Kategorija: Vijesti

BANJALUKA – Sve banke u Republici Srpskoj, njih osam, prošle godine su iskazale neto dobit u ukupnom iznosu od 189 miliona KM, pokazuju najnoviji podaci Agencije za bankarstvo RS.

Kako se navodi u ovim podacima, ova dobit je ostvarena na višem nivou u odnosu na uporedni period u 2022. godini kada su profitirale 139 miliona KM.

“Depoziti pravnih lica iznose 3,1 milijardu KM, od čega se 1,4 milijarde (45 odsto) odnosi na depozite privatnih društava, koji su veći za 8,5 odsto u odnosu na prošlu godinu. Depoziti stanovništva iznose 4,6 milijardi KM, od čega se 2,6 milijardi (57 odsto) odnosi na štednju fizičkih lica. Depoziti stanovništva bilježe kontinuiran rast u 2023. godini i veći su za 12 odsto u odnosu na prošlu godinu”, piše u podacima Agencije za bankarstvo Srpske.

Dodaje se da bruto bilansna aktiva bankarskog sektora iznosi 7,7 milijardi KM i povećana je za dva odsto u odnosu na kraj 2022. godine.

“Ukupni bruto krediti iznose 6,1 milijardu KM i povećani su za 264 miliona KM ili 4,6 odsto u odnosu na kraj 2022. godine. Krediti pravnih lica iznose tri milijarde KM, od čega se dvije milijarde ili 66 odsto odnosi na kredite privatnim društvima, koji su veći za 10 odsto u odnosu na kraj prošle godine. Krediti fizičkih lica su veći za tri odsto i iznose tri milijarde KM, od čega se 1,9 milijardi ili 63 odsto odnosi na potrošačke kredite”, stoji u ovim podacima.

Ekonomista Slaviša Raković smatra da nema sumnje da su uvećane kamate u najvećoj mjeri doprinijele ovom rezultatu poslovanja banaka.

“Rast kamata je bio značajan, a lavovski dio kredita ugovoren je uz promjenljivu kamatnu stopu. No, u formulu treba dodati da kamate na štedne uloge nisu u istoj mjeri pratile rast, tako da je kamatna marža banaka bila zaista velika. Treći kamatni faktor koji je bio povoljan za banke odnosi se na kamatu za obavezne rezerve i likvidna sredstva iznad obavezne rezerve, koja su u ovim uslovima iz troška prešle u solidan prihod”, ističe Raković za “Nezavisne novine”.

Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, istakao je da je ovolika dobit banaka kombinacija nekoliko faktora.

“Došlo je do rasta kamata na kredite, ali je u isto vrijeme novac izgubio vrijednost, ali ne da objasni čitavu dobit banaka, već samo jedan dio. To znači da se jedan dio može pripisati inflaciji. Sa druge strane, banke su toliko likvidne da, iako su u prosjeku povećavale aktivne kamatne stope, nisu bile pritisnute da povećaju pasivne. Tako da je došlo do rasta neto kamatne marže.

U Federaciji BiH je još veća dobit banaka. Tamo je preko 500 miliona KM u 2023. godini. Ipak, bankarski sistem FBiH je tri puta veći od bankarskog sistema Republike Srpske, tako da je ta dobit banaka u RS i FBiH na približnom nivou”, naglasio je Đogo. Nezavisne novine

Objava Banke u Srpskoj prošle godine ostvarile profit od 189 miliona KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Ukupna vrijednost prodaje proizvoda vlastite proizvodnje poljoprivrednih preduzeća i zemljoradničkih zadruga i otkupa proizvoda od porodičnih poljoprivrednih proizvođača u Federaciji BiH u u četvrtom kvartalu 2023. godine iznosi 105,82 miliona KM. To je smanjenje za 3,1% u odnosu na četvrto tromjesečje 2022. godine.

Ukupna vrijednost prodaje proizvoda poljoprivrednih preduzeća i zemljoradničkih zadruga u četvrtom kvartalu 2023. godine iznosi 51,62 miliona KM. To je smanjenje za 7,3% u odnosu na četvrto tromjesečje 2022. godine.

Ukupna vrijednost otkupa poljoprivrednih proizvoda od porodičnih proizvođača u četvrtom kvartalu 2023. godine iznosi oko 54,20 miliona KM, što je povećanje za 1,4% u odnosu na četvrto tromjesečje 2022. godine, saopćio je Federalni zavod za statistiku.

Ali, jesu li to izolirani slučajevi ili je Njemačku pogodio veliki val bankrota?

Stručnjak Reint Gropp, voditelja Leibnizova instituta za ekonomska istraživanja Halle (IWH) smatra da uprkos tome što ne očekuje da će broj stečajeva pasti, ne može reći ni da je posrijedi val bankrota, piše biznis.

Udruženje stečajnih upravitelja je pak nešto konkretnije.

‘Ako promatramo samo sadašnji period, doima se kao da imamo val bankrota. No usporedimo li trenutni porast s prijašnjim razdobljima, možemo zaključiti da je broj stečajeva tek na nivoima prije pandemije i daleko od maksimalnih vrijednosti u finansijskim krizama’, kazali su iz Udruženja za Tagesschau.

U martu 2016. u Njemačkoj je 1099 kompanija podnijelo zahtjev za stečajem, dok je u januaru ove godine to napravilo 1077 kompanija – otprilike kao u proljeće 2016.

Državne intervencije održale su kompanije na životu tokom pandemije, pa se posebno sada, u postpandemijskom razdoblju kad više nema tih državnih podrška, osjeti značajan skok broja bankrota.

‘Trenutno smo svjedoci velike strukturne promjenu u privredi – tranziciji sa starih tehnologija i izvora energije – s prljave prema zelenoj energiji’, kaže Gropp. Sve to opterećuje kompanije i neki poslovni modeli više nisu konkurentni.

Posebno je pogođeno građevinarstvo, koje pored velikih troškova zbog zelene tranzicije pati od visokih cijena energenata, ali i povećanja kamata i problemima u opskrbnim lancima.

Ukupno je prošle godine 81 građevinska kompanija pokrenula stečaj, a posljedično su zaustavljeni i mnogi projekti širom Njemačke.

Rast plasmana potrošakih kredita generiše više faktora, ali jedan od glavnih je inflacija, zbog koje građani svoju nelikvidnost rješavaju zaduživanjem kod banaka.

Trend rasta ukupnih kreditnih zaduženja u Bosni i Hercegovini se nastavlja. Dok jedan broj građana tone u dugove, drugi na svojim računima čuvaju milijarde. Ukupni krediti na kraju prošle godine iznosili su 23 i po milijarde KM, dok su istovremeno depoziti dostigli čak 31 milijardu maraka.

U 2023. godini građani i privreda zadužili su se kod komercijalnih banaka za novih gotovo 1,5 milijardu KM. Najviše su se zaduživali građani i to uzimajući nenamjenske potrošačke kredite.

Zbog inflacije građani se zadužuju

-Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 813,4 miliona KM, kod privatnih preduzeća za 612 miliona, nefinansijskih javnih preduzeća za 9,6 miliona i kod ostalih domaćih sektora za 58 miliona KM”, tvrde iz Centralne banke BiH.

Ekonomisti su saglasni. Rast plasmana potrošačkih kredita generiše više faktora, ali jedan od glavnih je inflacija, zbog koje građani svoju nelikvidnost rješavaju zaduživanjem kod banaka.

Ono što takođe nije dobro jeste što u ukupnoj strukturi kredita dominiraju upravo potrošački krediti građana.

-Sve manja potrošačka moć jednog velikog dijela stanovništva koje je prinuđeno da sve deficite, odnosno sve nedostatke finansijskih sredstava nadoknađuje kroz te potrošačke kredite za koje treba reći da su najnepovoljniji vid zaduženja, odnosno najskuplji. Međutim za veliki broj građana ne postoji alternativa”, kaže Saša Grabovac, predsjednik Udruženja ekonomista “SWOT”.

Potrošački krediti

-Može biti zabrinjavajuće to da kredite za privredne aktivnosti zamjenjuju potrošački krediti građana. Banke nastoje da plasiraju sredstva. To je njihov posao. Ali to nije dobro za ekonomski rast i razvoj zemlje”, dodaje Milenko Krajišnik, dekan Ekonomskog fakulteta u Banjoj Luci.

Sve veće zaduživanje građana nije samo naš fenomen. Ono je trend i u mnogo bogatijim državama. Sociolozi za ovu pojavu imaju termin Mekdonaldizacija.

-Čovjek i danas kao biće jednostavno je sklono izazovu. Sve ono što vidi smatra da mu je neophodno. Tako naravno nije bilo prije nekoliko decenija. Mnogo manje se trošio novac na, hajde da kažemo, nepotrebne stvari, dok danas u 21. vijeku u doba potrošačkog društva se često koristi pojam Mekdonaldizacija. Mi danas kao pojedinci teško možemo odoliti tome”, mišljenja je Vedran Fracuz, sociolog.

Da bi preživjeli mjesec dana i popunili rupe, većina građana se služi finansijskim akrobacijama, zadužuju se u bankama i mikrokreditnim organizacijama. Na kraju moraju, uz tekuće troškove, da otplaćuju i i rate, te tako ulaze u začarani krug.

BERLIN – Njemačka i nizozemska centralna banka izvijestile su u petak da su 2023. godinu zaključile s gubicima zbog podignutih kamatnih stopa koje su ostavile traga i na rezultatima Evropske centralne banke i američkog Feda.

Evropska centralna banka (ECB) izvijestila je u četvrtak da je u 2023. godini poslovala s najvećim gubitkom otkada je osnovana, od 7,9 milijardi evra. Uz otpuštene rezervacije gubitak se smanjuje na 1,3 milijarde eura.

Centralna monetarna institucija evrozone podigla je od jula 2022. do septembra 2023. ključne kamatne stope za 4,5 postotnih bodova kako bi obuzdala inflaciju.

Podignute kamatne stope rezultirale su većim kamatnim troškovima po ECB-ovim obavezama s kratkim rokovima dospijeća i promjenjivim kamatnim stopama. Kamatni prihod na ECB-ovu imovinu nije rastao istim tempom budući da ona nosi fiksne kamatne stope i dugi rok dospijeća, objasnili su.

Bundesbank je u petak izvijestio o gubitku od gotovo 21,6 milijardi evra u 2023. godini, koji mu je u potpunosti iscrpio rezervacije od nešto više od 19 milijardi evra. Da bi pokrili preostali iznos gubitka, posegnuli su u rezerve, koje su takođe gotovo iscrpljene.

I nizozemska centralna banka objavila je u petak da je prošlu godinu zaključila s gubitkom, i to od gotovo 3,5 milijardi evra.

“Naš negativan rezultat u 2023. izazvalo je ECB-ovo podizanje kamatnih stopa kako bi se obuzdala inflacija”, objasnili su.

Više od 2,3 milijarde evra gubitka biće pokriveno rezervacijama, a preostala 1,1 milijarda kapitalom i rezervama, naveli su. Rezerve bi trebali biti dovoljne da se pokriju budući gubici, naglasili su, dodajući da ne razmatraju mogućnost dokapitalizacije iz državnog budžeta.

Objava Njemačka i nizozemska centralna banka s gubitkom u 2023. godini prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Zanimljivo je da su realne cijene kuća i stanova nastavile padati u razvijenim gospodarstvima (u prosjeku -2,7 posto). Brže nego u zemljama u razvoju (-1,6 posto).

Međutim, i dalje postoje značajne razlike između pojedinih zemalja istog ekonomskog statusa.

Tako je među razvijenim zemljama indikativno da su cijene bile relativno stabilne u Sjedinjenim Američkim Državama i Japanu. Dok su oštro pale u eurozoni, Velikoj Britaniji i Južnoj Koreji, pokazuju posljednji podaci koje je objavila Banka za međunarodna poravnanja.

U usporedbi s cijenama neposredno nakon Velike financijske krize 2008. godine, odnosno u proteklih 15 godina, cijene nekretnina u svijetu porasle su u prosjeku 23 posto. U razvijenim zemljama 33 posto i 16 posto u gospodarstvima u razvoju. S tim da je , kao što je spomenuto, potonji sada čine razliku.

Globalnu sliku donekle popravlja stanje u Srednjoj i Istočnoj Europi. Kao i na području Bliskog istoka (prije novih sukoba u Pojasu Gaze) i dijelovima Afrike.

Cijene nekretnina najveći su pad zabilježile u Luksemburgu (do 17 posto), Njemačkoj (-15 posto). Te Finskoj, Mađarskoj i Slovačkoj (po -12 posto).

Nasuprot tome, najbrže su rasle vrijednosti kuća i stanova u Turskoj (+21 posto), gdje je visoka inflacija pogurala realne cijene, Ujedinjenim Arapskim Emiratima (+17 posto), Grčkoj (+9 posto, posljedica oporavak turizma u ovoj zemlji nakon pandemije), te Filipini (+7 posto) i Meksiko (+6 posto), piše biznis.info.

ANKARA – Turska lira je pala na novi istorijski minimum u odnosu na dolar pošto se američka valuta danas na međunarodnoj valutnoj berzi Forex prodavala za 31 liru.

Godišnja stopa inflacije u Turskoj je u januaru ubrzala na 64,86 odsto sa decembarskih 64,77 odsto, objavio je početkom meseca Turski institut za statistiku – Turkstat.

Inflacija u Turskoj je najviša u posljednjih 14 meseci.

Guverner Centralne banke Turske (TCMB) Hafize Gaje Erkan je početkom februara neočekivano podnijela ostavku iz ličnih razloga, a za njenog nasljednika je imenovan Fatih Karahan koji je rekao da će nastaviti sa čvrstom monetarnom politikom, preneli su mediji.

TCMB je krajem januara podigla referentnu kamatnu stopu sa 42,5 na 45 odsto. B92/Tanjug

Objava Inflacija razara liru prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Siegfried Russwurm, predsjednik Saveznog udruženja njemačke industrije rekao je još u januaru: “U usporedbi s većinom drugih velikih industrijaliziranih zemalja, naša zemlja još više zaostaje. Ne vidimo nikakve šanse za brzi oporavak 2024.”

Ipak, mnogi nisu očekivali da će savezna vlada prognozu rasta za 2024. tako jako revidirati – s 1.3 posto na 0.2 posto. “Prilično smo iznenađeni”, rekla je Almut Balleer s Instituta za privredna istraživanja RWI u Essenu na raspravi Leibnizovog društva, prenosi Deutsche Welle. Jer, neke stvari su se razvile pozitivno. Inflacija je smanjena: prošle godine je bila u prosjeku 5,9 posto, a za ovu se očekuje 2,8 posto prema godišnjem ekonomskom izvještaju savezne vlade. “Inflaciju možemo kontrolirati”, optimistično je rekao ministar finansija Christian Lindner u Bundestagu.

Pozitivno je i to što je tržište rada stabilno. U Njemačkoj radi 46 miliona ljudi, a ove godine se očekuje i povećanje zaposlenosti. Plate su porasle pa su ljudi imali novca za trošenje i tako pogurali gospodarstvo. Ali oni to nisu činili u mjeri u kojoj se očekivalo – radije štede. Neizvjesnost je prevelika, kritizira Balleer i za to krivi politiku. “Mnogi su se nadali da će se stvari popraviti ako se daju jasne smjernice za upravljanje energetskom tranzicijom i izazovima budućnosti.

SPD, Zeleni i FDP, koji zajedno čine vladajuću koaliciju, do sad nisu uspjeli dati jasan smjer. Stalno svađe, posebno između zelenog ministra ekonomije Roberta Habecka i čelnika liberala, ministra finansija Lindnera.

Njemačka pati od strukturnih problema koji su se nagomilavali godinama. Kao prvo i najvažnije, Habeck vidi nedostatak radnika koji će se idućih godina pogoršati i usporiti rast. “Potrebna su nam sva znanja i vještine, sve ruke i umovi, svi talenti i sposobnosti.”

Ono što je potrebno je više obrazovanja, bolje mogućnosti za žene i bolji poticaji za starije ljude da dobrovoljno rade duže, ali i više imigracije kvalificiranih radnika i bolja integracija izbjeglica na tržište rada. Riječ je i o pitanju “tko smo mi kao Njemačka, i mogu vam reći, ako sve te ljude ne vidimo kao partnere, prijatelje i Nijemce, onda će gospodarstvo propasti”.

Obnovljivi izvori energije bi se trebali masovno proširiti, a industrijski procesi kroz subvencije biti klimatski neutralni. Nepotrebnu birokraciju treba smanjiti, a ako je nužna dodatna birokratija, treba voditi računa o proporcionalnosti. Trebalo bi proširiti trgovinske odnose s drugim zemljama, stvoriti više pristupačnijih stanova i modernizirati prometnu infrastrukturu.

Za 2024. planirane su investicije od ukupno 70 milijardi eura. Osim toga, tu je još 49 milijardi eura iz fonda za klimu. Neće samo poduzeća sa zanimanjem promatrati hoće li vlada ostvariti to što je najavila. SPD, Zeleni i FDP su daleko od svog cilja izgradnje 400.000 novih stanova svake godine. Smanjenje birokracije, najavljeno od stupanja na dužnost vlade, ne napreduje, piše biznis.ba.

Prije 25 godina „rođena“ je konvertibilna marka Bosne i Hercegovine. Puštanjem u opticaj prvih novčanica u apoenima od 50 F, 1 KM, 5 KM i 10 KM, 22. juna 1998. godine, i zvanično je počeo život domaće valute naše zemlje koji uspješno traje i danas.

Novčanice izdane 1998. godine, navodi se na zvaničnom sajtu Centralne banke BiH, proizvedene su u štampariji Francois-Charles Oberthur u Francuskoj, čija vlada je finansirala i troškove njihove proizvodnje.

Kovanice bh. konvertibilne marke proizvedene su u Velikoj Britaniji

Kovanice je proizvela kovnica Royal Mint iz Velike Britanije. Novčanice konvertibilne marke izdane su u dvije varijante dizajna, dizajn Federacije BiH i dizajn Republike Srpske, a razlikuju se po motivima lica na prednjoj strani novčanice, motivima na poleđini novčanice, kao i redoslijedu latiničnog i ćiriličnog pisma. Sve ostale karakteristike, uključujući veličinu, boju i zaštitna obilježja, identične su za obje verzije. Novčanica apoena od 200 KM izdana je u jednoj varijanti dizajna za Bosnu i Hercegovinu.

Kada je o kovanicama konvertibilne marke riječ, svi apoeni imaju jedinstven dizajn.

Danas su ovo manje-više poznati podaci, ali ne i put koji je morao biti pređen da bi se uspostavila valuta. Sjećanja o tome ima Steve Hanke, profesor primijenjene ekonomije na Univerzitetu Johns Hopkins u Baltimoreu, koji je začetnik ideje o novoj bh. valuti.

Zovu ga još i doktor za novac koji putuje svijetom i pruža pomoć bankarskim sistemima raznih zemalja u suzbijanju inflacije. Osim što o novcu zna sve, malo toga mu je ostalo nepoznato i o našem, bivšem jugoslovenskom prostoru kojeg je imao priliku upoznati još za vrijeme devedesetih kada je savjetovao Antu Markovića, posljednjeg premijera SFR Jugoslavije.

Raspadom Jugoslavije, u drugoj polovini devedesetih, kao specijalni savjetnik Bijele kuće za uspostavljanje valutnog odbora u Bosni i Hercegovini, dolazi u glavni grad naše zemlje.

„Radio sam kao posebni savjetnik Vlade SAD-a u decembru 1996. Daytonsko-pariski mirovni sporazum (21. oktobra 1995.) naložio je da Bosna i Hercegovina primijeni valutni odbor najmanje šest godina.

(Valutni odbor podrazumijeva monetarni režim utemeljen na pravilu da domaća valuta bude 100 posto pokrivena određenom stranom valutom. U slučaju BiH to je bila njemačka marka.)

„Moj zadatak je bio osigurati da zakon o centralnoj banci rezultira što otodoksnijim sistemom valutnog odbora“, pojašnjava ovaj reformator valute u zemljama u razvoju, te se prisjeća svog dolaska sa suprugom u Sarajevo na pregovore, a vezano za uspostavljanje bh. valute i Centralne banke.

„Najupečatljiviji dio ovog poduhvata bio je let koji smo gospođa Hanke i ja imali iz Zagreba u Sarajevo 11. decembra 1996. godine. Bili smo krcati NATO-IFOR-ovim jedinicama u vrlo bučnom nizozemskom vojnom transportu. To je bio jedini siguran prolaz u ratom razoreno Sarajevo“.

Tokom boravka u Bosni i Hercegovini imali su, kaže on, jako osiguranje.

Ručak sa Holbrookom u Hong Kongu i razgovor o Daytonu

O valutnom odboru Steve je napisao i knjigu 1991. godine, koja je pomogla kod finansijskih pregovora u Daytonu. A, da se čitala i u bivšoj Jugoslaviji, otkrit će, sjeća se, tokom ručka sa Richardom Holbrookom u hotelu Grand Hyatt u Hong Kongu 27. marta 1998. godine.

„Razgovarali smo o Dejtonskom sporazumu kada mi je ispričao kako je bilo lako izaći na kraj sa Slobodanom Miloševićem u pregovorima o novom monetarnom sistemu za Bosnu i Hercegovinu (šefom izaslanstva Savezne Republike Jugoslavije u Daytonu). Ispostavilo se da je Milošević bio upoznat s mojom knjigom na srpskohrvatskom i mojim idejama valutnog odbora jer sam bio savjetnik potpredsjednika Vlade Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u razdoblju od 1990. do juna 1991. godine“, kaže Hanke.

Dejtonski mirovni sporazum koji je potpisan 1995. godine, uspostavio je temelje finansijskog sistema u BiH, a oni su podrazumijevali osnivanje Centralne banke BiH koja će jedina izdavati domaću valutu.

Ponosan sam da sam jedan od očeva Centralne banke

„Uspjeh ima mnogo očeva, a neuspjeh nema nijednog. Centralna banka BiH ima mnogo očeva i ja sam ponosan što sam jedan od njih“, kaže on.

Očigledno je bilo da nacionalna valuta koju će izdati nova Centralna banka treba imati i svoje ime i dizajn za svoje novčanice. Hanke je bio svjestan da slijede teški pregovori u BiH na tu temu. Jer, ne treba izgubiti iz vida činjenicu da je krajem 1995. godine u BiH u opticaju bilo nekoliko valuta.

BHD je bila jedina domaća valuta koja je u to vreme još uvek bila u upotrebi u zemlji, i koju je izdavala Narodna banka Bosne i Hercegovine.

„ Znali smo da će dogovori biti teški, ali smo znali i da pitanje imena možemo ostaviti za kraj, budući da nije imalo implikacije na sam zakon o Centralnoj banci. Da bismo olakšali naše rasprave o nacrtu zakona, za neimenovanu novu valutu smo koristili naziv „naočare“ (moja mašta je tada bila na izmaku). A, potom su uslijedile intenzivne rasprave o značenju jedinstvene valute kao zakonskog sredstva plaćanja“, kaže Hanke i dodaje:

„Bosanski Srbi su željeli svoju verziju valute koju bi izdavala njihova filijala centralne banke, ali bi bile zakonsko sredstvo plaćanja u cijeloj zemlji i potpuno zamjenjive sa verzijom u Federaciji. To je, po njihovom mišljenju, bilo u skladu sa suštinom jedinstvenog monetarnog područja i sistema.

Kao dobar model održavanja etničke raznolikosti predložili smo jedinstvenu valutu sa dva dizajna, navodeći belgijske i kanadske novčanice (jedna grupa i jezik na jednom apoenu, a drugi na drugom apoenu, ali sa samo jednom verzijom svake denominacije).

Na moje olakšanje, svi su to razumjeli i prihvatili bez oklijevanja“, sjeća se Hanke.

Odredbama Dejtonskog mirovnog sporazuma utvrđeno je da će Centralna banka BiH djelovati kao valutni odbor. Izdavat će bh. novac koji je u potpunosti osiguran stranom rezervnom valutom i slobodno konvertibilan u tu rezervnu valutu po fiksnom kursu. Osim toga, Centralnoj banci neće biti dopušteno posuđivati ​​novac vladi ili bilo kojem privatnom preduzeću, niti stvarati kredite.

„Otkako je prvi valutni odbor uspostavljen 1800-ih, nijedan od njih 70 nikada nije propao. Nadajmo se da ćete barem imati najbolji monetarni sistem u tom dijelu svijeta”, kazao je Hanke delegaciji bankara i poslovnih lidera iz Bosne i Hercegovine koje je svojevremeno ugostio na svom predavanju u kampusu Homewood u sklopu programa obuke sponzorisanog od Američke agencije za međunarodni razvoj.

“Sistem valutnog odbora propisan Dejtonskim/Pariskim sporazumom je siguran”, poručio je.

U početku je konvertibilna marka fiksnim kursom bila vezana za njemačku marku, da bi kasnije,  uvođenjem eura, bila vezana za euro, sa također fiksnim kursom. Konvertibilna marka u BiH i danas je vezana za euro i valutni odbor.

Amela Keserović-Polić (Forbes)