Kategorija: Vijesti

  • Stanovi u BiH sve skuplji

    Stanovi u BiH sve skuplji

    SARAJEVO – Prosječna cijena prodatih novih stanova u Bosni i Hercegovini u četvrtom kvartalu prošle godine iznosila je 2.630 KM po metru kvadratnom, objavila je Agencija za statistiku BiH.

     

     

    FOTO: Capital

    U poređenju sa prosječnom cijenom prodatih novih stanova po metru kvadratnom u 2022. godini prosječna cijena veća je za 7,6 odsto, a u odnosu na četvrti kvartal 2022. za 8,7 odsto.

    Broj prodatih novih stanova u četvrtom kvartalu lani iznosio je 1.579 i u odnosu na isti kvartal prethodne godine veći je za 23,6 odsto, te za 75,1 odsto u odnosu na prosječan broj prodatih novih stanova u 2022. godini.

    Površina prodatih novih stanova u četvrtom kvartalu prošle, u odnosu na isti kvartal prethodne godine veća je za 16,5 odsto, a u odnosu na prosječnu površinu prodatih novih stanova u 2022. manja je za 64,9 odsto.

    Prosječnu cijenu kvadrata prodatih novih stanova u BiH u četvrtom kvartalu čini 341 KM koje se odnose na cijenu građevinskog zemljišta, 1.538 KM na cijenu gradnje i dobit izvođača, te 751 KM ostale troškove, uključujući i PDV.

    Objava Stanovi u BiH sve skuplji prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Bitcoin bi mogao napasti rekord i prije halvinga

    Bitcoin bi mogao napasti rekord i prije halvinga

    NJUJORK – Bitcoin je imao sjajnih nekoliko mjeseci, s bikovima koji su ignorisali ponovni porast američkog dolara i prinosa na trezorske obveznice kako bi gurnuli vodeću kriptovalutu na najviši nivo od kraja 2021. godine.

    FOTO: Pixaby

    Dok se povlačenje cijene čini vjerovatnim, čini se da će se širi uzlazni trend nastaviti, s cijenama koje se ponovo vraćaju i potencijalno premašuju rekordnu visinu od 69.000 USD prije prepolovljenja četvrte nagrade za rudarenje Bitcoin Blockchaina 19. aprila, piše CoinDesk.

    To je poruka iz 10X Research nakon proučavanja prošlih podataka i pokazatelja tehničke analize koji se zove indeks relativne snage (RSI). Razmotrimo oboje detaljnije.

    Teorija da bitcoin, vodeća kriptovaluta po tržišnoj vrijednosti, dostigne dno 12-16 mjeseci prije prepolovljenja ili halvinga i bilježi uzlazne trendove prije i godinu dana nakon prepolovljenja, do sada je dobro poznata.

    Što je još važnije za trgovce, prethodna tri ciklusa skoncentrisana na prepolovljavanje pokazuju da su cijene porasle za više od 30 odsto u osam nedjelja što je dovelo do četverogodišnjeg događaja, što smanjuje tempo širenja ponude za 50 odsto. Prepolovljenje do 19. aprila će prepoloviti nagradu po bloku na 3,125 BTC sa 6,25 BTC.

    “Bitcoin raste u prosjeku za 32 odsto u 60 dana prije prepolovljenja”, rekao je Markus Thielen, osnivač 10X Research, za CoinDesk.

    U vrijeme pisanja teksta, bitcoin se trgovao blizu 52.000 dolara. Porast od 32 odsto s ovog nivoa, u skladu s prošlim podacima, znači da bi se cijene mogle trgovati blizu rekordne visine od 69.000 USD na dan ili prije dana prepolovljenja.

    “Što smo bliže prepolovljavanju bitcoina, to je veća vjerovatnoća da će se bitcoin oporaviti, kao što pokazuju dokazi iz posljednja tri ciklusa prepolovljavanja. Ovaj put neće biti ništa drugačije jer je percepcija unutar kripto zajednice visoka da je prepolovljavanje pozitivno. Ova percepcija nedvosmisleno ulazi u TradeFi zajednicu, koja agresivno kupuje ove Bitcoin ETF-ove uoči prepolovljenja”, dodao je Thielen.

    Snažni priljevi u fondove kojima se trguje na burzi (ETF-ovi) sa sjedištem u SAD-u ukazuju na pozitivno raspoloženje među tradicionalnim ulagačima. Ovi regulisani ETF-ovi omogućuju ulagačima da se izlože kriptovaluti, zaobilazeći gnjavažu oko pohranjivanja kovanica.

    RSI, koji je razvio J. Welles Wilder, indikator je zamaha koji mjeri brzinu i promjenu kretanja cijena tokom određenog razdoblja, obično 14 dana, nedjelja ili mjeseci. Očitanja iznad 70 ukazuju na snažan uzlazni zamah cijena.

    Prije nedjelju dana, 14-dnevni RSI bitcoina prešao je iznad 80 po prvi put od decembra. Dvanaest od četrnaest takvih prethodnih RSI signala nagovještavalo je ubrzane uzlazne trendove, proizvodeći prosječni dobitak od 54 odsto u sljedećih 60 dana, prema 10X Research.

    “Kao referenca, bitcoin se trgovao po 48.294 USD kada je pokrenut zadnji signal, a ako je istorija (prosječni povrat +54 odsto u 60 dana) neka vodilja, tada bi Bitcoin mogao porasti na 74.600 USD na temelju ovog signala”, primijetio je Thielen.

    Prošli rezultati ne garantuju buduće rezultate, a makroekonomski faktori mogli bi samostalno stvoriti ili prekinuti trendove.

    Uz to, sadašnja makro slika čini se pogodnom za povećano preuzimanje rizika, zahvaljujući tome što SAD vodi najstimulativniju fiskalnu politiku u posljednjih nekoliko godina. Goldman Sachs je povisio svoju prognozu za S&P 500 za kraj godine za četiri odsto na 5.200, navodeći očekivanja o snažnom globalnom ekonomskom rastu i slabijem dolaru.SEEbiz

    Objava Bitcoin bi mogao napasti rekord i prije halvinga prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • OVAJ BH. GRAD JE NAJPOVOLJNIJI U EVROPI ZA RAD IZ DRUGE DRŽAVE

    OVAJ BH. GRAD JE NAJPOVOLJNIJI U EVROPI ZA RAD IZ DRUGE DRŽAVE

    [ad_1]

    U vrijeme modernih tehnologija koje omogućavaju opcije za rad iz drugih država, mnoge zanima u kojim zemljama će najjeftinije proći ukoliko se odluče na opciju rada na daljinu.

    Kompanija Brother UK izvršila je istraživanje kako bi otkrila gdje je u Evropi najjeftinije, ali i najskuplje mjesto za rad na daljinu.

    Brother UK je analizirao faktore kao što su brzina Wi-Fi mreže, cijena iznajmljivanja stana, električne energije, kao i bezbjednost mjesta, i svakoj destinaciji dao ocjenu od maksimalno 100.

    Najpovoljniji grad za one koji rade na daljinu na ovoj listi je Tuzla za koju su naveli da jednokrevetni stan u centru grada košta samo oko 207 evra mjesečno, a da je hrana van kuće takođe superjeftina – prosječan obrok košta samo 4,11 evra.

    Rumunija je bila ta koja je sa svojim gradovima dominirala na listi najjeftinijih gradova, zauzimajući pet od 10 najboljih mjesta. Troškovi interneta u Oradei, koja je zauzela drugo mjesto, iznose samo 7,42 evra, ali gradovi poput Krajove i Sibiua našli su se na listi zahvaljujući njihovoj pristupačnosti,prenosi ATV.

    U nastavku pogledajte kompletnu listu evropskih gradova iz kojih je najpovoljnije raditi na daljinu:

    1. Tuzla, BiH

    2. Oradea, Rumunija

    3. Krajova, Rumunija

    4. Plovdiv, Bugarska

    5. Jaši, Rumunija

    6. Temišvar, Rumunija

    7. Sibiu, Rumunija

    8. Skoplje, Sjeverna Makedonija

    9. Niš, Srbija

    10. Sarajevo, BiH

    Hayat.ba

  • Hrvatska: Stižu puno stroža pravila za strane radnike

    Hrvatska: Stižu puno stroža pravila za strane radnike

    Kako javljaju, planira se pojačati i nadzor poslodavaca postavljanjem novih uslova, poput uvođenja omjera između broja domaćih i stranih radnika.

    U Hrvatskoj je prošle godine izdano 172.499 dozvola za boravak i rad državljana trećih zemalja, a međuresorna grupa, u koju su, uz državna tijela, uključeni i predstavnici sindikata te poslodavci, radi na promjenama zakonskih propisa kako bi se “uvelo reda u sistem uvoza strane radne snage”.

    Promjenama koje se već duže najavljuju trebali bi se bolje regulisati i nadzirati poslodavci, a uvode se i kontrole kvalitete radne snage koju poslodavci uvoze.

    “Uz mnoge druge promjene, želimo istaknuti i one kojima se bolje reguliše i nadzire zapošljavanje strane radne snage u svrhu zaštite stranih radnika, ali i omogućavanja njihovog zapošljavanja poslodavcima kojima ta radna snaga stvarno treba, pogotovo ona kvalificirana”, ističu iz MUP-a u odgovoru Hini.

    MUP: Isključit ćemo one koji zloupotrebljavaju sistem

    Iz MUP-a ističu da će se ubuduće postrožiti uslovi za izdavanje radnih dozvola tako da će se uvesti novi uslovi za davanje pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Prema Zakonu o strancima, pozitivno mišljenja HZZ-a temelj je na kojemu Ministarstvo unutrašnjih poslova izdaje radne dozvole.

    Dodatno će, poručuju, provjeravati poslodavce i uslove rada koje nude kako bi se uvjerili da se radi o urednim poslodavcima. MUP poručuje i da će pojačati nadzor poslodavaca kako bi detektirali one koji “zloupotrebljavaju sistem” i tako čine nelojalnu tržišnu konkurenciju, a s ciljem da se takvi poslodavci isključe iz sistema zapošljavanja.

    Navode i primjere pa poručuju kako se predlaže da poslodavci dobiju dodatnu obavezu da za radnike u deficitarnim zanimanjima prilože i dokaz o kompetencijama koje posjeduju kako bi se izbjegao uvoz onih radnika koji ne posjeduju znanja i vještine određenog deficitarnog zanimanja.

    Planira se i uvođenje ograničenja broja zahtjeva za izdavanje radnih dozvola po poslodavcu, sukladno veličini poslodavca i njegovim realnim potrebama za zapošljavanje. Time se žele izbjeći situacije u kojima pojedine kompanije podnose velik broj zahtjeva za izdavanje radnih dozvola, a posebice kod onih pravnih osoba koje su ciljano osnovane radi uvoza radne snage, ističu.

    Barem jedan stalno zaposleni domaći radnik minimalno godinu dana

    Osim toga, od poslodavaca će tražiti i da imaju određen omjer broja zaposlenih domaćih i stranih radnika.

    Nadalje, uslov za izdavanje pozitivnog mišljenja HZZ-a bit će i taj da poslodavci koji traže radnu dozvolu za strane radnike imaju jednog zaposlenog domaćeg radnika (državljana Hrvatske, EGP-a ili Švicarske) na puno radno vrijeme barem godinu dana. Taj uslov postojao je i do sada, ali je bio kraći – kompanije su trebale imati jednog domaćeg zaposlenog najmanje šest mjeseci.

    Također, postrožavaju se i provjere o dugovanjima poslodavaca. Do sada je jedan od uslova za pozitivno mišljenje bio da poslodavci nemaju dugovanja po osnovi poreza na dohodak i doprinosa za obavezna osiguranja, a sada će se provjeravati podmirene obaveze poslodavaca po osnovi svih javnih davanja.

    Također, kompanije koje žele uvesti radnu snagu morat će imati minimalan iznos mjesečnog prometa koji ostvaruju. Predlaže se da se za uslov izdavanja radnih dozvola postavi minimalan promet od 10.000 eura za pravnu osobu mjesečno u razdoblju od 6 mjeseci te 15.000 eura za fizičku osobu.

    MUP izašao s konkretnijim podacima o radnim dozvolama

    Prema ranijim najavama, jedan od prijedloga je i da se produži važenje radne dozvole s jedne na tri godine, kao i produženja sezonskih dozvola za rad za određena zanimanja sa 6 na 9 mjeseci.

    Također, žele se uvesti i promjene prema kojima državljani trećih zemalja, kod promjene poslodavaca, neće morati ishoditi novu dozvolu za boravak i rad, već će samo novi poslodavci morati zatražiti pozitivno mišljenje HZZ-a za te radnike, istaknuo je sredinom prošle godine državni sekretar u MUP-u Žarko Katić.

    Iz MUP-a su izašli i s konkretnijim podacima o broju aktivnih radnih dozvola prošle godine. Iako je 2023. godine izdano ukupno 172.499 dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja, na zadnji dan prošle godine broj stranih radnika s važećom dozvolom za rad bio je manji za 50 hiljada, odnosno bilo ih je 117.549.

    To objašnjavaju činjenicom da strani radnici u Hrvatskoj mogu mijenjati poslove pa tokom godine za istu osobu to tijelo može izdati više dozvola za boravak i rad. Na to treba dodati i činjenicu da je od ukupnog broja izdanih dozvola, njih preko 18.000 bilo za sezonske poslove, odnosno te su dozvole izdane s rokom trajanja od 6 mjeseci, pišu Vijesti.ba.

    (Haber.ba)

  • Koliko novca Elon Musk zaradi svake sekunde?

    Koliko novca Elon Musk zaradi svake sekunde?

    Podaci koje je prikupio Finbold pokazuju da je od sredine februara 2024. Muskova neto vrijednost prijavljena na 198,9 milijardi dolara.

    Muskova neto vrijednost određena je njegovim vlasničkim udjelom u različitim kompanijama: 20,5 odsto u Tesli, 54 odsto u Starlinku, 42 odsto u SpaceX, procjenjenih 74 odsto u društvenoj mreži X (bivši Twitter), preko 90 odsto u The Boring Company, 25 odsto u xAI i više od 50 odsto u Neuralinku.

    Od svih navedenih kompanija, javno je dostupan samo Teslin profit u 2023. godini, u iznosu od 17,66 milijardi dolara, pišu Vijesti.

    Na osnovu svog 20,5 procentnog udjela u Tesli, Musk je od kompanije zaradio 3,62 milijarde dolara.

    Koliko je to po sekundi, po satu, dnevno, sedmično… Dakle, to je otprilike 114,80 dolara u sekundi, 6.887 dolara u minutu, 413.220 dolara po satu, 9.917.280 dolara dnevno i 69.420.960 dolara nedjeljno, a pričamo samo o zaradi u Tesli…

    (Haber.ba)

  • Crna Gora vraća radnu nedjelju

    Crna Gora vraća radnu nedjelju

    PODGORICA – Ministarstvo ekonomskog razvoja Crne Gore spremilo je izmjene i dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima je planirano da se ponovo uvede radna nedjelja u trgovinama.

    FOTO: Agencije

    To je zvanično potvrđeno “Vijestima” iz ministarstva kojim rukovodi ministar Nik Đeljošaj.

    Plan je da se uvede radna nedjelja za vrijeme ljetnje turističke sezone od 1. juna do 31. avgusta, kao i za vrijeme zimske turističke sezone od 1. decembra do 31. januara.

    Iz Ministarstva ekonomskog razvoja su kazali da se čeka mišljenje Sekretarijata za zakonodavstvo u vezi izmjena i dopuna zakona, nakon čega će biti upućen Vladi na utvrđivanje i Skupštini na usvajanje.

    Bankar.me

    Objava Crna Gora vraća radnu nedjelju prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Godišnja stopa inflacije u Švedskoj povećana na 5,4 posto u januaru

    Godišnja stopa inflacije u Švedskoj povećana na 5,4 posto u januaru

    Tržišta su očekivala manji porast inflacije, na 5,1 odsto.

    Cijene stambenih i komunalnih usluga su u januaru porasle za 10,1 odsto međugodišnje, značajno ubrzavši sa decembarskih 3,3 odsto, zbog rasta cijena struje, mjesečnih naknada za stanove i troškova hipoteke za stambene objekte, prenosi Tanjug.

    Nasuprot tome, cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle su sporijim tempom, za 3,8 odsto međugodišnje naspram decembarskih 5,3 odsto, kao i cene transporta za 0,9 odsto naspram decembarskih 4,3 odsto.

    Cijene u kategoriji rekreacija i kultura su povećane za 4,5 odsto međugodišnje, u obrazovanju za 3,2 odsto, a cijene usluga u restoranima i hotelima veće su za 4,9 odsto, pišu nezavisne.

    (Haber.ba)

  • KOLIKO SU IZNOSILE DEVIZNE REZERVE CENTRALNE BANKE BIH KRAJEM 2023. GODINE

    KOLIKO SU IZNOSILE DEVIZNE REZERVE CENTRALNE BANKE BIH KRAJEM 2023. GODINE

    [ad_1]

    Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) devizne rezerve na kraju decembra 2023. godine iznosile su 16,29 milijardi maraka i veće su za 605,1 milion u odnosu na prethodni mjesec, a na godišnjem nivou devizne rezerve povećane su za 224 miliona maraka.

    Ukupni krediti u domaćim sektorima na kraju decembra 2023. godine iznosili su 23,55 milijardi maraka, u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 247,4 miliona maraka. Kreditni rast registriran je kod svih sektora: stanovništva za 26 miliona maraka privatnih poduzeća za 144,5 miliona, nefinansijskih javnih preduzeća za 35,3 miliona, vladinih institucija za 17,7 miliona i ostalih domaćih sektora za 24 miliona maraka.

    Prema podacima Centralne banke BiH, ukupni depoziti domaćih sektora na kraju decembra 2023. godine iznosili su 31,11 milijardi maraka. U odnosu na prethodni mjesec depoziti su povećani za 172,4 maraka. Rast depozita na mjesečnom nivou registriran je kod sektora stanovništva za 383,7 miliona maraka i kod privatnih preduzeća za 30,9 miliona maraka.

    Depoziti su smanjeni kod nefinansijskih javnih poduzeća za 28,5 miliona maraka, kod vladinih institucija za 196,5 miliona i kod ostalih domaćih sektora za 17,2 miliona maraka, podaci su Centralne banke BiH.

    Hayat.ba

  • Devizne rezerve na kraju decembra porasle na 16,29 milijardi KM

    Devizne rezerve na kraju decembra porasle na 16,29 milijardi KM

    SARAJEVO – Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju decembra prošle godine iznosile su 16,29 milijardi KM i veće su za 605,1 milion KM ili 3,9 odsto u odnosu na prethodni mjesec.

    FOTO; Pixabay

    Na godišnjem nivou, devizne rezerve povećane su za 224 miliona KM ili 1,4 odsto, objavila je Centralna banka BiH.

    Ukupni krediti domaćim sektorima u BiH na kraju decembra lani iznosili su 23,55 milijardi KM i veći su za 247,4 miliona KM ili 1,1 odsto u odnosu na novembar iste godine.

    Rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 26 miliona KM ili 0,2 odsto, privatnih preduzeća za 144,5 miliona KM ili 1,5 odsto, nefinansijskih javnih preduzeća za 35,3 miliona KM ili 5,9 odsto, vladinih institucija za 17,7 miliona KM ili 1,6 odsto, te ostalih domaćih sektora za 24 miliona KM ili 11 odsto.

    Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u decembru 2023. iznosila je 6,7 odsto, nominalno 1,48 milijardi KM.

    Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 813,4 miliona KM ili 7,4 odsto, privatnih preduzeća za 612 miliona KM ili 6,7 odsto, nefinansijskih javnih preduzeća za 9,6 miliona KM ili 1,5 odsto, te kod ostalih domaćih sektora za 58 miliona KM ili 31,3 odsto.

    Smanjenje kreditnog rasta na godišnjem nivou registrovano je kod vladinih institucija za 12,9 miliona KM ili 1,1 odsto. Srna

    Objava Devizne rezerve na kraju decembra porasle na 16,29 milijardi KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • OD NAREDNE GODINE LETOVI IZ SARAJEVA ZA SAD I KANADU? EVO ZA KOJE SVE DESTINACIJE PREGOVARA SARAJEVSKI AERODROM

    OD NAREDNE GODINE LETOVI IZ SARAJEVA ZA SAD I KANADU? EVO ZA KOJE SVE DESTINACIJE PREGOVARA SARAJEVSKI AERODROM

    [ad_1]

    Kakvo je interesovanje putnika? Usput, mogu li se putnici uskoro nadati novim željenim destinacijama? Povoljne odgovore dobili smo od direktorice Sektora aerodromskih usluga na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, Vedrane Vikić – Musić. Dok poručuje kako će se u ovoj ljetnoj sezoni iz Sarajeva letjeti na više od 35 odredišta, otkrila je i ambiciozne planove za narednu godinu koji će zasigurno obradovati ne samo građane BiH, nego i dijasporu i turiste, piše N1.

    Ryanair je nedavno predstavio plan saradnje sa Međunarodnim aerodromom u Sarajevu. Od aprila ova aviokompanija nudi jeftine letove prema sljedećim evropskim gradovima: Milano, Brisel, Geteborg, Memmingen i London. Kakvo je interesovanje putnika – provjerili smo sa Vedranom Vikić – Musić direktoricom Sektora aerodromskih usluga na Međunarodnom aerodromu Sarajevo.

    -Prema povratnim informacijama kompanije Ryanair, potražnja je velika, bilježe odlične bookinge. Zato očekujemo da je ovo samo početak uspješne saradnje”, potvrdila je ona.

    No, to nisu jedine novosti za ‘sarajevske’ putnike u ovoj ljetnoj sezoni letenja.

    -Mi u ovoj ljetnoj sezoni očekujemo preko 30 aviokompanija i preko 35 destinacija, od kojih je osam potpuno novih. Pored linija za Frankfurt, Cirih, Beč, Beograd, Zagreb, Istanbul – ove godine ćemo po prvi put imati i letove za Izmir. Očekujemo da ćemo, možda čak i u toku ove sedmice, naše putnike moći obradovati i letovima za Skandinaviju, tu posebno mislim na Oslo, Štokholm i Kopenhagen. Wizzair nam ponovno vraća rutu za Abu Dabi. Sve kompanije koje su prošlo ljeto letjele za Sarajevo se ovog ljeta ponovno vraćaju”, naglasila je Vikić – Musić za N1.

    N1 (Potpuni prikaz letova iz Sarajeva biće dostupan na zvaničnoj web stranici aerodroma)

    Nove dogovore sa aviokompanijama, kao i dostupnost novim željenim destinacijma iz Sarajeva, Vikić-Musić očekuje i u 2025. godini, kada se najavljuje i važna stabilizacija tržišta.

    Stoga, upravo sada Međunarodni aerodrom u Sarajevu radi na javnom pozivu za 2025. i 2026. godinu.

    -Aviokompanije vrše pregovore puno prije uspostave letova. Zato se nadam da će ovaj poziv biti objavljen barem u drugom kvartalu ove godine. Možemo podijeliti informaciju da smo u proteklom periodu vodili direktne pregovore sa aviokompanijama koje bi mogle uspostaviti linije iz SAD-a i Kanade za Sarajevo. Tipuje se i na strateške rute koje smo prepoznali – liniju za Pariz, Barselonu, Kopenhagen, a voljeli bismo se ponovno povezati i sa Budimpeštom i Pragom, istakla bih tu i Berlin, Hamburg, kao i Amsterdam. To je tih nekih desetak strateških ruta na kojima ćemo intenzivno raditi”, obećala je Vikić- Musić.

    Poručila je da gaji dosta optimizma da će navedeno biti i ostvareno.

    Dodaje da bi, prema najavama, 2024. godina mogla biti treća rekordna godina za Međunarodni aerodrom u Sarajevu. Brojke, za sada, ukazuju na vrlo dobar oporavak nakon teških vremena.

    Očekuje se da će Aerodrom u Sarajevu ove godine zabilježiti više od milion i 500 hiljada putnika.

    Hayat.ba