Kategorija: Vijesti

BANJALUKA – Vlada Republike Srpske se zadužila danas trezorskim zapisima na Banjalučkoj berzi za dodatnih 17,5 miliona KM, a donesena je i nova odluka o zaduženju putem obevznica u iznosu od 40 miliona maraka.

Planirani iznos današnje emisije bio je 15 miliona KM, ali je Vlada prihvatila sve pristigle ponude u iznosu od 17,5 miliona, što je 2,5 miliona maraka više nego što je planirala.

Srpska se ovom šestomjesečnom aukcijom zadužila po kamatnoj stopi od četiri odsto.

U pitanju je treća emisija trezorskih zapisa u ovoj godini. Prva je sprovedena prošlog mjeseca putem koje se Srpska zadužila za 11 miliona KM,  a druga prošle sedmice putem koje se Srpska zadužila za još 21,9 miliona KM.

Pored današnjeg zaduženja trezorskim zapisima, Vlada RS je donijela i novu odluku o emisiji obveznica u iznosu od 40 miliona KM.

„Dospijeće emisije je pet godina od dana registracije emisije u Centralnom registru hartija od vrijednosti. Kamata je šest odsto na godišnjem nivou, glavnica se isplaćuje jednokratno po dospijeću, a kamata jednom godišnje“, precizirano je u odluci Vlade RS.

 CAPITAL: V. P.

Objava Srpska na berzi pozajmila još 17,5 miliona KM, u planu novih 40 prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Prema analitičaru kompanije New World Wealth, Vijetnamu se predviđa rast bogatstva od 125 odsto u idućih 10 godina što je prema analizi kompanije, najveći porast bogatstva u pogledu BDP po glavi stanovnika i broju milionera u bilo kojoj svjetskoj državi.

Prema analitičaru, razlog za to je što je “Vijetnam sve popularnije proizvodno središte međunarodnih tehnoloških, automobilskih, elektroničkih, modnih i tekstilnih korporacija”, prenosi “Večernji“.

Drugo mjesto zauzima Indija koja će do 2027. postati treća najveća svjetska ekonomija i njoj se predviđa rast bogatstva od 110 odsto.

U Vijetnamu živi 19.400 milionera i 58 multimilionera i za razliku od ostalih azijsko-tihookeanskih država, Vijetnam se smatra relativno sigurnom državom što je multinacionalnim kompanijama dodatni podstrek da otvaraju svoje filijale u toj zemlji.

Uz to, svjetski poznata kompanija McKinsey navodi da su strateški položaj, odnosno činjenica da dijeli kopnenu granicu s Kinom, blizu je svim važnijim morskim putevima, niska cijena rada te infrastruktura koja podražava izvoz, Vijetnam učinili “poslovno najprimamljivijim odredištem”.

Vijetnam se takođe okoristio trgovačkim napetostima između SAD-a i Kine i brojne su multinacionalne kompanije počele diverzikovati proizvodnju u Vijetnam nastojeći smanjiti zavisnost o Kini što je potaknulo snažan priliv inostranih stranih ulaganja (u 2023. inostrana strana ulaganja u Vijetnam su porasla za 32 odsto).

Takođe, strana ulaganja su dugoročna i garantuju bolje poslove i pristojnije plaće koje će milijunima Vijetnamaca omogućiti porast kvaliteta življenja.

Rizični faktori

Međutim, postoji nekoliko faktora koji bi mogli usporiti ekonomski rast i razvoj Vijetnama. Jedan od njih je domaća radna snaga koja će se morati dodatno obrazovati kako bi udovoljila zahtjevnim i složenim radnim mjestima.

Uz to, dugotrajnija svjetska recesija bi takođe mogla uticati na potrebe potrošača na razvijenim tržištima što bi, zauzvrat, moglo uticati na proizvodni sektor i izvoz Vijetnama, baš kao i oštar pad vrijednosti vijetnamskog donga.

Međutim, ono oko čega se većina analitičara slaže jest da bi se trebalo mnogo negativnih faktora poklopiti da se uspori trenutni ekonomski rast Vijetnama.

BERLIN – Gubici koje je pretrpila Njemačka centralna banka skočili su na desetke milijardi 2023. godine zbog viših kamata, zbog čega je morala povući sve svoje rezervacije kako bi postigla pokriće.

Bundesbanka je u petak objavila nultu godišnju raspodjelu dobiti, nakon što je oslobodila 19,2 milijarde evra (20,8 milijardi dolara) rezervacija za opšte rizike i 2,4 milijarde evra iz svojih rezervi. To joj ostavlja nešto manje od 700 miliona evra rezervi, saopštila je banka.

Neto prihod od kamata bio je negativan po prvi put u 67-ogodišnjoj istoriji, smanjivši se za 17,9 milijardi evra u odnosu na prethodnu godinu na -13,9 milijardi evra.

“Očekujemo da će opterećenja ponovo biti velika za tekuću godinu. Vjerovatno će premašiti preostale rezerve”, rekao je predsjednik Bundesbanke Joakim Nagel.

Centralna banka će izvjestiti o prenesenom gubitku kako bi se nadoknadio budućim profitom.

“Bilans Bundesbanke je dobar. Ona može da podnese finansijska opterećenja jer je njena imovina znatno veća od njenih obaveza”, rekao je Nagel.

Njemačka centralna banka, i mnoge druge, imaju značajne hartije od vrijednosti izložene kamatnom riziku, na šta je uticalo povećanje kamatnih stopa bez presedana od strane Evropske centralne banke, piše Seebiz.

Objava Prvi put u istoriji: Njemačka centralna banka imala negativan prihod prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Cijene kakaa su se više nego udvostručile od početka prošle godine, dostigavši rekordnih 9.010,59 dolara po toni na njujorškom tržištu robe u drugoj sedmici februara.

Nepovoljni vremenski uslovi, krijumčarenje i bolesti doprinijeli su povećanju cijena, što je rezultiralo manjim prinosima u Obali Slonovače, koja proizvodi skoro 40 posto svjetske proizvodnje kakao zrna, i Gani, koja proizvodi 20 posto.

El Nino, vremenski obrazac koji uzrokuje sušu u zapadnoj Africi, imao je značajan utjecaj na proizvodnju kakaa u spomenutim zemljama.

Snažni sezonski vjetrovi i nedostatak padavina također su doprinijeli nestašici, prisiljavajući trgovce da se bore sa zalihama zbog čega su morali podići cijene.

Proizvođači čokolade, kao rezultat rasta cijena primarnih sastojaka, pripremaju se za potencijalno usporavanje potražnje.

U izvještaju dobavljača sastojaka Henley Bridgea, očekuje se da će se povećanje cijena kakaa od 15 do 20 posto u prvoj polovini 2024. nastaviti do kraja godine.

Ovaj porast cijena već je imao talasasti učinak na industriju, a proizvođači čokolade su prilagodili svoje poslovanje kako bi ostali na površini.

“To je uznemirujuće s obzirom da nismo bili svjedoci tako značajnog smanjenja proizvodnje kakaa posljednjih godina”, rekao je za Anadolu Samuel Adimado, predsjednik grupe kupaca kakaa iz Gane, izražavajući zabrinutost zbog pada proizvodnje kakaa.

Naveo je da ne samo da su primijetili pad proizvodnje, već su morali i smanjiti njihove operacije, uključujući otpuštanja i raskid ugovora za neke uposlenike.

Međutim, Javier Blas, stručnjak za energetiku i robu sa sjedištem u Londonu i kolumnista “Bloomberga”, vjeruje da je “ovo neophodna kriza”.

“Svijetu su potrebne više cijene kako bi se podstaklo ponovno sađenje miliona starih stabala i bolje brinulo o postojećim”, rekao je Bias u nedavnoj objavi na X-u.

Drugi proizvođači koji koriste kakao kao sastojak, kao što su kozmetika i farmaceutski proizvodi, mogu doživjeti porast cijena ili poremećaje u lancu opskrbe.

Ekonomije u razvoju, posebno one sa velikom potražnjom za čokoladom, mogu imati poteškoća u zadovoljavanju zahtjeva kupaca, piše biznis.ba.

NJUJORK – Mnogi trgovci na malo u slučaju kupovine preko interneta počeli su da prilagođavaju pravila povrata.

Razlog tome su, kako tvrde, niže maloprodajne marže i viši troškovi zaduživanja.

Onaj ko danas kupuje putem interneta očekuje brzu, jednostavnu i besplatnu dostavu, kao i brz i besplatan povrat proizvoda s kojim nije zadovoljan.

Čekati na robu čak dva dana, kupcima se čini kao vječnost, a kad za dostavu moraju da plate – to smatraju pljačkom.

Umjesto da se bore za povećanje tržišnog udjela, nudeći kupcima besplatnu dostavu i povrat, trgovci svakom transakcijom pokušavaju dodatno da zarade, navodi Business Insider, a prenosi Poslovni dnevnik.

Mnogi trgovci na malo, uključujući H&M, Zaru, J.Crew pa i Amazon počeli su da prilagođavaju pravila povrata, a razlog su, kako tvrde, niže maloprodajne marže i viši troškovi zaduživanja.

Zbog toga kupcima naplaćuju vraćanje stvari, skraćuju rokove povrata i odbijaju da prihvate neke artikle u potpunosti, čime žele da ih odvrate od vraćanja robe, odnosno, prisile ih da kupljene stvari u trgovine vrate lično.

Amazon Prime tako sada naplaćuje 130 evra godišnje za “besplatnu” isporuku stvari.

Međutim, besplatna dostava zapravo i nije besplatna jer ona uključuje logističke troškove i često male trgovce ostavlja u nepovoljnom položaju u poređenju s njihovim mnogo većim konkurentima.

Prije trideset godina, fizičko vraćanje artikla kupcima nije izazivalo zazor, ali danas nam se ta opcija čini bolnom i nepravednom.

Uvođenjem onlajn povrata trgovci na malo su promijenili nekadašnje navike kupaca, a sada ponovo pokušavaju to ponovo da učine.

Zbog toga će oni koji kupuju onlajn možda razmisliti malo duže, prije nego što željeni artikl klikom miša “dodaju u korpu”. Poslovni dnevnik

Objava Kupovina online mijenja pravila povrata prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Zbog nedostatka novih automobila na tržištu, ali i zbog povećane potražnje za polovnim četvorotočkašima, a manje ponude, porasla je njihova cijena, ali dodatni rast očekuje se i dalje, smatraju sagovornici i ističu da je u proteklom periodu cijena polovnjaka skočila za 30 odsto.

Naime, prema istraživanjima istočnoevropskih zemalja, cijene polovnih automobila će nastaviti da rastu i ove godine.

Takođe, očekuje se da će kupci postati pragmatičniji i fleksibilniji u odabiru vozila.

Kako je rekao Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, cijene polovnih automobila i dalje rastu, čak i na višem nivou nego što se to očekivalo, te su u porastu za nekih 30 odsto.

“Razloga ima više, a jedan od osnovnih je to što je ponuda polovnih vozila, a prije svega u Njemačkoj, odakle najviše auta dolazi na naše tržište, manja nego ranije, ali je u Njemačkoj zabilježen i pad proizvodnje novih automobila”, kazao je Ćorić i istakao da se u zadnje vrijeme puno pažnje daje na proizvodnju električnih vozila.

“Tako da, kad sve to uzmemo u obzir, ponuda polovnih vozila na njemačkom tržištu je vrlo siromašna, a kada imamo manju ponudu, znamo da i cijene rastu”, kazao je Ćorić.

Dodao je da je kupovna moć stanovništva manja, jer, kako kaže, automobili su izuzetno skupi, inflacija je prisutna i sve su to elementi koji upućuju na to da se više kupuju polovni automobili u odnosu na nove.

“Cijene polovnih vozila izuzetno su visoke, nekada se za 20.000 KM mogao kupiti veoma dobar automobil, sad se za taj iznos novca, koji nije mali, ne može kupiti solidan polovni automobil”, ističe Ćorić.

Dodao je da će stanovnici Srpske biti u velikom problemu, ali i izazovima kako doći do boljeg auta nego što u ovom trenutku imaju i da smanje prosječnu starost automobila na našim ulicama.

“Ukoliko se građani odluče da kupe auto, moraće sigurno dizati krediti pod nepovoljnim uslovima i kupovati polovne automobile”, kazao je Ćorić.

Kako je rekao, iako je godina tek na početku, nije realno očekivati da će u ovoj godini doći do pada cijene automobila.

“Biće uspjeh ako se cijene zadrže na sadašnjem nivou”, kazao je Ćorić.

Dodao je da je, kako trenutno stoje stvari, prisutan strah od poskupljenja svih vrsta proizvoda tako da sve prognoze govore da i nas očekuju više cijene automobila.

Iz salona auta “Das auto” Banjaluka kazali su da oni uglavnom prodaju automobile u vrijednosti od 15.000 do 20.000 KM.

“Cijene polovnih vozila već su izvjestan periodu u porastu, ali zadovoljni smo brojem prodatih auta”, kazali su u salonu “Das auto”.

Iz auto-kuće “Auto plus” Banjaluka kazali su da još nisu dobili nove cjenovnike.

“Svaki novi model malo poskupi, jer se poveća oprema u njemu, ali i zbog usklađenosti sa Evropskom unijom”, kazali su iz ovog salona i dodali da oni sada imaju popust od 1.000 KM na kupovinu novih KIA auta. Nezavisne novine

Objava Srpsku očekuje novi rast cijena polovnjaka prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

FRANKFURT – Na objavu Evropske centralne banke (ECB) o prvom gubitku banke od njenog osnivanja iz rezultata poslovanja u 2023, nadovezale  su se slične vijesti iz njemačke Bundesbanke (DB) i Centralne banke Nizozemske (DNB).

Iz Bundesbanke su saopštili kako neće biti uplate dobiti u njemački državni budžet iz poslovanja u 2023, a DNB je objavio gubitak u prošloj godini od 3,5 milijarde eura.

Iako posao centralne banke nije da radi profit koji uplaćuje u državni budžet, u DB-u su podastrli i računicu i zaključke koji ukazuju na drastično pogoršanje bilansa banke, a samim tim i monetarnih pokazatelja ekonomske lokomotive Evrope.

“Neto prihod od kamata, kao najveće komponenta računa dobiti i gubitka banke, lani je pao za 17,9 milijardi evra u usporedbi s prethodnom godinom te je prvi put bio negativan u iznosu od 13,9 milijardi evra. Na toj stavci za 2023. imamo manjak od gotovo 21,6 milijardi evra”, upozorila je članica Uprave DB-a zadužena za računovodstvo i kontroling Sabine Mauderer.

Kako bi se nadoknadio spomenuti manjak u prihodima i „ispeglao“ bilans, njemačka centralna banka posegla je u rezerve i gotovo ih iscrpila.

“Rezervacija za rizike od 19,2 milijarde evra bit će u potpunosti oslobođena kako bi se nadoknadili akumulirani gubici. Preostali godišnji deficit od oko 2,4 milijarde evra nadoknadit će se odgovarajućim povlačenjem iz rezervi, tako da izvješćujemo o neto dobiti od nule. Preostale su nam rezerve od gotovo 700 miliona evra – referisala je šefica računovodstva i kontrolinga DB-a.

Predsjednik Uprave njemačke centralne banke Joachim Nagel ohrabrio je javnost ocjenom kako je bilans banke dobar i može podnijeti finansijska opterećenja.

“Očekujemo da će opterećenja za banku i u ovoj godini biti značajna te će vjerovatno biti veća od preostalih rezervi. No, imovina banke je znatno veća od njenih obaveza”, rekao je prvi čovjek Bundesbanke.

Do gubitka u poslovanju centralnih banaka dolazi kada su njezini izdaci za kamate na kredite i vrijednosne papire koje kupuje od poslovnih banaka i iz drugih izvora veći od prihoda koje po istoj osnovi ostvaruje na tržištu. Evropska centralna banka, podsjetimo, već dvije godine povećava kamatne stope kako bi suzbila inflaciju što se nepovoljno odrazilo na prihode i rashode dijela banaka koje u bilansu nemaju povoljnu izloženost kamatnom riziku.

“Podizanje kamatnih stopa bila je prava stvar za obuzdavanje visoke inflacije. Upravno vijeće ECB-a moći će razmotriti smanjenje stopa tek kada se na temelju podataka uvjeri da se inflacija vratila na ciljani nivo”, komentarisao je Nagel, koji je izrazio optimizam i oko daljnjih kretanja u njemačkoj ekonomiji.

Izrazio je, naime, očekivanja da će potražnja na izvoznim tržištima njemačkih kompanija porasti i dati im „vjetar u leđa“ te da će rast prihoda domaćinstava poboljšati privatnu potrošnju.

Restriktivna monetarna politika ECB-a negativno se odrazila i na poslovanje nizozemske Centralne banke. Prema saopštenju DNB-a, za smanjenje gubitaka u prihodima angažirali su 2,3 milijardi evra iz rezervi, dok su daljnjih 1,1 milijardi nadoknadili iz drugih izvora kapitala i imovine.

“Naš negativni rezultat za 2023. uzrokovan je povećanjem kamatnih stopa Europske centralne banke tokom te godine kako bi se smanjila inflacija. S povećanjem kamatnih stopa rashodi kamata su nam rasli, dok su prihodi od kamata jedva porasli. Povećanja kamatnih stopa centralnih banaka također dovode do negativnih rezultata drugdje, kako u evrozoni tako i van nje – poručili su iz DNB-a, vrativši se u analizi poslovanja za 2023. nekoliko godina unatrag, izvještava Jutarnji list.

U Centralnoj banci Nizozemske, naime, podsjećaju kako su za potrebe ublažavanja utjecaja pandemije COVID-19 kupovali “matične” državne obveznice kako bi osigurali likvidnost i smanjili kamatne stope, vodeći se, ističu, politikom poznatom kao kvantitativno popuštanje.

“Zahvaljujući visokom kreditnom rejtingu Nizozemske, kupili smo obveznice po relativno niskim stopama. Treba napomenuti da su naši gubici uravnoteženi niskim troškovima finansiranja za nizozemsku državu. Iznos koji je Nizozemska uštedjela na kamatama na javni dug zahvaljujući kvantitativnom popuštanju ECB-a iznosi oko 28 milijardi evra. Ova korist premašuje gubitke koje očekujemo u 2023. i u narednim godinama”, poručili su iz DNB-a. Agencije

Objava Nikad veći minusi u evropskim bankama prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.