Kategorija: Vijesti

  • Srpska legalizuje isplatu plate u koverti

    Srpska legalizuje isplatu plate u koverti

    BANJALUKA – Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, premijer Radovan Višković, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić i ostala lica kojima su zbog sankcija SAD banke ugasile račune ubuduće će platu moći da primaju „na ruke“, otkriva CAPITAL.

    FOTO:Capital

    Vlada Republike Srpske rješenje za isplatu plata sankcionisanim funkcionerima pronašla je u dopunama Zakona o radu i uputila ih po hitnom postupku u parlamentarnu proceduru, a poslanici će se o njima izjašnjavati već na 13. posebnoj sjednici NSRS koja je zakazana za prekosutra.

    Predloženim dopunama u postojeći Zakon o radu poslije člana 126. koji kaže da se „plate isplaćuju samo u novcu, na tekući račun radnika, osim ako zakonom nije drugačije određeno“ dodaje se novi član 126a.

    Novi član glasi: “Izuzetno od člana 126. ovog zakona, u slučaju kada je radniku onemogućena isplata plate putem tekućeg računa koja nije zasnovana na pravosnažnoj sudskoj, upravnoj ili drugoj odluci nadležnog organa, poslodavac platu i druga lična primanja radnika isplaćuje u gotovom novcu“.

    Iako je opravdano tražiti način da se sankcionisanim licima omogući da prime platu za svoj rad, prilično apsurdno djeluje to što Vlada RS nakon dugogodišnje borbe protiv „koverti“ sada praktično legalizuje isplatu plate na ovaj način.

    Reci NE, ozakoni DA

    Dodatni apsurd je što Poreska uprava RS koja je nedavno vodila kampanju pod nazivom „reci NE plati u koverti“ mora da bude obaviještena da se pojedinim licima plata isplaćuje u koverti.

    „Poslodavac je dužan da prije isplate plate iz stava 1. ovog člana dostavi pismeno obavještenje Poreskoj upravi o načinu i razlogu isplate i podacima o radniku kojem se vrši isplata plate u gotovom novcu, a način isplate plate urediće se instruktivnim aktom ministarstva nadležnog za oblast finansija“, navodi se u predloženim dopunama Zakona u koje je CAPITAL imao uvid.

    PURS

    FOTO:Capital/Ilustracija

    Pored ovog dodaje se i član koji se odnosi na kaznene odredbe, a koji je predložen sa ciljem da se onemoguće zloupotrebe i spriječe masovne isplate plate na ruke.

    „Poslije člana 267. dodaje se novi član 267a. koji kaže da će se novčanom kaznom od 200.000 KM kazniti za prekršaj poslodavac koji isplati platu u gotovom novcu suprotno članu 126a. ovog zakona“, kažu dopune Zakona o radu.

    Posljednja predložena dopuna kaže da „ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku RS“.

    U obrazloženju predloženih dopuna kaže se da su usklađene sa zakonom o unutrašnjem platnom prometu, te je omogućena i isplata plate gotovim novcem uz propisane uslove.

    CAPITAL: Darko Momić

    Objava Srpska legalizuje isplatu plate u koverti prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Otvoren Međunarodni sajam gospodarstva Mostar 2024.

    Otvoren Međunarodni sajam gospodarstva Mostar 2024.

    Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković svečano je u utorak otvorio Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru koji je po 25. put ugostio gospodarstvenike iz regije i svijeta, kao i brojne regionalne državnike i goste.

    Direktorica Mostarskog sajma Dalfina Bošnjak u svom je obraćanju kazala kako Međunarodni sajam gospodarstva, jedan od najprepoznatljivijih simbola Mostara i Hercegovine, treba biti pokretač gospodarskog razvoja Bosne i Hercegovine.

    – U narednih pet sajamskih dana bit će upriličeno mnoštvo korisnih poslovnih i stručnih konferencija, tematskih skupova, okruglih stolova i niz drugih značajnih zbivanja. Napose smo ponosni što za partnera imamo susjednu Republiku Hrvatsku koja je od početka Sajma u Mostaru i Hercegovini naš najpouzdaniji partner. Mnoge hrvatske tvrtke su ulazak na bh. tržište trasirale upravo kroz ovu izložbu – kazala je Bošnjak.

    Ona je zahvalila hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću što se ovogodišnji sajam održava u ozračju otvaranja pristupnih pregovora BiH s Europskom uniju što će, kako je rekla, imati ogromne pozitivne učinke na bh. gospodarstvo i život uopće.

    Mostar predvodnik pozitivnih procesa

    Mostarski gradonačelnik Mario Kordić podvukao je da se ovogodišnji Sajam gospodarstva, koji slavi 25. obljetnicu, održava u trenutku kada je Bosna i Hercegovina od Europske unije dobila zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora. Dodao je kako na tom putu očekuje pomoć prijatelja, napose onih koji imaju iskustva i znanja.

    – Hvala našem prijatelju premijeru Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću što je i ovoga puta svojim dolaskom potvrdio da BiH nema većeg zagovaratelja od Republike Hrvatske na europskom putu – rekao je Kordić.

    Zahvalio je i prijateljima iz Srbije, na čelu s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji je jučer u Mostar sletio prvim letom izravno iz Beograda.

    – Uz četiri središta: Zagreb, Rim, Muenchen i Beograd, Mostar sada postaje povezan s Europom i cijelim svijetom, a to nam stvara pretpostavke da Međunarodna zračna luka Mostar bude snažan pokretač razvoja Mostara i Hercegovine – dodao je mostarski gradonačelnik.

    Kordić je istaknuo kako je Mostar danas u brojnim segmentima primjer i predvodnik pozitivnih procesa u Bosni i Hercegovini.

    – Mi želimo biti predvodnici BiH na europskom putu, biti otvoreni grad i promovirati ga i pozicionirati kao mjesto u koje se isplati investirati. Uz političku stabilnost, zakonska rješenja koja će poticati dolazak kapitala, uz bogatu kulturnu i povijesnu baštinu, prirodne ljepote i zemljopisni položaj te vrijedne i kreativne ljudi, našu nacionalnu različitost kao našu prednost i bogatstvo, smatram da u tome možemo uspjeti – zaključio je Kordić.

    Vučić pozvao na povećanje trgovinske razmjene

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić također se u svom govoru osvrnu na otvaranje zračne linije između Beograda i Mostara.

    – Neće to lako ići, ali siguran sam da će za godinu ili dvije to biti jedna od najboljih linija koju će Hercegovina imati sa svijetom, ali jednako važna linija za Srbiju i Beograd – kazao je.

    Istaknuo je kako je Međunarodni sajam gospodarstva Mostar tradicionalno dobro mjesto na kojem lideri regije mogu razgovarati o svim temama.

    – Imao sam kratak razgovor s premijerom Plenkovićem i on mi je ukazao na jednu stvar, neću da govorim o našim primjedbama prema drugim (kojih ima mnogo), ja ću govoriti što su primjedbe na naš račun i pokušat ćemo ono što je normalno i razumno ispraviti i popraviti, iako ja nisam imao takvu vijest, da su napadnuti neki hrvatski novinari u Pančevu. To je nedopustivo i nigdje u regiji se ne smije takvo što događati – kazao je Vučić.

    Pozvao je na više dijaloga te jaču ekonomsku suradnju.

    – Nadam se da ćemo imati više iskrenosti jedni prema drugima jer vjerujem da zajednički možemo živjeti i napredovati još brže, jer nismo lošiji od svih drugih koji bi, na kraju krajeva, da nam budu tutori i mentori. Uvjeren sam da možemo puno toga zajednički uraditi u narednom periodu i pozivam sve kompanije iz Srbije da surađuju s partnerima iza Bosne i Hercegovine, iz oba entiteta, s Hrvatskom, da nastavimo uvećavati našu trgovinsku razmjenu jer to može koristiti jednima i drugima – poručio je predsjednik Srbije.

    Krišto: Mostarski sajam pokretač ekonomskog razvoja

    Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto rekla je kako je Sajam gospodarstva postao brend Mostara, ali i snažni pokretač, kako ekonomskog razvoja Mostara, tako cijele Bosne i Hercegovine, pa i regije.

    Dodala je da partnerstvo s Republikom Hrvatskom nije izraz samo dobrih političkih odnosa i snažne gospodarske povezanosti, već je zapravo potvrda zajedničke težnje da se „kroz razmjenu znanja i iskustava dodatno osnaži suradnja dviju zemalja“.

    – Naravno, jačanje naše suradnje i sa zemljama regije također je od iznimne važnosti za međusobne odnose. Potvrda toga svakako jeste jačanje i otvaranje redovne avionske linije koju smo jučer službeno otvorili između Beograda i Mostara što predstavlja, ne samo povećanje mobilnosti, nego je i simbol vizije u kojoj granice postaju sve manje važne, a suradnja i zajedništvo su zapravo ključni za napredak – rekla je Krišto.

    Iskoristila je priliku naglasiti kako su u proteklih nešto više od godinu dana, zahvaljujući politici dijaloga i konsenzusa, napravljeni značajni iskoraci u radu bh. institucija što je rezultiralo otvaranje pregovora BiH s EU.

    – Time smo otvorili novo poglavlje europske budućnosti, ali stvorili smo i pretpostavke za ekonomski napredak naše zemlje. Uvjerena sam da ćemo nastaviti reformski proces uz međusobno uvažavanje i dijalog, u interesu opstojnosti, sigurnosti i europske budućnosti BiH, države jednakopravnih konstitutivnih naroda i svih drugih koji u njoj žive – rekla je predsjedateljica Vijeća ministara BiH.

    Nedopustivo je vođenje „alibi politike“, dodala je, naglasivši da domaći politički akteri moraju preuzeti odgovornost i donositi odluke kroz institucije i tijela vlasti u BiH, poštujući ustavnu strukturu i nadležnosti svih razina.

    – Neka i ovaj sajam bude inspiracija i poticaj za sve nas da u svijetu koji se neprestano mijenja ostanemo otvoreni za nove ideje koje nam se pružaju, iskoristimo prilike i nastavimo zajedno raditi na stvaranju sinergije koja će nas sve voditi ka prosperitetnoj budućnosti – zaključila je Krišto.

    Plenković o povezanosti Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine

    Sajam je otvorio hrvatski premijer Andrej Plenković koji je tom prigodom kazao kako prisustvo brojnih hrvatskih tvrtki na Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru pokazuje blisku povezanost Hrvatske i BiH koja se, u gospodarskom smislu, najbolje manifestira na Mostarskom sajmu.

    Po njegovim riječima, trgovinska razmjena između dvije zemlje prošle godine bila je nešto manja od 4 milijarde eura.

    – BiH je među prvih pet izvoznih tržišta za Republiku Hrvatsku i druga zemlja po investicijama hrvatskih firmi. Isprepletenost i povezanost naših dviju država, geografska i svaka druga, je takva da praktično nema važnog prometnog pravca, a da nije vezan za naše dvije države i stoga želim da se što prije izdefiniraju preostali dijelovi koridora Vc koji će od Budimpešte, preko Osijeka pa do Ploča, povezati naše dvije zemlje kroz taj europski pravac – kazao je Plenković.

    Hrvatski se premijer osvrnuo i na projekt Južne plinske interkonekcije.

    – Želimo da taj strateški, energetski projekt, ugleda svjetlo dana. Hrvatska je spremna financijski ga podržati i zato želimo da se unutar BiH postigne dogovor, koji će uvažiti strateške interese svih, a posebice Federacije i hrvatskog naroda unutar Federacije BiH – poručio je Plenković.

    Plenković je svim političkim akterima i svim građanima BiH čestitao dobivanje zelenog svjetla za otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom.

    – Značaj te odluke je dalekosežan. On definira reformski put i budućnost BiH, europski put sva tri konstitutivna naroda i svih građana u BiH i meni je iznimno drago što se to dogodilo na temelju vaših zasluga, na temelju provedenih reformi, na temelju napora koje ste učinili u proteklih godinu dana. Ta dinamika je toliko važna i dobra, i želim da je zadržite, da krenete u velike zahtjevne, reformske i transformativne procese za cijelu zemlju – kazao je hrvatski premijer.

    Istaknuo je da je isti reformski put u proteklih 20 godina prošla Republika Hrvatska.

    – Svjesni smo koliko je taj put zahtjevan, ali u konačnici iznimno koristan, i za jačanje pravnoga sustava, i za jačanje gospodarstva, usvajanje temeljnih, ali i univerzalnih vrijednosti na kojima europski projekt počiva – kazao je Plenković, dodavši kako će BiH na tom putu imati ogromnu podršku Republike Hrvatske.

    Po njegovim riječima, vrata proširenja EU su ponovno otvorena i BiH sada mora sustići druge zemlje koje su otišle dalje.

    (Kliker.info-Fena)

    Kliker.info

  • U Hrvatskoj se raženo brašno povlači s polica

    U Hrvatskoj se raženo brašno povlači s polica

    ZAGREB – Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Raženo brašno integralno – organsko 1000 g Nutrigold, LOT: RO-MIW24, najbolje upotrijebiti do 30. 8. 2024. zbog povećanog sadržaja mikotoksina – okratoksina A u proizvodu.

    FOTO: Agencije

    Detalji o opozivu dostupni su na web-stranici trgovine.

    “Sve kupce koji trebaju izvršiti povrat molimo da proizvod vrate u najbližu poslovnicu Tvornice zdrave hrane kako bi im mogao biti omogućen povrat novca”, stoji u objavi trgovca koji je prodavao sporni proizvod.

    Obavijest se odnosi isključivo na navedeni proizvod.

    Objava U Hrvatskoj se raženo brašno povlači s polica prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • RADNIK U BIH ŠEST PUTA MANJE PLAĆEN OD EU STANDARDA

    RADNIK U BIH ŠEST PUTA MANJE PLAĆEN OD EU STANDARDA

    [ad_1]

    Plate u Bosni i Hercegovini ostaju daleko ispod evropskog prosjeka, pokazuje istraživanje portala “Voronio”, pozivajući se na podatke Eurostat-a.

    Prosječna satnica zaposlenih u BiH iznosi skromnih 3,9 eura, što je šest puta manje od prosjeka u zemljama Evropske unije.

    Ova porazna činjenica postavlja BiH, zajedno sa Srbijom i Crnom Gorom, na samom evropskom dnu po visini zarada.

    Ova razlika u zaradama, kao i sam nizak standard, godinama pogađa građane.

    Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) nedavno je upozorila da bi regiji zapadnog Balkana, pa tako i BiH, moglo biti potrebno dugo vremena da dostignu evropske prosjeke, posebno ako se nastave trenutni trendovi.

    Rekorder po prosječnoj satnici u EU je Luksemburg sa oko 47 eura po satu, dok se na listi nalaze i skandinavske zemlje, poput Danske i Norveške, sa prosječnom satnicom od 42 eura.

    S druge strane, zemlje poput Slovačke, Poljske, Mađarske, Rumunije i Bugarske imaju satnicu ispod 12 eura.

    Hayat.ba

  • Generacija Z i milenijalci investiraju u kriptovalute umjesto dionica

    Generacija Z i milenijalci investiraju u kriptovalute umjesto dionica

    Nedavno istraživanje Policygenius-a pokazalo je da jedan od pet odraslih Amerikanaca posjeduje kriptovalute. Novo istraživanje sugerira da će mladi Amerikanci vjerojatnije posjedovati kriptovalute nego dionice. Ovo ukazuje na promjenu financijske imovine i strategija ulaganja u odnosu na one koje preferiraju starije generacije, piše financa.

    Studija, koja je provedena između 16. i 19. listopada, a objavljena od strane Policygenius Financial Planning Survey 9. travnja, uključivala je 4.063 odrasla ispitanika u Sjedinjenim Državama. Istraživanje je otkrilo da 20% generacija Z (uzrasta od 18-26) i 22% milenijalaca (uzrasta od 27 do 42 godine) ima mnogo veću vjerojatnoću da će ulagati u alternativnu imovinu kao što su kriptovalute i nezamjenjivi tokeni (NFTKratica NFT sastoji se od tri riječi: “non-fungible token…) u poređenju sa svojim starijim kolegama.

    Istraživanje je također otkrilo da je 18% ispitanika generacije Z izjavilo da posjeduju dionice. U generaciji X 28%, te 45% Baby Boomera.

    Policygenius analitičar Myles Ma napisao je da mlađe generacije pohranjuju svoje bogatstvo drugačije od svojih kolega iz generacije X i boomera. Ovo uključuje nove investicije poput kriptovaluta. Ovo bi moglo pokazati veću spremnost za preuzimanje rizika sa svojim novcem. Također, moglo bi odražavati prepreke koje ne mogu kontrolisati, poput rastućeg problema nestašice stambenog prostora.

    Pored toga, 9% generacije Z i 8% milenijalaca reklo je da će se najverojatnoje prvo obratiti društvenim medijima sa financijskim pitanjem, u poređenju sa generacijom X (3%) i baby boomerima (1%).

    Osim kripto specifičnosti, istraživanje naglašava finansijske stavove mladih investitora. Usprkos složenosti navigacije modernim financijskim pejzažima, generacije Z i milenijalci osjećaju se „pomalo ponosno“ na svoje vještine financijskog upravljanja. Ovaj osjećaj baca svjetlo na proaktivan pristup mlađih Amerikanaca prema financijskoj pismenosti i nezavisnosti.

    Ranije studije su također sugeriirale da generacija Z i milenijalci imaju najviše stope usvajanja kriptovaluta od svih grupa stanovništva. U travnju 2023., studija Bitgeta otkrila je da 46% milenijalaca u velikim ekonomijama, kao što su SAD, Kina, Njemačka, Japan, Indonezija i Nigerija, posjeduju kriptovalute, navodi Crypto.ba.

    Prethodne godine, u listopadu 2022., drugo istraživanje Charlesa Schwaba pokazalo je da otprilike 50% generacije Z i milenijalaca želi svoja mirovinska sredstva u digitalnoj imovini. Studija je također otkrila da 43% generacije Z i 47% milenijalaca već ulaže u kriptovalute nakon mirovine.

    Sva ova istraživanja daju sliku o tome kako mlađe generacije diversificiraju svoje investicijske portfelje izvan nekretnina i tradicionalnih dionica, uveliko se oslanjajući na područje kriptovaluta.

    (Haber.ba)

  • Pobjeđuje li srebro ove godine zlato?

    Pobjeđuje li srebro ove godine zlato?

    Na kraju prošle sedmice srebro je bilo 18% više nego na početku godine, ustalivši se na 28,33 USD po troy unci u terminskom trgovanju u New Yorku.

    Pritom je metal gotovo dostigao 30 dolara za uncu prvi put od maja 2021.

    Njegov porast od 2024. do danas nadmašio je rast zlata, koje je 12. aprila zaključilo na rekordnih 2.374,19 dolara za uncu i poraslo je samo 14,6% na godišnjem nivou.

    Isto tako, iShares Silver Trust ETF (SLV) , koji je zatvoren u petak na 25,63 USD, porastao je za 17,7% na godišnjem nivou i ispred iShares Gold Trust ETF (IAU) s rastom od 13,5% na 216,89 USD, prneosi SEEbiz.

    Zašto raste cijena srebra?

    Uspon srebra ove godine proizvod je nekoliko uzroka.

    Ljepljiva inflacija koja ne dopušta Federalnim rezervama da smanje kamatne stope.

    Sve veća globalna potražnja za metalom (plus zlatom i drugim plemenitim metalima). Globalna proizvodnja je ili stagnirana ili opada.

    Zanimanje ulagača širom svijeta, ali posebno u Indiji i Kini, za zaštitu bogatstva pred geopolitičkim napetostima.

    Posljednji faktor vjerovatno je bio glavni razlog povećanja srebra od 4% u prošloj sedmici i 13,7% povećanja do sada u aprilu.

    Zabrinutost da bi nasilje na Bliskom istoku moglo izmaći kontroli potaknula je kupovina zlata, srebra i platine cijeli proše sedmice.

    Napad bespilotnim letjelicama i raketama, koji je izbio kasno u subotu, uglavnom je odbio Izrael, uz pomoć vojnih snaga iz Sjedinjenih Država i Ujedinjenog Kraljevstva.

    Cijene su bile nepromijenjene kada je trgovanje terminskim ugovorima otvoreno u Aziji u ponedjeljak. U 20.30 sati u nedjelju je srebro kotirano na 28,26 dolara za uncu, što je pad od 7 centi u odnosu na petak. Zlato je poraslo za 4,10 dolara na 2378,20 dolara, piše biznis.

    (Haber.ba)

  • ŠIRI SE JAZ IZMEĐU BOGATIH I SIROMAŠNIH

    ŠIRI SE JAZ IZMEĐU BOGATIH I SIROMAŠNIH

    [ad_1]

    Razlika između rasta dohotka po glavi stanovnika u najsiromašnijim zemljama i najbogatijim se znatno  povećala u proteklih pet godina, navodi se u izvještaju.

    • Prvi put vidimo da nema približavanja. Oni su sve siromašniji – rekao je za Reuters Ayhan Kose, zamjenik glavnog ekonomiste Svjetske banke i jedan od autora izvještaja.
    • Uviđamo veoma ozbiljnu strukturnu regresiju, preokret u svijetu. Zato ovdje zvonimo na uzbunu – kazao je.

    U izvještaju se navodi da 75 zemalja koje ispunjavaju uslove za grantove i zajmove bez kamate od Svjetske banke – Udruženja za međunarodni razvoj (IDA), riskiraju izgubljenu deceniju razvoja bez ambicioznih promjena politike i značajne međunarodne pomoći.

    Kose je kazao da je rast u brojnim zemljama koje pomaže IDA već počeo da se smanjuje prije pandemije COVID-19, ali će iznositi samo 3,4 posto u periodu 2020-2024., što je najslabije od 1990-ih.

    Ruska invazija na Ukrajinu, klimatske promjene, porast nasilja i sukobi, također su teško utjecali na njihove izglede.

    Više od polovine svih “IDA zemalja” nalazi se u subsaharskoj Africi; 14 je u istočnoj Aziji, a osam u Latinskoj Americi i na Karibima. Trideset i jedna ima prihod po glavi stanovnika manji od 1.315 dolara godišnje. Među njima su Demokratska Republika Kongo, Afganistan i Haiti.

    Jedna od tri zemlje koju pomaže IDA siromašnija je sada nego uoči pandemije. IDA zemlje čine 92 posto svjetskog stanovništva koje nema pristup dovoljnoj količini hrrane.

    Polovina zemalja je u dugovima, što znači da nisu u stanju da servisiraju dug ili su u velikom riziku da to ne budu u stanju.

    I uprkos njihovoj mladoj populaciji – što je bila demografska blagodat u vrijeme kada je stanovništvo starilo skoro svuda,  bogatim prirodnim resursima i obilnom potencijalu solarne energije, privatni i državni kreditori odustajali su od njih.

    Skoro 40 zemalja bilježi odliv vanjskog javnog duga u 2022., a takvi slučajevi vjerovatno su se pogoršali 2023. godine.

    Kose je rekao da su potrebne ambiciozne politike za ubrzanje investicija, uključujući domaće napore za jačanje fiskalne, monetarne i finansijske politike, te strukturne reforme za poboljšanje obrazovanja i povećanje domaćih prihoda.

    Značajna finansijska podrška od strane globalne zajednice također je bila od suštinskog značaja za napredak i smanjenje rizika od dugotrajne stagnacije, rekao je Kose, napominjući kako se Svjetska banka nada da će do decembra obezbjediti snažnu popunu sredstava IDA.

    Jača međunarodna koordinacija u borbi s klimatskim promjenama, restrukturiranja duga i mjere koje podržavaju prekograničnu trgovinu također bi bila ključne, kaže se u izvještaju.

    Indermit Gill, glavni ekonomista Svjetske banke, primijetio je da su Kina, Indija i Južna Koreja – sada velike ekonomske sile – nekada bile među najsiromašnijim zemljama svijeta, ali su bile u stanju da se izbore s ekstremnim siromaštvom i podignu životni standard.

    • Svijet ne može priuštiti da okrene leđa zemljama IDA-e – kazao je on, prenosi Reuters.

    (E.F.)

    Hayat.ba

  • Hrvatska u vrhu najskupljih zemalja u Evropi

    Hrvatska u vrhu najskupljih zemalja u Evropi

    Neke države još nisu uspjele da stave cijene hrane pod kontrolu, a među njima je i Hrvatska. Najveći rast cijena hrane zabilježen je na Malti (7,3 odsto), zatim u Grčkoj (6,5 odsto), Španiji (5,4 odsto), pa u Hrvatskoj (5,2 odsto), navodi Index.hr.

    Hrvatska je jedna od rijetkih evropskih zemalja koje još uvijek imaju problem s rastom cijena hljeba i žitarica. Rekorder je Malta s rastom od 6,3 odsto, zatim Slovačka sa 6 posto te Bugarska, Hrvatska i Poljska s 4,8 posto.

    Prema rastu cijena mesa, Hrvatska je treća u EU: rast na godišnjem nivou u februaru je iznosio 7,1 posto, najviše u EU nakon Bugarske (8,2 odsto) i Rumunije (7,7 odsto), dok je na nivou EU taj rast bio 3,3 posto, na nivou eurozone 3,1 odsto.

    Cijene voća snažno su rasle, 6,3 posto u EU i 5,2 posto u eurozoni. Najveći rast je imala Grčka (12,2 odsto), zatim Kipar (12 odsto), Slovačka (11,9 odsto) i Italija (12,02 odsto). I Hrvatska je imala snažan rast, 7,7 odsto.

    Kad se govori o povrću – Hrvatska je apsolutni rekorder u EU s rastom od 12,9 odsto u februaru ove godine na godišnjem nivou. Rast je posebno velik ako se uporedi s prosekom EU, koji je iznosio 1,2 odsto, i prosjekom eurozone od 0,7 odsto.

    Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić je za sporo smanjivanje stope inflacije okrivio sektor usluga, što je u suštini tačno, ali nije cijela istina. Osim usluga, tvrdoglavosti inflacije u Hrvatskoj pridonosi i rast cijena hrane.

    “Osim turističke sezone koja će povećati ili usporiti pad inflacije, održavaće je i nagli rast plata zaposlenih u javnom sektoru. Za 240.000 zaposlenih praktično odjednom rastu plate i do 40 posto, a to će dovesti do jako velikog i naglog priliva novca koji će se početi trošiti… Iluzorno je očekivati da će trgovci početi snižavati cijene u takvoj situaciji. Moguće je da će Hrvatska ostati jedna od dvije države EU s najvećim rasom cijena iako je na kraju prošle godine bila sedma, a početkom 2023. deseta”, procijenio je Vujčić, pišu Vijesti.ba.

    (Haber.ba)

  • EU ĆE OSIGURATI OKO 102 MILIONA EURA ZA MALA I SREDNJA PREDUZEĆA U BIH

    EU ĆE OSIGURATI OKO 102 MILIONA EURA ZA MALA I SREDNJA PREDUZEĆA U BIH

    [ad_1]

    EU garancije će osigurati oko 102 miliona eura za mala i srednja preduzeća u Bosni i Hercegovini.

    • Garancija WB EDIF za otpornost malih i srednjih preduzeća koju finansira Evropska unija i koja je pokrenuta 2022. godine, omogućit će malim i srednjim preduzećima pristup većim sredstvima kao i povećati njihovu sposobnost da se nose sa izazovnim ekonomskim okolnostima.
    • Finansiranje koje ta garancija omogućava i koje je dostupno pod povoljnim uslovima kreditiranja doprinijet će širenju poslovanja, zapošljavanju i ekonomskom rastu u regiji.
    • U Bosni i Hercegovini su garancije Evropskog investicijskog fonda do danas ukupno osigurale oko 235 miliona eura za oko 1000 malih i srednjih preduzeća, što je pomoglo da se sačuva oko 62.000 radnih mjesta.

    Evropski investicijski fond (EIF), koji je dio EIB Grupe, potpisao je ugovore o garancijama za portfelj sa 11 banaka i finansijskih posrednika u ekonomijama Zapadnog Balkana. Ovi ugovori koji se finansiraju u okviru EU Garancije za otpornost malih i srednjih preduzeća u sklopu instrumenta WB EDIF*, omogućit će lokalnim bankama i finansijskim institucijama da izgrade portfelj kredita za mala i srednja preduzeća u iznosu većem od 750 miliona eura, zajedno s ugovorima koji će se tek potpisati u prvoj polovici 2024.

    Ta finansijska sredstva će omogućiti bolji pristup finansiranju za mala preduzeća i povećati njihovu otpornost na tekuće ekonomske probleme, a istovremeno stvoriti uslove za širenje poslovanja te povećanje zapošljavanja i inovacija. Očekuje se da će ovaj instrument u Bosni i Hercegovini omogućiti povoljne kredite u vrijednosti od 102 miliona eura za oko 1900 malih i srednjih preduzeća te sačuvati više od 26.000 radnih mjesta.

    Marjut Falkstedt, glavna izvršna direktorica EIF-a, izjavila je:

    • Pružanjem podrške malim preduzećima na Zapadnom Balkanu, pogotovo u najslabijim i najosjetljivijim segmentima, ova značajna finansijska sredstva povećat će njihov kapacitet za inovacije i rast i istovremeno doprinijeti daljoj integraciji u ekonomiju EU. Na taj način će pružiti dodatan poticaj razvoju robusnih i konkurentnih regionalnih ekonomija kap i njihovom napredak u globalnim lancima vrijednosti.

    U Bosni i Hercegovini su garancije EIF-a do sada ukupno osigurale oko 235 miliona eura za oko 1000 malih i srednjih preduzeća, što je pomoglo da se sačuva oko 62.000 radnih mjesta.

    Johann Sattler, šef delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik Evropske unije, izjavio je:

    • Mikro, mala i srednja preduzeća su okosnica bh. ekonomije. Iznimno mi je drago da će mala i srednja preduzeća u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu uz podršku EU imati pristup finansiranju po povoljnijim uslovima, što podstiče preduzetništvo, stvaranje radnih mjesta i rast. Posebno se nadamo da će to potaknuti i žensko preduzetništvo – budući da žene čine dvije trećine neaktivne radne snage u BiH. Garancijski fond bi trebao omogućiti stvaranje novih ideja pružanjem sigurnosne mreže za kreditiranje.

    Osnovne informacije

    Grupa Evropske investicijske banke (EIB) je institucija Evropske unije osnovana sa zadatkom dugoročnog kreditiranja, a u vlasništvu je njenih država članica. Omogućava dugoročno finansiranje za zdrave investicije kako bi doprinijela ostvarenju ciljeva politika EU.

    Evropski investicijski fond (EIF) je dio Grupe Evropske investicijske banke. Njegova centralna misija je pružati podršku evropskim mikro, malim i srednjim preduzećima u vidu omogućavanja pristupa finansiranju. EIF osmišljava i razvija preduzetnički kapital i kapital za rast, garancije te mikrofinansijske instrumente koji posebno ciljaju na ovaj tržišni segment. U toj ulozi EIF potiče ostvarenje ciljeva EU koji podržavaju inovacije, istraživanje i razvoj, preduzetništvo, rast i zapošljavanje.

    (Agencije)

    Hayat.ba

  • EU garancije će osigurati oko 102 miliona evra za mala i srednja preduzeća u BiH

    EU garancije će osigurati oko 102 miliona evra za mala i srednja preduzeća u BiH

    SARAJEVO – EU garancije će osigurati oko 102 miliona evra za mala i srednja preduzeća u Bosni i Hercegovini, saopšteno je iz Delegacije Evropske unije i Kancelarije specijalnog predstavnika EU u BiH.

    Foto: Capital

    Evropski investicioni fond (EIF), koji je dio EIB Grupe, potpisao je ugovore o garancijama za portfelj sa 11 banaka i finansijskih posrednika u ekonomijama Zapadnog Balkana.

    „Ovi ugovori koji se finansiraju u okviru EU Garancije za otpornost malih i srednjih preduzeća u sklopu instrumenta WB EDIF, omogućiće lokalnim bankama i finansijskim institucijama da izgrade portfelj kredita za mala i srednja preduzeća u iznosu većem od 750 miliona evra, zajedno s ugovorima koji će se tek potpisati u prvoj poloviini 2024. godine“, precizirali su iz Delegacije EU.

    Kako navode ta finansijska sredstva će omogućiti bolji pristup finansiranju za mala preduzeća i povećati njihovu otpornost na tekuće ekonomske probleme, a istovremeno stvoriti uslove za širenje poslovanja te povećanje zapošljavanja i inovacija.

    Očekuju se da će ovaj instrument u Bosni i Hercegovini omogućiti povoljne kredite u vrijednosti od 102 miliona evra za oko 1.900 malih i srednjih preduzeća te sačuvati više od 26.000 radnih mjesta.

    “Pružanjem podrške malim preduzećima na Zapadnom Balkanu, pogotovo u najslabijim i najosjetljivijim segmentima, ova značajna finansijska sredstva povećat će njihov kapacitet za inovacije i rast i istovremeno doprinijeti daljoj integraciji u ekonomiju EU. Na taj način će pružiti dodatan poticaj razvoju robusnih i konkurentnih regionalnih ekonomija kap i njihovom napredak u globalnim lancima vrijednosti.” kazala je glavna izvršna direktorica EIF-a Marjut Falkstedt.

    U Bosni i Hercegovini su garancije EIF-a do sada ukupno osigurale oko 235 miliona eura za oko 1.000 malih i srednjih preduzeća, što je pomoglo da se sačuva oko 62.000 radnih mjesta.

    “Mikro, mala i srednja preduzeća su okosnica ekonomije u BiH. Iznimno mi je drago da će mala i srednja preduzeća u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu uz podršku EU imati pristup finansiranju po povoljnijim uslovima, što podstiče preduzetništvo, stvaranje radnih mjesta i rast. Posebno se nadamo da će to potaknuti i žensko preduzetništvo – budući da žene čine dvije trećine neaktivne radne snage u BiH. Garancijski fond bi trebao omogućiti stvaranje novih ideja pružanjem sigurnosne mreže za kreditiranje.”, kazao je šef delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik Evropske unije Johann Sattler.

    Objava EU garancije će osigurati oko 102 miliona evra za mala i srednja preduzeća u BiH prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.