnika američkog konglomerata Koch Industries – i njenom obitelji, čije osobno bogatstvo iznosi 69,3 milijarde dolara, piše financa.