Kategorija: Vijesti

Prema službenim podacima, Meksiko je pretekao Kinu i postao najveći bilateralni vanjskotrgovinski partner Amerike. Američki uvoz iz Meksika u 2023. dostigao je 476 milijardi dolara, dok je oko 323 milijarde dolara izvezeno u Meksiko, piše Axios.

Sjedinjene Američke Države, najveći svjetski uvoznik, godišnje uveze robu u vrijednosti više od tri biliona dolara, a više od trećine ukupnog uvoza čine Meksiko, Kina i Kanada.

Zategnuti odnosi između Kine i SAD-a, kao i trenutni trgovinski rat, zaoštrili su vanjsku trgovinu s tom azijskom zemljom.

S druge strane, odnosi SAD i Meksika se obično promatraju kroz kontroverznu imigracijsku politiku i probleme s kojima se suočavaju veliki američki gradovi zbog masovnog priliva izbjeglica iz Centralne i Južne Amerike.

Ipak, čini se da, usprkos napetoj situaciji na granici, postoje jaki ekonomski razlozi za očuvanje odnosa.

Također, poremećaji u globalnom lancu opskrbe, skupi troškovi transporta do Kine i zaoštravanje sukoba u svijetu primoravaju američke kompanije da preispitaju gdje proizvode svoje proizvode i okrenu se susjedstvu, piše Dnyuz, a prenosi B92.

S obzirom na sve nepredvidivu geopolitičku situaciju, Meksiko je trenutno poželjniji partner od Kine, ali odnos SAD sa tom azijskom zemljom ostaje važan, posebno za kompanije poput Applea ili Starbucksa koje ne samo da nabavljaju s tog tržišta, već i prodaju svoje proizvode.

MOSKVA – Trgovina na Moskovskoj berzi je danas u 11:58 časova, odnosno u 13:58 po lokalnom vremenu, obustavljena bez obrazloženja.

U kratkom saopštenju na veb stranici Moskovske berze (Mosbirža) se navodi da će kasnije biti saopšteno kada će se trgovina ponovo pokrenuti.

Mosbirža je juče upozorila da će 13. i 14. februara biti obavljeni tehnički radovi kako bi se ažurirao sistem trgovanja, prenosi Komersant.

List podsjeća da je 29. decembra prošle godine trgovanje na Berzi Sankt Peterburga (SPB Birža) bilo prekinuto na nekoliko sati, a kasnije je navedeno da je u pitanju bio tehnički kvar.

Indeks Moskovske berze MOEX je danas u 9.15 sati porastao na 3.256,75 poena.

Objava Moskovska berza obustavila trgovinu bez objašnjenja prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Bosna i Hercegovina, odnosno Republika Srpska, mogla bi se naći pred novom arbitražom teškom čak 102 miliona evra i to zbog raskida ugovora o koncesiji za vjetropark Trusina, saznaje portal CAPITAL.

Preduzeće „Kermas Energija“ uputilo je krajem prošle sedmice Savjetu ministara BiH opomenu pred pokretanje arbitražnog postupka.

Priča o vjetroparku „Trusina“ stara je više od deceniju, a sada bi mogla da dobije i sudski epilog.

Naime, „Kermas Energija“ je vlasnik 97 odsto udjela u preduzeću „Eol Prvi“ iz Nevesinja koje je 2012. godine sa Vladom RS zaključilo ugovor o koncesiji za izgradnju i korišćenje parka vjetrenjača na lokaciji Trusina.

Međutim, projekat nikada nije započet jer „Kermas energija” nije dostavila traženu bankarsku garanciju, pravdajući to činjenicom da su u međuvremenu ukinuti podsticaji za proizvodnju struje.

Kako garancije nije bilo, Vlada RS je 2019. godine raskinula ugovor o koncesiji, a „Kermas Energija“ sada najavljuje arbitražu.

Pravni zastupnik „Kermas Energije“ Predrag Baroš kaže za CAPITAL da je koncesionar od samog početka svoje aktivnosti usmjerio na ostvarivanje prava na podsticaj, dok je koncedent preuzeo sve aktivnosti kako on ne bi ostvario pravo na podsticaj.

„Regulatorna komisija za energetiku RS je onemogućila koncesionaru da ostvari to pravo tako što je svaki od njegovih zahtjeva za priznanje prava na podsticaj odbila, s tim da je nekoliko zahtjeva odbijeno uz izostanak bilo kakvog pravnog osnova“, tvrdi Baroš.

U međuvremenu je Narodna skupština RS po hitnom postupku usvojila izmjene i dopune Zakona o obnovljivim izvorima energije kojima je ukinut podsticaj, odnosno pravo na garantovanu otkupnu cijenu za električnu energiju proizvedenu iz energije vjetra, dok je Vlada raskinula ugovor o koncesiji sa njegovim klijentom uz obrazloženje da nije dostavio bankarska garancija za dobro izvršenje posla.

„Bankarska garancija za dobro izvršenje posla uistinu nije dostavljena, iako je predstavljala obavezu koncesionara. Međutim, navedenu obavezu nije bilo moguće ispuniti bez priznanja prava na podsticaj. Priznanje prava na podsticaj predstavljao je neophodan preduslov za realizaciju projekta izgradnje vjetroelektrane „Trusina“, samim tim i za pribavljanje i dostavljanje zahtjevane bankarske garancije za dobro izvršenje posla“, navodi Baroš.

Pojašnjava da „Kermas Energija“, kao većinski vlasnik koncesionara posluje sa sjedištem u Zagrebu i po osnovu ugovora o podsticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja i dodatnog Protokola o izmjenama i dopunama ugovora od avgusta 2013. godine, ostvaruje pravo na pokretanje arbitražnog postupka pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova sa sjedištem u Vašingtonu.

„Jednostrani raskid ugovora o koncesiji doveo je do nastupanja štetnih posljedica „Kermas Energiji“ kao većinskom vlasniku koncesionara koji je u projekat realizacije vjetroparka „Trusina“ uložio oko pet miliona evra i nekoliko godina provedenih na projektu, zbog čega se obratio sa opomenom pred pokretanje arbitražnom postupka Savjetu ministara, potražujući vraćanje nezakonito oduzete koncesije ili isplate novčanog iznosa od 102 miliona evra. Taj iznos, prema finansijskoj analizi, predstavlja minimalni iznos odštetnog zahtjeva koji će koncesionar potraživati putem arbitraže u slučaju izostanka sporazumnog uređena međusobnih odnosa“, naglasio je Baroš.

Inače „Kermas Energija“ je godinama bila u sporu sa firmom „Omega plus“ Beograd koja im je trebala biti partner na ovom projektu, a on je pravosnažno okončan u njenu korist, odnosno odbijen tužbeni zahtjev beogradskog preduzeća.

CAPITAL: M. Ljubojević

Objava BiH pred arbitražom “teškom” 200 miliona maraka prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

U usporedbi sa 2019. godinom, godinom prije izbijanja pandemije Kovid-19, do tada rekordnom godinom po broju turista i ostvarenih noćenja, u prošloj godini Bosnu i Hercegovinu su posjetila 92.354 turista više, a ostvareno je i 274.517 noćenja više.

U 2019. godini turisti su u BiH ostvarili 1.640.717 posjeta, što je bilo više za 12 posto i 3.371.322 noćenja, što je bilo više za 10,9 posto u odnosu na prethodnu 2018. godinu.

Broj noćenja domaćih turista u prošloj godini bio je manji za 5,1 posto, dok je broj noćenja stranih turista bio viši za 24,3 posto u odnosu na 2022. godinu.

U ukupno ostvarenom broju noćenja u prošloj godini učešće domaćih turista bilo je 31,7 posto dok je 68,3 posto bilo učešće stranih turista, podaci su Agencije za statistiku BiH, prenosi BHRT.

U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Hrvatske (14,9 posto), Srbije (12,4 posto), Turske (8,0 posto), Slovenije (6,8 posto), Saudijske Arabije (5,0 posto), Njemačke (4,8 posto), SAD (3,3 posto) i Ujedinjenih Arapskih Emirata (3,1 posto) što je ukupno 58,3 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 41,7 posto noćenja.

Po dužini boravka stranih turista u BiH, na prvom mjestu u prošloj godini bili su: Kuvajćani sa 3,8 noćenja, Katarani sa 3,3 noćenja, Egipćani i Irci sa 3,2 noćenja, te turisti iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i Irana sa po 3,0 noći, Francuske, Albanije i sa Bahreina sa po 2,9 noćenja.

Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 94,3 posto, piše biznis.info.

To se odnosi na Francusku, Aziju, Sjevernu Ameriku, Bliski istok i druge zemlje, izjavio je Birol agenciji dpa pred ministarski sastanak IEA-e, zakazan za utorak – piše Hina.

“Nakon ruske invazije na Ukrajinu mnoge su zemlje shvatile važnost nuklearne energije u kombinaciji s obnovljivim izvorima energije, domaćom proizvodnjom električne energije”, rekao je Birol uoči ministarskog sastanka, zakazanog u utorak.

Njemačka je prošle godine isključila s mreže zadnji nuklearni reaktor, a čelnik IEA-e smatra da bi Berlin trebao preispitati tu odluku.

“Da sam na mjestu vlade u zemlji s tehnologijom s besprijekornim rezultatima, bez ikakvih izazova, i da od nje odustanem i razmatram opcije koje će povećati moje oslanjanje na druge zemlje i emisije (štetnih plinova – op. ur.), dobro bih razmislio”, poručio je Birol.

Prije ruske invazije na Ukrajinu sličnu je politiku vodila i belgijska vlada, ali su se predomislili, istakao je.

Nuklearni otpad ozbiljan je izazov, priznao je, ali on se može riješiti i nije po njegovim riječima razlog za odbacivanje (nuklearne) tehnologije, piše biznis.ba.

BANJALUKA – Dok inflacija i cijene u Srpskoj rastu, nadležni nemaju konkretne poteze kojima bi građanima pomogli u svakodnevnom preživljavanju. Ono što vidimo su samo najave kontrola ali od tih kontrola nema rezultata jer trgovački lanci ne odustaju od nekontrolisanog dizanja cijena.

Lično smatram da pojedinci neopravdano povećavaju cijene svojih proizvoda, poručio je nedavno premijer Srpske i  pompezno najavio kontrole privrednih subjekata kako bi pronašli ko zloupotrebljava poskupljenja zbog povećanja minimalca u Sprskoj.

“Inspektoratu je naređena brutalna kontrola, slobodno stavite akcenat na tu riječ brutalna kontrola jer smatramo da mnogi neopravdano dižu cijene ne može se desiti da je u Republici Srpskoj mlijeko skuplje nego u Italiji“, kaže Višković.

Iz Inspektorata odgovaraju da sve te kontrole redovno provode.

“Ono što je problem je što inspektorat ne može ići van okvira utvrđenih uredbom o ograničenju marže. Ipak, trgovački lanci se koriste raznim načinima kako da zaobiđu pravila. To je jedna kompleksna oblast gdje mnogo toga ima, neisticanje cijena lažnih cijena gdje imamo nepridržavanje cijena, npr. istakne se jedna cijena on kuca drugu, određene deklaracije nepštovanje marži itd. inspektori utvrde i sankcionišu subjekat“, ističe Radivoje Gavrić, glavni republički tržišni inspektor.

Kroz sedam do 10 dana biće gotova dorađena uredba na kojoj će biti povećan broj namirnica koje će se kontrolisati, tvrde u resornom ministarstvu.

„3 500 kontrola je bilo u oblasti trgovine ono što ja tražim od inspektorata je da prvenstveno kontroliše primjenu uredbi. Ja sam imao podatak i koji su marketi i trg lanci i dobavljači i proizvođači kažnjavani to nisu bili oni u društveno odgovornim ali su me upozorili da ne smijem reći tačno imena tih ljudi koji su kažnjeni iz nekih zakonskih barijera u koje nisam bio upućen ali su me uputili iz mog ministartva“, rekao je  Denis Šulić, ministar trgovine i turizma Republike Srpske.

Kada bi se javno govorilo ko zarađuje ekstraprofit na građanima, možda bi se tada zaista i moglo stati u kraj nekontrolisanom dizanju cijena, smatraju u udruženju potrošača Don Prijedor.

„Koliko god se trudili da inflaciju suzbijemo vidljivo je  da su mnoge cijene porasle osnovnih životnih namirnica tako da podržavamo svaku kontrolu da građani budu zaštićeni znatno više i da se  da se konačno zna ko su ti što su povećali cijene neopravdano i taj lov u mutnom konačno treba da se zaustavi“, ističe Murisa Marić, udruženje potrošača Don Prijedor.

Od početka ove godine, Inspektorat je već proveo oko 500 kontrola, a izrečeno je oko 150 000 KM prekršajnih mjera, dok je prošle godine izrečeno više kazni nego u prethodnih 6 godina, pa su privredni subjekti platili 2,1 million maraka kazni.

RTVBN

Objava Cijene divljaju, niko u vlasti nije odgovoran za to prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Zenica, Žepče, Zavidovići, Maglaj, Usora… – niz je lokalnih zajednica, općina i gradova koji su ovih dana velika gradilišta uslijed intenziviranja dinamike izgradnje dionica na sjevernom dijelu koridora 5C koji prolazi kroz Federaciju BiH, a prema informacijama za Večernji list, u ovom se trenutku radi na čak 50 kilometara autoceste u ovom dijelu zemlje, prenosi biznisinfo.

Općine i gradovi kroz koje će prolaziti buduća žila kucavica i panevropski koridor, a koji su od strateškog značaja za Evropsku uniju, ali i kontinent u cjelini, na ove radove gledaju kao na iznimnu priliku jačanja vlastitih ekonomskih potencijala, a osobito kada govorimo o gradnji poslovnih zona u blizini budućih čvorišta.

Poznato je da poslovni subjekti traže brzu i sigurnu prometnu vezu, a naročito kada govorimo o izvozno orijentisanim firmama, tako da je sinergija modela poslovnih zona s budućim koridorom nešto što će dodatno dinamizirati rast lokalne privrede.

Svjesni su toga i u Usori te su pokrenuli rekonstrukciju prometnica u novoj zoni koja će vjerovatno postati atraktivna zbog blizine petlje autoceste na koridoru 5C. Zona se, objasnio je nedavno načelnik općine Zvonimir Anđelić, nalazi vrlo blizu priključenju na autocestu, a što će vjerovatno biti zanimljivo investitorima.

I sama Općina ubrzava aktivnosti u cilju privlačenje novih investicija te će im, kako je objasnio, pravac djelovanja biti poboljšanje uslova kako bi se privukli novi ulagači.

Nešto južnije, u općini Žepče, razmišljaju na sličan način. Kroz ovu općinu prolazit će 21,5 kilometara autoceste, a upravo na ovaj projekt gledaju kao na novu priliku za rast lokalne ekonomije, a što je pak usko vezano uz tematiku poslovnih zona.

Zanimljivo je, naveo je načelnik Mato Zovko, kako će u Žepču postojati dva čvorišta, jedno u Golubinji, drugo u Ozimici, a planira se i čvorište Tuzla – Žepče – Koridor 5C.

Sve navedeno u velikoj će mjeri biti dodatni stimulans poslovnim subjektima koji će upravo svoje proizvodne pogone graditi u blizini jednog ovakvog strateški značajnog panevropskog koridora.

Model poslovnih zona koji je raširen u nizu lokalnih zajednica diljem BiH pokazao se kao pun pogodak kada je riječ o privlačenju investicija, a što je dobrim dijelom posljedica činjenice da su lokalne, ali i kantonalne vlasti, prepoznale takav način gospodarenja kao iznimno učinkovit za razvoj općina i gradova. I upravo će se taj model dodatno pokazati uspješnim uslijed geografske blizine jedne moderne autoceste.

Veoma važan dio koridora

Jedna od ključnih dionica na ovom dijelu autoceste je ona Medakovo – Ozimice, ukupne dužine 21,3 kilometra, a koja je zapravo najveći investicijski ugovor u posljednjih 30 godina u BiH. Na dionici radi Cengiz İnşaat Sanayi ve Ticaret A. Ş., a riječ je o prometnici koja će imati strateški značaj za ovaj dio Bosne i Hercegovine kada govorimo o podizanju učinkovitosti prometne povezanosti i pozicioniranju na evropskoj mreži prometnih pravaca.

Uz ovu, gradi se još nekoliko dionica koje će biti dio velikog mozaika sjevernog dijela koridora, počevši od dionice Poprikuše – Nemila, uključujući tunel Golubinja, pa do dionice Putnikovo Brdo – Medakovo.

Vršilac dužnosti direktora JP Autoceste Federacije Denis Lasić za Večernji list je potvrdio kako se od Zenice prema sjeveru gradi 50 kilometara autoceste. To je dio koji obuhvata općine Usora, Doboj Jug, preko Tešnja, Maglaja do sjevernog dijela Žepča.

Najavio je i kako bi uskoro radovi trebali početi i na posljednjoj dionici od Maglaja do Žepča u dužini od 12 kilometara, čime će u izgradnji biti kompletna sjeverna prometnica.

Planovi su da se do juna 2026. godine završi izgradnja svih dionica na sjevernom dijelu Koridora 5C, a koji će, uslijed svoje pozicije, kao i činjenice da prolazi nizom lokalnih zajednica s velikim brojem poslovnih subjekata i snažnim potencijalom daljnjeg razvoja, biti nova žila kucavica ovoga dijela BiH, piše biznisinfo.

BANJALUKA – Informacije koje su se pojavile u javnosti proteklih dana da će cijene određenih proizvoda biti povećane zbog povećanja minimalca u Republici Srpskoj, a koji se primjenjuje na januarske plate, ukazale su na potrebu pojačanog inspekcijskog nadzora u narednim danima, upravo kako bi se spriječile zloupotrebe, rečeno je “Nezavisnim novinama” iz Inspektorata Srpske.

“S tim u vezi, privredni subjekti koji obavljaju djelatnost trgovine mogu očekivati intenzivnije kontrole kada je riječ o cijenama proizvoda čija marža je ograničena Uredbom i još jednom skrećemo pažnju na visoke kazne, koje iznose 10.000 KM za pravno lice i 5.000 KM za odgovorno lice u pravnom licu”, naveli su iz Inspektorata.

Republička tržišna inspekcija će, kako su dodali, pratiti stanje na terenu i prilagođavati svoj rad kako to situacija bude zahtijevala.

“Podržaćemo sve korake koje zakonodavac utvrdi u cilju zaštite potrošača i spremni smo da kao kontrolni organ na terenu sprovedemo sve mjere koje resorno ministarstvo donese u cilju kontrole cijena”, naveli su iz Inspektorata Srpske za “Nezavisne novine”.

Republička tržišna inspekcija, kako dodaju, svakodnevno vrši kontrolu formiranja cijena osnovnih životnih namirnica, za koje je Uredbom o ograničavanju marži u prometu roba, ograničen iznos marže koji se može obračunati na nabavnu cijenu. Takođe, uvjeravaju, redovno se vrši i kontrola pridržavanja Uredbe o ograničavanju marže prilikom formiranja cijena tečnih naftnih derivata.

“Javnost je već upoznata da je u protekloj godini po tom osnovu izvršeno oko 370 kontrola, gdje je u 40-ak slučajeva utvrđeno da se trgovci nisu pridržavali propisane marže, te su im izrečene kazne u iznosu od 636.000 KM. Godinu prije toga, dakle 2022. iznos kazni je bio drastično veći preko 3.500.000 KM”, navode iz Inspektorata Srpske.

I u ovoj godini inspekcija je, dodaju, nastavila sa redovnim kontrolama formiranja cijena proizvoda sa ograničenom maržom i  napominju da u januaru nisu zabilježene veće nepravilnosti u tom smislu.

“Generalno posmatrano u proteklih mjesec ipo tržišna inspekcija je izvršila oko 500 kontrola u različitim oblastima nadzora, u kojima su izrečene kazne od oko 130.000 KM, među kojima je evidentiran i manji broj slučajeva u kojima je utvrđeno prekoračenje propisane marže”, napominju iz Inspektorata Srpske za “Nezavisne novine”. Nezavisne novine

Objava Inspektorat Srpske: Narednih dana pojačane kontrole u trgovinama prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.