Kategorija: Vijesti

O trendovima u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH u 2023. godini govorili su predsjednik Komore Vjekoslav Vuković, potpredsjednik Zdravko Marinković i direktor Sektora za makroekonomski sistem Slaviša Ćeranić.

• Analize za 2023. godinu pokazuju da ključni razlozi pogoršanja obima razmjene leže u smanjenoj privrednoj aktivnosti na nivou EU. Pogoršanje međunarodnog okruženja, geoplitičke tenzije, borba protiv inflacije, kupovina skupljih energenata, zelena tranzicija, monetarna stezanja, itd su doveli do pada aktivnosti na nivou EU, koja je ključni partner za privredu BiH – kazao je Vuković.

Vrijednost izvoza iz BiH u 2023. godini iznosi 17,2 milijardi KM što je manje za 1,20 milijardu KM ili 6,57 posto u odnosu na 2022. godinu, a uvezena je roba u ukupnoj vrijednosti od 28,2 milijardi KM, što je manje za 875,60 miliona KM ili 3,01 posto u odnosu na godinu ranije. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 11,1 milijardu KM, a pokrivenost uvoza izvozom 60,8 posto.

Bosna i Hercegovina je skoncentrisana prvenstveno na tržište EU, pa se 72,3 posto od cjelokupnog izvoza plasira na tržište EU. U 2023. godini zabilježen je pad izvoza na tržište EU za 6,71 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Najznačajniji bh. vanjskotrgovinski partneri po obimu trgovine su Hrvatska sa 17,32 posto učešća u ukupnom obimu razmjene Bosne i Hercegovine, zatim Srbija (13,17 posto ), Njemačka (11,63 posto), Slovenija (8,38 posto) i Italija (7,99 posto). Po pokrivenosti uvoza izvozom, najznačajniji partneri su Austrija (116 posto) i Njemačka (106 posto). Istovremeno, najveći izvoz bilježimo u Njemačku (2,7 mlrd. KM), Hrvatsku (2,6 mlrd. KM) i Srbiju (2,1 mlrd. KM), a najviše uvozimo iz Hrvatske (5,3 mlrd.KM), Srbije (3,9 mlrd. KM) i Njemačke (2,6 mlrd. KM).

• I pored toga što je Njemačka, kao najveće izvozno tržište, bila u recesiji u 2023. godini ostvaren je rast izvoza od 20,70 mil KM. Rast izvoza zabilježen je i u Austriju, gdje je pokrivenost izvoza uvozom 116 posto, u iznosu od 6,72 mil KM. Iz ovih pokazatelja može se zaključiti da je BiH uspjela održati kontinuiran rast izvoza na neka od najznačajnijih tržišta usljed dugoročnih ugovora i uspjeha privatnog sektora, prije svega u metalskom i drvnom sektoru, i da odgovore pravovremeno i kvalitetno na ugovorene narudžbe – kazao je Vuković.

Vodeći izvozni bh. proizvodi bili su električna energija (1,1 mlrd. KM), izolovana žica (663,9 mil. KM) i željezne ili čelične konstrukcije (613,4 mil. KM), dok smo najviše uvozili naftna ulja (2,4 mlrd. KM), osobne automobile (1,1 mlrd. KM) i lijekove (684,2 mil. KM).

Privreda Bosne i Hercegovine, kako su istakli predstavnici VTK/STK BiH, unatoč svim izazovima, kako vanjskim tako i unutarnjim, pokazala je visok stupanj agilnosti, otpornosti, ali i fleksibilnosti.

Nakon prezentacije održan je panel „Poboljšanje poslovnog ambijenta s ciljem povećanja izvoza u 2024. godini“ na kojem je razgovarano, između ostalog, o podršci kompanijama kako bi, prije svega, uspjeli da zadrže svoje kupce, te prošire poslovanje na druga nova tržišta.

Na panelu su učestvovali predstavnici bh. instititucija Hajrudin Podbićanin, (Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH), Samir Džaferović (Ministarstvo komunikacija i prometa BiH), Dino Selimović (Ministarstvo vanjskih poslova BiH), Marko Kubatlija (Agencija za unapređe nje stranih investicija BiH) i Miljka Kutić (Uprava za neizravno/indirektno oporezivanje), saopćeno je iz VTKBiH.

(Fena)

BANJALUKA – Uprava za indirektno oporezivanje BiH u januaru ove godine je prema PDV-a prijavama prikupila 332,1 milion maraka ili 15,5 odsto više nego u istom mjesecu prošle godine kada je po tom osnovu prikupljeno 287,4 miliona KM, otkriva CAPITAL.

Pored toga za skoro šest odsto povećan je i prihod od PDV-a na uvoz, jer je prikupljeno 306,7 miliona KM u odnosu na 289,8 miliona KM u januaru 2023. godine, a za 24 odsto više novca je prikupljeno od akciza na naftu i naftne derivate, jer je po tom osnovu naplaćeno 42,1 milion, a u januaru prošle godine 33,9 miliona KM.

Portparol UIO Ratko Kovačević kaže da je prikupljanje za 15,5 odsto više prihoda od PDV-a rezultat rasta maloprodajnih cijena i inflacije, ali i pojačane privredne aktivnosti.

„Privredna aktivnost u BiH iz godine u godinu raste. Istina, nije to nikakav preveliki bum i enorman rast, ali ipak bilježi stalni rast, tako da je povećanje prihoda od PDV-a svakako i rezultat toga. Ipak, rast je najvećim dijelom rezultat inflatornih kretanja i ukupnog povećanja cijena roba i usluga“, kaže Kovačević.

Njegovo mišljenje dijeli i izvršni direktor Udruženja ekonomista „SWOT“ Saša Grabovac, ali kaže da je rastu prihoda, ipak, više doprinijelo povećanje cijena, nego privredna aktivnosti.

„Trebalo bi analizirati strukturu ukupnih prihoda. Vjerujem da je veći dio rezultat povećanja cijena, ali to će se mnogo bolje moći izanalizirati na kvartalnom nivou“, kaže Grabovac za naš portal.

Dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo kaže da je ranije nerado prognozirao kretanje inflacije u BiH navodeći da bi ona mogla biti između tri i 4,5 odsto.

„Podaci o prikupljenim prihodima od PDV-a su prilično zbunjujući. Bilo bi dobro da je to rezultat pojačanih privrednih aktivnosti, ali ja ne znam za neku tako veliku privrednu aktivnost, tako da su sve prilike da je to rezultat rasta cijena. Ipak i ovo govorim sa rezervom, jer se tek po strukturi prihoda može cijeniti otkud toliko povećanje prihoda od PDV-a“, kaže Đogo za CAPITAL.

Iz Centralne banke BiH početkom januara su prognozirali pozitivna inflatorna očekivanja u ovoj godini.

„Očekivana agregatna inflacija za godinu koja je počela iznosi 5,8 odsto, što implicira blagi pad u odnosu na 2023. godinu, kada su učesnici ankete predviđali prosječnu inflaciju 7,9 posto“, prenijeli su mediji početkom ove godine.

CAPITAL: D. Momić

Objava Inflacija povećala prihode od PDV-a za 15 odsto prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

LONDON – Privreda Ujedinjenog Kraljevstva službeno je ušla u recesiju, pokazuju brojke.

Recesijom se smatra svako lagano opadanje bruto nacionalnog proizvoda u dva ili više uzastopnih kvartala.

Bruto domaći proizvod (BDP) se između oktobra i decembra smanjio za 0.3%, prema najnovijim podacima britanskog Nacionalnog zavoda za statistiku (ONS).

Negativni privredni rast je zabilježen i u prethodnom razdoblju od juna do septembra (0.1%).

Podaci ONS-a su samo procjena i podložni su reviziji. Dok su prethodne recesije, poput one tokom globalnog financijskog sloma 2008. i 2009., bile dugotrajne, ova će vjerovatno biti blaga i kratkotrajna.

Kako god, ovo nije dobra vijest za premijera Rišija Sunaka i njegovu vladu, kojima je rast privrede bilo jedno od primarnih obećanja, piše Sky News.

Visoka inflacija i sve veći računi umanjili su potrošačku sposobnost Britanaca.

Cijelu situaciju je unazadilo i olujno nevrijeme, zbog kojeg je proizvodnja bila ograničena, a kupci su ostajali kod kuće.

Oborine su u zadnja tri mjeseca 2023. bile daleko iznad prosječnih nivoa, što je pak uticala na brojne privredne sektore, uključujući građevinarstvo i maloprodaju.

“Visoka inflacija je najveća pojedinačna prepreka rastu i zato je njeno smanjivanje postalo naš glavni prioritet. Dok su kamatne stope visoke, ne iznenađuje nizak privredni rast. Ali postoje znakovi oporavka”, kazao je kancelar Džeremi Hant.

“Stručnjaci se slažu da će u sljedećih nekoliko godina doći do gospodarskog rasta, plate rastu brže od cijena, stope hipoteka su pale, a nezaposlenost je i dalje niska. Iako su vremena još uvijek teška za mnoge porodice, moramo se držati plana – smanjivanja poreza na rad i poslovanje kako bismo izgradili jaču privredu”, dodao je. Nezavisne novine

Objava Britanija ušla u recesiju prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Norveški BDP porastao je u razdoblju od oktobra do decembra za 1.5 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada se prema revidiranim podacima bio smanjio za 0.4 posto. Pad je zabilježen i u proljetnom tromjesečju, za 0.3 posto, po revidiranim podacima.

Norveška je tako u zadnja tri prošlogodišnja mjeseca izašla iz recesije koja se definira kao pad aktivnosti dva tromjesečja zaredom. Kada se izuzmu naftni i plinski sektor i oprema, BDP je u razdoblju od oktobra do decembra porastao za 0.2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je uvećan za 0.1 posto.

Izvoz nafte i plina snažno se oporavio na kraju godine, uz tromjesečnu stopu rasta od 3.6 posto, nakon gotovo stagnacije u razdoblju od jula do septembra. Porasla je i potrošnja domaćinstava, za 0.7 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je gotovo stagnirala.

Još su snažnije porasla bruto ulaganja kompanija, za 1.8 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada su također gotovo stagnirala.

U cijeloj prošloj godini norveški BDP porastao je samo 0.5 posto, nakon 3-postotnog skoka u 2022., pokazuju podaci. Kada se izuzmu naftni i plinski sektor, uvećan je za 0.7 posto, nakon 3.7-postotnog rasta u prethodnoj godini.

Domaća potrošnja robe i usluga gotovo je stagnirala, nakon 5.4-postotnog skoka u prethodnoj godini, a trend su pratila i bruto ulaganja u fiksni kapital.

“Ukupna slika pokazuje usporavanje rasta zbog slabe domaće potražnje koju su pritisnule podignute kamatne stope, visoke cijene i slabi rast realnih primanja domaćinstava”, konstatuje šef statističkog ureda Pal Sletten, piše biznis.

BANJALUKA – U multilateralnoj kompenzaciji koja je sprovedena juče ukupno je kompenzovano 27.453.083 KM obaveza i potraživanja.

Kako je saopšteno iz Banjalučke berze, obaveze i potraživanja kompenzovalo je 446 učesnika.

Učesnici će danas na registrovane adrese elektronske pošte dobiti preliminarne izvještaje o kompenzaciji. Učesnici mogu do 16.02.2024. do 15 časova ispravljati preliminarne izvještaje.

Nakon perioda za ispravke učesnici će dobiti konačne izvještaje o multilateralnoj kompenzaciji.

Spisak učesnika koji su 13.02.2024. godine kompenzovali svoje obaveze možete pogledati OVDJE

Objava Na Banjalučkoj berzi kompenzovano više od 27 miliona obaveza i potraživanja prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske iniciralo je kod Republičke uprave za inspekcijske poslove pokretanje intenzivne kontrole privrednih subjekata iz oblasti pekarske industrije, jer je u proteklom periodu uočen nesrazmjeran rast cijena pekarskih proizvoda u odnosu na osnovne sirovine koje se koriste u ovoj industriji.

Akcija kontrole pokrenuta je u cilju zaštite potrošača u Srpskoj, saopšteno je iz Ministarstva trgovine i turizma Srpske.

U skladu sa zakonom datim ovlaštenjima, tržišni inspektori će kontrolisati sve segmente poslovanja ovih privrednih subjekata, te će u slučaju evidentiranih neregularnosti izricati propisane upravne ili prekršajne mjere, uključujući kako novčane kazne, tako i mjere privremene zabrane rada.

Srna

Objava Intezivna kontrola pekara u Srpskoj zbog rasta cijena prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Began Muhić, gradonačelnik Živinica kaže da ne raspolaže zvaničnim podacima, a da je i njegova slobodna procjena da u Živinicama ima i više od 150 pojedinaca koje mogu dobiti epitet milionera, piše biznis.ba.

– Poslodavci, privrednici i građani su svjesni da Gradska uprava i administracija postoje zbog i njih i da smo na određeni način njihov servis. Pozitivni efekti posljednjih nekoliko godina – možemo smatrati kao pozitivnu sinergiju gradske administracije, gradskog vijeća, poslodavaca i naših građana. To je rezultiralo pozitivnim trendovima, kaže Muhić.

U Živinicama je trenutno registrovano preko 300 privrednih subjekata, koje imaju preko milijardu KM ostvarenih prihoda.

“Živinice su 2013. godine imale izvoz 38,5 milona KM, a u 2023. godini preko 380 miliona KM. Preko milijardu i sto miliona KM ostvarenih prihoda i blizu 100 miliona ostvarene dobiti. Negdje oko 30 posto su strane investicije, a preostalih 70 su domaći poslodavci“, objašnjava Muhić.

Najavljeno je da će, nakon višegodišnjih priprema i ulaganja oko 400 miliona KM, rudnik srebra, cinka i olova svečano biti otvoren početkom marta te da će ovo biti historijski dan za općinu Vareš, Zeničko-dobojski kanton, Federaciju BiH i državu Bosne i Hercegovine, budući da se radi o savremenom rudniku i najnovijim tehnologijama koje se koriste u tvz. zelenom rudarenju.

Pivić je istakao da Vlada pruža punu podršku najvećoj poslijeratnoj investiciji u BiH, posebno izražavajući zadovoljstvo što se investicija realizuje upravo u Zeničko-dobojskom kantonu, koji je kičma privrednog razvoja FBiH.

Naglasio je da je oživljavanje rudarenja u Varešu značajno za ekonomiju i razvoj cjelokupne regije, ali i da je, bez obzira na značaj privrednog razvoja, na prvom mjestu zdravlje stanovništva i okoliša na ovom području te da je u tom smislu investitor pribavio sve potrebne dozvole od nadležnih institucija.

Na sastanku je dogovoreno da se formira zajednička komisija koja će utvrditi veći iznos koncesione naknade za eksploataciju rude, što će donijeti dodatne prihode u budžete općine Vareš i Zeničko-dobojskog kantona.

Predstavnici „Adriatic Metals BH“ su istakli da je politika kompanije da se fokusiraju na domaće dobavljače i radnu snagu, što potvrđuje podatak da je kompanija tokom pokretanja rudnika s dobavljačima iz Zeničko-dobojskog kantona zaključila ugovore vrijedne 133 miliona KM, a od trenutno zaposlenih oko 255 radnika, oko 200 je iz ovog kantona.

Članica NO Sanela Karić zahvalila je Vladi Zeničko-dobojskog kantona što podržava ovu veliku investiciju, istakavši da je „Adriatic Metals BH“ društveno odgovorna kompanija koja putem fondacije “Adriatic” doprinosi programima koji unapređuju i podržavaju obrazovanje, zaštitu okoliša, zdravstvo i razvoj zajednice.

Fondacija već realizuje društveno odgovorne projekte, kakav je stipendiranje 30 studenata iz Vareša, Kaknja i Breze, a u planu je i formiranje kulturološkog centra koji će stanovnicima Vareša, posebno mladim, ponuditi brojne korisne društvene sadržaje.

Također je izrazila spremnost da „Adriatic Metals BH“ zajedno s Vladom Zeničko-dobojskog kantona realizuje jedan veliki projekat u oblasti zdravstva, koji će biti koristan za sve građane ovog kantona, saopćeno je iz Press službe ZDK.

BANJALUKA – Pojedine lokalne zajednice u Republici Srpskoj smatraju da je nepravedno da se novac od poreza na dobit preduzeća koja posluju na njihovoj teritoriji uplaćuje u budžet Republike Srpske, dok njima po tom osnovu ne pripada ništa.

Dio načelnika i gradonačelnika već duže vrijeme zagovara izmjene Zakona o budžetskom sistemu kojima bi se i one uključile u raspodjelu.

Sa druge strane, pojedini, poput načelnika Modriče Jovice Radulovića pokušali su pred Ustavnim sudom Republike Srpske da ospore ovaj zakon, ali najviša pravosudna institucija u Srpskoj je taj prijedlog odbila.

On je u svojoj apelaciji naveo da lokalna samouprava obezbjeđuje korišćenje gradskog zemljišta i poslovnih prostora, obavlja komunalne djelatnosti, te se stara o izgradnji, održavanju i korišćenju lokalnih puteva i ulica.

Zbog toga smatra da Modriča ima pravo na novac od poreza na dobit koji bi joj omogućio ekonomski, socijalni, kulturni i drugi razvoj, a usput bi se obezbijedila i socijalna pravda.

“Nema nikakve logike da Vlada ubire sve prihode od poreza na dobit bez da jedan dio daje lokalnim zajednicama na čijoj je teritoriji dobit ostvarena”, kaže on u izjavi za CAPITAL.

Dodaje da je cilj inicijative bio pravednija raspodjela.

“Na lokalu se trudimo da obezbijedimo što bolje uslove za poslovanje, a na kraju Vlada sve to uzme sebi. Ne sporimo njeno učešće u privrednom ambijentu ali barem dio toga treba da raspodijeli lokalnim zajednicama”, rekao je Radulović koji je ujedno i član Predsjedništva Saveza opština i gradova RS.

Ustavni sud Republike Srpske u svom obrazloženju navodi da je zakonodavac imao pravo da uredi budžetske prihode onako kako on to smatra da je svrsishodno ne upuštajući se da li to zadire u prava lokalnih samouprava.

“Prema mišljenju suda, Narodna skupština Republike Srpske je postupala u okviru svojih ustavnih ovlašćenja kada je osporenim članom 8. Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske utvrdila da je porez na dobit prihod budžeta Republike”, stoji u njihovoj odluci.

Inače, od suda je traženo i da se obustavi primjena zakona u ovom dijelu do donošenja konačne odluke, što je takođe odbijeno.

U Narodnoj skupštini RS su taj zahtijev ocijenili neutemeljenim i neracionalnim, jer bi se prema njihovom mišljenju obustavom narušio sistem finansiranja budžeta Republike, ali i gradova, odnosno opština, čime bi nastupile neotklonjive posljedice po cijelu Republiku Srpsku.

Sadašnja stopa poreza na dobit u Srpskoj je 10 odsto.

CAPITAL: D. Tovilović

Objava Lokalne zajednice traže dio novca od poreza na dobit prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.