Kategorija: Vijesti

DOBOJ, TREBINJE – Više od polovine reklamacija koje su stigle do inspekcije, njih 149, bilo je opravdano tokom protekle godine.

Iako je inspekcija lani u Srpskoj izvršila 221 kontrolu po konkretnim reklamacijama, u udruženjima potrošača ističu da je ukupan broj žalbi veći od 2.500, a da do inspekcije stižu samo one koje oni ne riješe.

Tako je, prema podacima Inspektorata, tokom kontrola utvrđeno 70 reklamacija potrošača koje nisu bile opravdane ili nisu bile u nadležnosti Tržišne inspekcije.

“Na licu mjesta u korist potrošača riješene su 123 reklamacije, a u 26 slučajeva poslovnim subjektima je rješenjem naloženo da potrošaču omoguće korišćenje njihovih prava, a dva postupka su još u toku”, istakao je za “Nezavisne novine” Radivoje Gavrić, glavni republički tržišni inspektor.

Kako dodaje, žalbe kupaca najčešće su bile zbog neprihvatanja reklamacija od strane trgovaca za tehničke proizvode, odjeću i obuću, te usluge od ekonomskog interesa.

“Kontrole koje su vršene po reklamacijama rješavane su na različite načine. Trgovci su potrošačima vraćali novac ili vršili zamjenu proizvoda novim, a bilo je i slučajeva gdje zahtjevi potrošači nisu bili opravdani”, rekao je on.

Prema podacima Inspektorata, lani je bio manji broj reklamacija nego u 2022. godini, kada je izvršeno 267 kontrola, od čega je u 57 slučajeva utvrđeno da reklamacije potrošača nisu bile opravdane ili nisu u nadležnosti Tržišne inspekcije.

Na adrese udruženja, prema riječima Snežane Šešlije, izvršne direktorke Udruženja građana “ToPeeR” iz Doboja, lani je stiglo između 2.500 i 3.000 prigovora potrošača, a polovina reklamacija se odnosi direktno na trgovce.

“Mi smo imali 726 prigovora, od toga je 114 reklamacija za trgovce. Od tih 114 uspeli smo rešiti 70 odsto, ovo ostalo je još uvek u toku. Većinom se to odnosi na garanciju proizvoda, na cenu koja nije jednaka na rafovima kao na proizvodu. Naš zakon je dosta kvalitetan i kada se građani upišu u knjigu reklamacija, onda se to rešava u okviru desetak dana”, istakla je ona za “Nezavisne novine”.

Prema njenim riječima, broj prigovora tokom protekle godine bio je manji i zbog smanjene kupovne moći. Dodaje da generalni problem nije u potrošačima, već u trgovcima, koji ne znaju ni zakon, ni svoje pravo.

Nedeljka Ilijić, izvršna direktorka Udruženja potrošača “Oaza” iz Trebinja, ističe za “Nezavisne novine” da u ovom udruženju imaju cijelu listu žalbi potrošača, a da su među najčešćim prigovorima oni koji se odnose na cijene i rokove.

“Svakim danom je sve veći broj javljanja potrošača u kojima traže svoja prava. Svijest potrošača se povećala. Zovu, traže savjete, konsultuju se s nama. Nažalost, još imamo i problem da dođu tek kad nastane problem, a kada su nama u neku ruku zavezane ruke, jer nisu ispoštovane procedure”, istakla je Ilijićeva.

Tokom prošle godine u više navrata proizvode je reklamirala i Marija S., a kako kaže za “Nezavisne novine”, sve reklamacije su joj uvažene.

“Reklamacije za cipele i torbu koju sam kupila su mi uvažene i nakon nekoliko mjeseci, za cipele nakon par mjeseci, dok sam za torbu priložila reklamaciju nakon skoro godinu dana”, kazala je Marija.

Dodala je da nikada nije imala problem prilikom reklamacije bilo kog proizvoda, pa čak i kad je kupovala putem interneta.

Tržišna inspekcija, kako navodi Gavrić, svakodnevno u redovnom nadzoru djeluje proaktivno i preventivno, te ukoliko uoči nepravilnosti, preduzimanjem korektivnih mjera nalaže njihovo otklanjanje, čime se sprečava nastanak povrede prava potrošača.

“Na ovaj način se štite kolektivna prava potrošača”, istakao je on. Nezavisne novine 

Objava Manja kupovna moć smanjila i broj prigovora prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Kukuruz je globalno najviše uzgajana žitarica. U ovoj bi sezoni njegova svjetska proizvodnja mogla dosegnuti rekordne razine, pri čemu će SAD, Argentina, EU i Kina zabilježiti najveći porast, a Brazil nešto niže rezultate, prognoze su Američkog ministarstva poljoprivrede (USDA), prenosi Agroklub.

Prema posljednjim procjenama platforme Statista, 2023./24. očekuju se količine od 1.236 milijuna tona kukuruza. Na drugom je mjestu pšenica sa 784 mil. t.

Kukuruz se koristi u prehrambenoj, ali i kozmetičkoj industriji, za proizvodnju etanola, različitih biorazgradivih materijala i možda najvažnije – kao stočna hrana.

TOP 10 lista najvećih proizvođača u sezoni 2022./23.

1. SAD je najveći svjetski proizvođač kukuruza s udjelom od 32% u globalnoj proizvodnji, s gotovo 390 milijuna tona, navodi WorldGrain. Najvažniji je usjev za stočnu hranu, s 95% proizvodnje i upotrebe. Svake godine američki poljoprivrednici zasiju otprilike 90 milijuna hektara pod ovom kulturom.

2. Kina koja ima 1,4 milijarde ljudi je 2022./23. proizvela 274 mil.t, što čini oko 23 posto globalnog uzgoja. Domaća potrošnja je bila 295 mil t. Njihova stočarska industrija koristi 214 mil. t za stočnu hranu

3. Brazil kao najveća država Južne Amerike je na trećem mjestu s uzgojem od 136 mil. t od čega je planiran izvoz u količini od 47 mil. t, a ostatak je namijenjen domaćoj upotrebi, od čega 65,6 mil. t za stočnu hranu. U proteklih 20 godina su povećali površine pod kukuruzom za 72%, s 31,6 mil. ha u 2003. na gotovo 55 mil. ha u 2022. godini, navodi developmentaid.org.

4. Smatra se da je Europska unija u protekloj sezoni pobrala 58,8 mil. t ove žitarice. Plan je bio uvesti još 19 mil. t kako bi zadovoljila domaću potražnu od 77,4 mil. t. Za stočnu hranu se koristi 57 mil. t.

5. Unatoč činjenici da se Argentina suočava s najgorom sušom u više od 60 godina , koja uzrokuje drastično smanjenje prinosa, ipak je uspjela ostati među 5 najvećih proizvođača ove žitarice s proizvodnjom od 54 mil. t. Od toga izvozi 41 mil. t, a za domaću upotrebu u stočarskoj industriji koristi 14 mil. t.

6. Prema posljednjim procjenama, Ukrajina je 2022./23.e proizvela 31,5 mil. t kukuruza od čega će izvesti 13 mil. t. Za stočnu hranu koristi 11,5 mil. t.

7. Meksiko je u proteklom razdoblju uzgojio 27,6 mil t, a da bi zadovoljio domaću potražnju, uvest će 17,7 mil. t. Od ukupnih količina 26,3 mil. t se koristi za stočnu hranu.

8. Procjene pokazuju da je Južna Afrika u prošloj sezoni proizvela 17,3 mil. t od čega će izvesti 3,7 mil. t. Za stočnu hranu koriste 7,3 mil. t.

9. S 15 mil. t Rusija je u privh deset proizvođača. Od te količine izvozi 4 mil. t, a u stočarstvu 10 mil. t.

10. Prošle sezone Kanada je ubrala 14,5 mil. t, a za stočnu hranu koristiti 9,2 mil. t., piše Agroklub.

Vlada Federacije BiH u decembru prošle godine utvrdila je Nacrt zakona o unutrašnjoj trgovini i uputila ga u parlamentarnu proceduru. Riječ je o potpuno novom zakonu, usklađenom sa aktima Evropske unije, a između ostalog bavi se i pitanjem zabrane rada nedjeljom, piše biznis.ba.

Ukoliko bi se ova zakonska regulacija uvela u Federaciji BiH, to bi značilo da radnici u trgovinama i drugim prodajnim objektima neće raditi nedjeljom i praznicima. Stav Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti Bosne i Hercegovine je da je to značajan korak naprijed u poboljšanju statusa radnika u ovom sektoru.

“Od kada je tema neradne nedjelje postala aktuelna, ne prođe ni dan da neko od radnika ne pita kad će to postati realnost. To dovoljno govori o tome koliko radnici željno čekaju tu slobodnu nedjelju. Nadamo se da će ovo pitanje što prije doći na dnevni red Parlamenta FBiH i da su zastupnici svjesni odgovornosti i obaveze prema radnicima u trgovini. Također se nadamo da oni zastupnici koji ovo pitanje zloupotrebljavaju u ličnom ili ko zna čijem interesu neće moći zaustaviti proces koji radnici toliko dugo čekaju i koji će sigurno imati pozitivan učinak na svakodnevni život onih koji plate zarađuju u trgovini”, kaže za O Kanal Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH (STBiH).

Dio novca koji bi se potrošio za vikend, potrošit će se neki drugi dan, pa ova odluka neće pretjerano utjecati na ekonomiju naše zemlje, smatra ekonomista Sanel Halilbegović. On vjeruje da će neradna nedjelja dovesti do još većih gužvi u trgovinama tokom radnih dana, da će biti neophodno zaposliti više ljudi, odnosno otvoriti više kasa, te izražava sumnju u naše poslodavce da će to i omogućiti.

To se desilo ubrzo nakon što je Bezos iznio plan za prodaju svojih dionica tokom sljedeće godine.

Prodaja je obavljena u srijedu i četvrtak, navodi se u posljednjem godišnjem izvještaju kompanije, prenosi Reuters. Prošle sedmice, Amazon je saopštio da će Bezos prodati do 50 miliona akcija u kompaniji, prenijele su Nezavisne.

Plan prodaje, koji podliježe određenim uslovima, usvojen je 8. novembra 2023. i bit će završen do 31. januara 2025. godine, dodaje se u dokumentima kompanije.

Podsjećamo, Bezos, koji se povukao sa mjesta izvršnog direktora kompanije i preuzeo funkciju izvršnog predsjednika 2021. godine, osnovao je Amazon kao onlajn prodavca knjiga 1994. godine.

Bezos u ovom momentu raspolaže sa neto vrijednosti od 200 milijardi dolara, prema Bloombergovom indeksu milijardera.

LONDON – Britanski bankarski gigant Barclays objavio je da više neće direktno finansirati nove naftne i gasne projekte, piše BBC.

Takođe najavljuje da će ograničiti kreditiranje energetskih firmi koje planiraju širenje proizvodnje fosilnih goriva.

Barclays je glavni zajmodavac industriji fosilnih goriva, ali je pod sve većim pritiskom da obuzda svoju podršku sektoru.

Prema izvještaju grupe za zaštitu okoline Rainforest Action Network, Barclays je bio najveći finansijer sektora fosilnih goriva u Evropi između 2016. i 2021. godine.

Osigurao je nešto manje od 16,5 milijardi dolara u 2022, iako je to bilo znatno manje nego prethodnih godina. Primjera radi, tokom 2019. i 2020. ta brojka je premašila 30 milijardi dolara.

Međutim, banka je bila pod pritiskom ekoloških aktivista, pojedinačnih investitora-aktivista i slavnih osoba da obuzda svoje aktivnosti u sektoru fosilnih goriva.

U onome što je nazvao „Izjavom o klimatskim promjenama“, Barclays je objavio da više neće pružati direktno finansiranje projekata proširenja nafte i gasa, ili infrastrukture povezane s takvim projektima.

Takođe je rečeno da će prekinuti direktno finansiranje svih naftnih i gasnih projekata u Amazoniji i Arktičkom krugu koji su bili usmereni na vađenje, rafiniranje ili transport nafte iz naftnog peska.

Banka je rekla da će takođe postojati ograničenja u pogledu novog finansiranja za same energetske grupe. Plan nije u potpunosti usmjeren na naftu i gas. Kreditiranje povezano sa rudarenjem uglja i proizvodnjom električne energije na ugalj takođe će biti ograničeno.Bizlife/Seebiz

Objava Bankarski gigant odustaje od naftnih i gasnih projekata prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BRISEL – Evropska centralna banka će vjerovatno sniziti kamatne stope 2024. godine, nakon što se tempo rasta cijena smanji na dva odsto do sljedeće godine, rekao je guverner Banke Francuske Fransoa Vijeroj de Gajo (Francois Villeroy de Galhau).

„Vjerovatno ćemo smanjiti stope ove godine jer napredujemo u borbi protiv inflacije“, rekao je Vijeroj u petak na televiziji LCI, i dodao da je u toku izlaženje iz vanrednog stanja borbe protiv inflacije i da su na pravom putu da „pobede tu bolest“, prenosi Bloomberg.

Tržišta se klade na početno smanjenje u aprilu, iako se čini da većina kreatora monetarne politike favorizuje jun. Vijeroj je ranije rekao da nijedan datum nije isključen i da je sve moguće na predstojećim sastancima – u zavisnosti od podataka.

Govoreći ranije u petak, njegov letonski kolega Martins Kazaks rekao je da bi nade investitora za monetarno ublažavanje na jednom od naredna dva skupa mogle biti previše agresivne.

„U ovom trenutku postoje očekivanja da bi stope mogle da budu smanjene na proleće, u martu ili aprilu, ali ja nisam toliko optimističan“, rekao je Kazaks i istakako da bi sačekao da se završi „priča o inflaciji“ te da se onda stope se mogu snižavati korak po korak.

Vijeroj je takođe rekao da će francuski ekonomski rast „postepeno ubrzavati“ u narednim mjesecima pošto inflacija bude padala ispod prosečne stope povećanja plata. Banka Francuske očekuje da će se izbjeći recesija, sa ekspanzijom od oko 0,9 odsto ove godine.Biznis.rs

Objava ECB vjerovatno smanjuje kamatne stope ove godine prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Grupacija će s kandidatima razgovarati u jednom sarajevskom hotelu od 26. do 29. februara, od 9 do 18 sati.

Prva kompanija iz ove grupacije osnovana je još 1971. godine, a 2018. godine grupacija je dobila svoj današnji oblik i postala je jedna od najprepoznatljivijih grupacija u ovoj branši u Njemačkoj.

Danas, grupacija zapošljava više od 1.300 stručnjaka i nudi značajne mogućnosti za rast i razvoj karijere svojim zaposlenicima.

Svojim zaposlenicima, između ostalih pogodnosi, pruža početnu platu od 2.500-3.900 eura brutto, piše biznisinfo.

Stavljanje BiH na sivu listu MONEYVALA bi imalo političke, ekonomske i finansijske posljedice za BiH, upozorili su u kancelariji EU u BiH, pozivajući Dom naroda BiH da hitno usvoji Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma.

Oni upozoravaju da bi stavljanje BiH na listu uticalo na pristup međunarodnim finansijskim tržištima i transakcijama, privatnim komercijalnim aktivnostima, kao i javnim fiskalnim poslovima, a upozoravaji da bi moglo odvratiti strana ulaganja i otežati međunarodno kretanje kapitala.

“Ostalo je još zadnje čitanje u Domu naroda. Predloženi Zakon je u najvećoj mjeri izrađen u skladu s evropskim standardima i donosi jasne prednosti za bh. građane i poslovne subjekte”, upozorili su.

Razlog zašto je hitno potrebno zakazati sjednicu u sedmici od 12. do 16. februara jeste to što, kako su istakli, Komitet MONEYVAL Savjeta Evrope dolazi u Bosnu i Hercegovinu 12. februara 2024. godine, radi procjene da li je BiH postigla zadovoljavajući nivo standarda u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.

“Ukoliko Nacrt zakona ne stupi na snagu prije nego što MONEYVAL završi svoju misiju 28. februara, isti neće biti obuhvaćen procjenom, što značajno povećava rizik da će Radna grupa za finansijsko djelovanje (FATF) staviti Bosnu i Hercegovinu na svoju sivu listu, čime će se Bosna i Hercegovina naći na listi jurisdikcija EU sa strateškim nedostacima u sistemu za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma”, naveli su, pišu nezavisne.

Umjesto prijeko potrebnih novih stanova, Njemačka ima zastoj u gradnji i rast cijena najamnina. Građevinske tvrtke masovno zaustavljaju radove, a i novi projekti stavljeni su na čekanje

‘Troškovi su porasli u nekim slučajevima i do 400 posto’. Kaže to njemački građevinski investitor Dennis Rossing. Od 2022. godine čeka da se njegov najveći stambeni projekt u gradu Kasselu pomakne s mrtve točke.

Rossing namjerava uložiti 80 milijuna eura u stambeni kompleks s 500 stanova te poslovni i hotelski kompleks na ukupno 37.000 kvadrata. Za to je dobio građevinsku dozvolu još prije dvije godine. No kriza je generirala dodatne troškove koji se broje u desecima milijuna eura.

Istovremeno su eksplodirale najamnine. Na razini savezne pokrajine Hessen (u kojoj se nalazi grad Kassel) 2020. godine cijena najma kvadratnog metra stana bila je u prosjeku 9,50 eura dok je 2023. već iznosila 14,46 eura, što je rast od 52 posto. No neće tu stati.

Građevinske tvrtke očekuju da će cijene najma po kvadratu ići do rekordnih 20 eura. Nema zapravo tvrtke koja misli da će ova kriza brzo završiti. I to se onda prelijeva na investicije. Tako je 2020. godine u novogradnju uloženo 790 milijuna eura. A lani investicije pale za čak 39 posto, na 480,5 milijuna.

Jedna od najvećih građevinskih tvrtki prestala s ulaganjem

Jedna od najvećih građevinskih kompanija u Njemačkoj, ABG Holding Frankfurt, prestala je s ulaganjem u nove projekte. Namjera im je bila izgraditi 3800 novih stanova u sljedećih pet godina, među kojima bi velik dio njih otpao na priuštivo stanovanje. U ovakvim okolnostima, kažu iz tvrtke, najmoprimcima uključenima u program priuštivog stanovanja ne bi mogli iznajmiti stan za manje od 20 eura po kvadratu, što si nitko ne može priuštiti.

‘Trenutačno ne vidimo svjetlo na kraju tunela. Nema uopće naznaka koje bi dale naslutiti da će stvari opet krenuti nabolje’, kaže generalni direktor tvrtke Frank Junker za Tagesschau.

A kao i svaka kriza, i ova najviše pogađa najpotrebitije. Gorući problem u cijeloj Njemačkoj nedostatak je socijalnih stanova. Samo jedna od deset osoba u potrebi dobiva takav stan, a ukupno ih nedostaje 100.000, piše tportal.

MOSKVA – Ruska banka VTB planira da proširi svoje prisustvo u Kini otvaranjem kancelarija u Pekingu i drugim gradovima u bliskoj budućnosti, rekao je generalni direktor Andrej Kostin.

Najveće ruske banke požurile su u Kinu nakon što su izgubile pristup globalnom finansijskom sistemu zbog zapadnih sankcija, prenosi SEEbiz.

Zapadne zemlje uvele su sanke Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.

„Rusija sada ozbiljno širi svoju spoljnu ekonomsku aktivnost na istok“, rekao je generalni direktor VTB guverneru Primorskog kraja Olegu Kožemjaku na sastanku otvorenom za medije.

„U Pekingu i nizu drugih kineskih gradova u bliskoj budućnosti otvorićemo kancelarije. Imamo dozvolu za rad sa rubljama i juanima i danas servisiramo deo spoljnotrgovinskog saobraćaja“, dodao je Kostin.

VTB je drugi najveći kreditor u Rusiji i prvi je ponudio uslugu transfera novca Kini u juanima u septembru 2022. godine, zaobilazeći SWIFT međunarodni sistem za razmjenu poruka.

On je prvi otvorio filijalu u Kini, pre više od 15 godina. Sberbank i Alfa banka planiraju da krenu njegovim stopama. Rusko-kineska trgovina dostići će rekordnih 240 milijardi dolara 2023. godine.Biznis.rs

Objava Ruske banke šire prisustvo u Kini prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.