Kategorija: Vijesti

BUDIMPEŠTA – Godišnja stopa inflacije u Mađarskoj je u januaru pala na 3,8 odsto sa decembarskih 5,5 odsto, objavio je Centralni zavod za statistiku Mađarske KSH.

Inflacija u Mađarskoj je sada najniža od marta 2021. godine.

Cijene hrane su porasle za 3,6 odsto međugodišnje, usporivši sa decembarskih 4,8 odsto, kao i cijene alkoholnih pića i duvana, porastavši u januaru za 8,1 odsto naspram 10,3 odsto u decembru.

U sektoru usluga je takođe zabilježeno usporavanje rasta cijena na godišnjem nivou, na 10,4 odsto sa decembarskih 12,4 odsto, navodi se na sajtu KSH.

Godišnja stopa bazne inflacije u Mađarskoj je pala na 6,1 odsto sa decembrskih 7,6 odsto.

Na mjesečnom nivou su cijene porasle za 0,7 odsto u odnosu na decembar, ali odjeća i obuća su pojeftinili za 2,1 odsto.B92/Tanjug

Objava Najniža inflacija za skoro tri godine prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BRISEL – EU prošle godine uvezla je iz Rusije samo 42,9 milijardi metara kubnih gasa, saopštio je portparol Evropske komisije za energetiku Tim Mekfi.

Mekfi je rekao novinarima da su 2021. dobili 150 milijardi metara kubnih ruskog gasa, u 2022. goidni to je palo na 78,8 milijardi metara kubnih, a za cijelu 2023. to je palo na 42,9 milijardi metara kubnih.

Od početka ruske specijalne operacije u Ukrajini u februaru 2022. godine, EU je uvela niz mjera usmjerenih na smanjenje potrošnje gasa i ograničavanje upotrebe ruskih energetskih resursa u bloku, uključujući ograničenje cijene gasa, ali je izbjegla potpuno blokiranje isporuke ruskog gasa Evropi.

Srna

Objava Unija uvezla samo 42,9 milijardi metara kubnih ruskog gasa prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Iako je nedavno usvojen najveći budžet u historiji Distrikta, postavlja se pitanje je li ugrožena finansijska stabilnost ove lokalne zajednice, s obzirom na to da je entitet RS nedavno donio odluku o povećanju minimalne plate.

Vlada Brčko distrikta BiH usvojila je Odluku o visini osnovice za obračun plata zaposlenika budžetskih korisnika u iznosu od 900 KM. Minimalna plata u Brčko distriktu trenutno iznosi 735 KM, piše federalna.ba.

„Međutim, ta primjena te osnovice kreće od rebalansa budžeta, kako tumači Vlada Distrikta. Imamo određena saznanja da će veliki broj radnika već prilikom dobijanja prve platne liste, odnosno platne liste za januar krenuti u tužbu. Je li to legalno ili nije – sud će da odluči“, kaže Igor Babić, predsjednik Sindikata Brčko distrikta BiH.

U Udruženju poslodavaca smatraju da bi trebalo regulisati visinu minimalne plate, ali da bude usklađena s realnim tržišnim okolnostima.

„Smatramo isto tako da privredu treba rasteretiti, tako da bi to faktički i poslodavci i da kažem država podnijeli, taj teret povećanja minimalnih plata“, poručuje Milijan Mirković, predsjednik Upravnog odbora Udruženja poslodavaca Brčko distrikta BiH.

Stav Direkcije za finansije i predstavnika vlasti nismo uspjeli dobiti, ali prilikom donošenja budžeta za ovu godinu bilo je govora upravo o povećanju minimalne plate.

Kako je navela Nevresa Hasandžiković, direktorica Trezora Brčko distrikta BiH, predstavljat će dodatno opterećenje za budžet: „Taj rizik ovdje nije planiran, odnosno planirana je osnovica od 735, a kakvo će biti izvršenje, to ćemo tek vidjeti“.

„Ako bude neko enormno povećanje i opterećenje, moramo pratiti fiskalnu stabilnost Distrikta Brčko i možda na neki način promijenimo model finansiranja tih najnižih plata“, izjavio je brčanski gradonačelnik Zijad Nišić (SBiH).

Trenutno nije poznato je li i u kojoj mjeri ugrožena finansijska stabilnost Brčko distrikta BiH, te hoće li ponovo doći do izmjena zakonskih propisa. Kada dođe do najavljenog povećanja minimalne plate, procentualni udio za plate u budžetu Distrikta trebao bi iznositi čak skoro 50%.

BANJALUKA – Međunarodna rejting agencija “Standard & Poor's” saopštila je da su turbulentno političko okruženje i sankcije koje su uvele Sjedinjene Američke Države pojedinim zvaničnicima i institucijama u Srpskoj dovele do slabijeg interesa investitora za ulaganje.

Takođe, naveli su da političke tenzije komplikuju institucionalni okvir, ograničavaju ekonomski rast i predstavljaju prepreku za fiskalnu održivost.

Inače, nakon urađene analize, Srpskoj je potvrđen „B“ dugoročni kreditni rejting sa stabilnim izgledima, a najbolju ocijenu je dobilo stanje duga u srednjoročnom periodu.

Zaključuje se da Republika Srpska slabosti institucionalnog okvira kompenzuje upravljanjem sopstvenim fiskalnim politikama, zbog čega je u narednom periodu procijenjeno da će doći do smanjenja duga koji je daleko ispod 60 odsto bruto domaćeg proizvoda.

Takođe, ističe se da će od 2024-2026. godine doći do rasta BDP-a do tri odsto, a u isto vrijeme se prognozira pad inflacije, ali i pad deficita ispod tri odsto.

U ministarstvu finansija smatraju da je ovaj izvještaj potvrda da je Republika Srpska na dobrom putu ekonomskog rasta i razvoja,  da je posvećena smanjenju deficita, uz istovremeni nastavak započetih investicionih procesa, prije svega u oblasti saobraćajne i energetske infrastrukture, kao i u projektima od značaja za cjelokupnu društvenu zajednicu.

U ministarstvu koje vodi Zora Vidović kažu da su tvrdnje medija o novim zaduživanjima zlonamjerne.

“To nije ništa novo i neplanirano, nego planirana realizacija usvojenog Budžeta za 2024. godinu. Osim toga, emisija obveznica  je u potpunosti i u skladu sa odredbama Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama”, saopštili su oni.

CAPITAL: D. T. 

Objava S&P: Crna lista odbija investitore od Srpske prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BEOGRAD – Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije na kraju januara iznosile su 25 milijardi evra, što je najveći nivo bruto deviznih rezervi krajem mjeseca od 2000. godine, od kada se prate podaci na ovaj način.

U odnosu na kraj decembra bruto devizne rezerve povećane su za 127,8 miliona evra, saopšteno je iz Narodne banke Srbije.

Neto devizne rezerve iznosile su 20,68 milijardi evra i u odnosu na kraj decembra smanjene su za 104,7 miliona evra.

Prilivi u devizne rezerve u januaru ostvareni su po osnovu neto izdvajanja devizne obavezne rezerve banaka u iznosu od 157,3 miliona evra, upravljanja deviznim rezervama, donacija i drugim osnovima u ukupnom iznosu od 116,4 miliona evra.

Odlivi iz deviznih rezervi realizovani su po osnovu neto razduženja države po osnovu deviznih hartija od vrijednosti emitovanih na domaćem finansijskom tržištu /255 miliona evra/ i inokredita /52,8 miliona evra/.

Obim realizovane trgovine devizama na međubankarskom deviznom tržištu u januaru iznosio je 654,4 miliona evra i bio je za 126,4 miliona evra manji nego u prethodnom mjesecu. Srna

Objava Bruto devizne rezerve NBS dostigle 25 milijardi evra prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BERLIN – Godišnja stopa inflacije u Njemačkoj iznosila je 2,9 odsto u januaru, što je najniži nivo od juna 2021. godine, objavio je Federalni zavod za statistiku Destatis.

Stopa inflacije bila je 3,7 odsto u decembru 2023. i 3,2 odsto u novembru, navodi se u saopštenju, prenosi Anadolu Agency.

Posljednji put stopa inflacije bila niža nego u januaru 2024. u junu 2021. (2,4 odsto)“, navodi se u saopštenju.

„Situacija sa cijenama energenata vidno popušta, a rast cijena hrane dalje usporava. Međutim, on je i dalje veći od ukupne inflacije“, rekla je Rut Brend, predsednica Destatisa.

Na mjesečnom nivou, stopa inflacije je u januaru iznosila 0,2 odsto.Biznis.rs

Objava Inflacije u Njemačkoj 2,9 odsto u januaru prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Neki čak tvrde da drugo najveće svjetsko gospodarstvo ne samo da nije raslo, već se i smanjilo.

Prošlog mjeseca kineski Državni ured za statistiku izvijestio je da je zemlja premašila svoj ekonomski cilj od pet posto za 2023. I to sa stopom od 5,2 posto rasta BDP-a u uvjetima prilagođenim za inflaciju.

Time su nadmašena očekivanja Međunarodnog monetarnog fonda i drugih vodećih financijskih institucija. Kinesko gospodarstvo opterećeno je nizom problema, uključujući deflaciju, manji izvoz i pad tržišta dionica.

Stručnjaci već dugo sumnjaju u vjerodostojnost pekinških gospodarskih izvješća. Financijski analitičar Hideo Tamura, koji piše za japanske novine Sankei Shimbun, tvrdi da je Kina lažirala gospodarske brojke, piše Newsweek.

Tamura je svoju procjenu stvarnog kretanja kineskog gospodarstva usredotočio na nekretnine, neto izvoz i potrošnju stanovništva.

Kina – procjena pada BDP radi nekretnina

Nekretnine čine više od 10 posto kineskog BDP-a. Međutim, kada se uzmu u obzir povezani sektori, kao što je potražnja za električnim proizvodima, ta se brojka povećava na 30 posto. Na osnovi toga što su ulaganja na tržištu nekretnina pala 16,7 posto od 2022., Tamura zaključuje da je to srušilo BDP barem za pet postotnih poena.

Neto izvoz?

Što se tiče podataka o neto izvozu, Tamura je do svoje procjene došao oduzimanjem ukupnog uvoza od ukupnog izvoza. Neto izvoz smanjen je za gotovo trećinu u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Budući da ova kategorija čini oko tri posto kineskog BDP-a, izračunao je da je uzrokovala smanjenje kineskog BDP-a za jedan postotni bod.

Potrošnja kućanstava?

Treća kategorija, potrošnja kućanstava, čini gotovo 40 posto kineskog BDP-a. Ova se kategorija morala procijeniti iz maloprodaje proizvoda široke potrošnje. Jer službeni podaci nisu objavljeni. Tamura je to zaključio na temelju ukupne maloprodaje potrošačkih proizvoda. Projicirano je da će potrošnja kućanstava lani biti veća za 7,2 posto, što će povećati BDP za oko 2,8 posto.

Negativnu stopu inflacije, odnosno deflaciju, Tamura procjenjuje na jedan posto. Sveukupno, kineski BDP se, tvrdi on, smanjio za više od dva posto, prilagođen inflaciji, i više od tri posto, neprilagođen tome.

‘Krivotvorenje i prikrivanje informacija ne mogu pomoći, nego povećati rizik ulaganja u Kini’, upozorio je Tamura. Pozvao je japanske tvrtke koje se još uvijek nadaju kineskom gospodarskom oporavku da ‘potpuno odustanu od ulaganja u Kinu’ i vrate se kući.

‘Međunarodni financijski svijet u vezi s Kinom pun je laži i obmana, deflacijske recesije i negativnog rasta’, napisao je Tamura.

Upozorio je da će ‘kontrakcija i pad kineskog tržišta biti ozbiljan udarac međunarodnom financijskom kapitalu’ te je citirao izvješće Bloomberga iz 26. siječnja, u kojem je multinacionalna investicijska banka Citigroup savjetovala Kini da devalvira svoju valutu u odnosu na japansku, piše tportal.

NJUJORK – Cijena bitcoina je porasla iznad 45.000 dolara po prvi put od 11. januara, kada je počelo trgovanje američkim spot bitcoin ETF-ovima.

Bitcoin je zabilježio dnevni porast od skoro tri odsto na 45.391,18 dolara, prema Coin Metricsu, povlačeći akcije vezane za kriptovalute naviše, dok je ethereum ostao na približno istom nivou kao i prethodnih dana, prenosi Seebiz.

Potez vodeće kriptovalute uslijedio je nakon što su akcije New York Community Bancorp. produžile gubitke u četvrtak. Zabrinutost oko američkih regionalnih banaka koristila je bitcoinu od prošlogodišnje regionalne bankarske krize, kada su se investitori koji su izgubili povjerenje u banke okrenuli kriptovaluti kao zaštiti od neizvjesnosti.

Trgovci takođe ističu da je akumulacija bitcoina kod velikih investitora, poznatih kao „kitovi“, porasla u protekle dvije nedjelje, kada se cijena kriptovalute zaglavila ispod maksimuma iz decembra i januara.

„Ono što se sada dešava izgleda da veliki investitori -kitovi, institucije, drugi gomilaju sredstva uoči onoga što mnogi vjeruju da će biti snažan ciklus rasta do kraja godine“, rekao je Bartoš Lipinjski, izvršni direktor platforme za kripto trgovinu Cube.Exchange.

„Samo treba pogledati broj bitcoin novčanika koji drže više od 1.000 BTC, koji je značajno porastao u protekle dvije nedjelje i sada uključuje dodatnih 73 učesnika koji ranije nisu držali tako značajnu količinu ove kriptovalute.“

Tokom protekle dvije nedjelje, prosječan dnevni obim trgovine bitcoinima pao je za 29,6 odsto u odnosu na nedjelju, primetio je JPMorgan u bilješci od četvrtka, dok je obim trgovine ethereumom pao za 40 odsto.

Akcije kripto berze Coinbase skočile su za oko devet odsto, dok je bitcoin proxy Microstrategy dodao 11 odsto. Biznis.rs

Objava Bitcoin ponovo iznad 45.000 dolara prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Vještačka inteligencija vam možda neće ukrasti posao onoliko brzo koliko nam se čini. To je zato što je za kompanije možda preskupo da zamijene radnike vještačkom inteligencijom, pokazuje januarska studija MIT CSAIL, MIT Sloan, Instituta za produktivnost i IBM-ovog Instituta za poslovnu vrijednost, piše avaz.

Istraživanje o automatizaciji

– Naše istraživanje o automatizaciji pomoću AI sistema donosi neke ohrabrujuće vijesti o zamjeni na poslu, pokazujući da mnoge zadatke ne bi bilo ekonomski isplativo automatizovati godinama ili čak decenijama – kazao je Neil Tompson, glavni istraživač u MIT CSAIL.

Studija je istraživala tehničke zahtjeve i karakteristike koje su potrebne da bi AI model završio posao na nivou na kojem bi čovjek mogao. Istraživači su potom ispitali da li ima ekonomskog smisla da kompanija plati razvoj tog AI sistema i da ga koristi umjesto radnika, piše BizLife.

Istraživači su se posebno fokusirali na zadatke koji bi potencijalno mogli da se završe pomoću kompjutera, a to je kada sistemi koriste AI za prepoznavanje i analizu vizuelnih ulaza, kao što su digitalne slike i video zapisi, prenosi WebMind.

Primjer automatizacije posla

Studija je pokazala da bi većinu vremena za kompanije bilo jeftinije da nastave da koriste radnike za te zadatke umjesto da ih automatizuju pomoću vještačke inteligencije.

Malu pekaru navodi kao primjer. Teoretski, pekara bi mogla da uštedi oko 14.000 dolara u troškovima rada tako što će imati sistem vještačke inteligencije koji prati sastojke za pečenje kako bi se uvjerio da se nisu pokvarili umjesto čovjeka. Međutim, ima više ekonomskog smisla da pekari nastave da obavljaju taj zadatak jer bi troškovi razvoja i obuke AI modela bili veći od potencijalnih ušteda.

– Vjerovatno će doći do „postepenije integracije AI u različite sektore“, umjesto brze zamjene radnika AI botovima – naveo je Tompson u studiji.

Troškovi razvoja vještačke inteligencije mogu se smanjiti u budućnosti

To ne znači da AI neće poremetiti tržište rada – sada i u budućnosti.

– Čak i kratkoročno, bit će radnika čiji će poslovi biti izgubljeni ili čije se odgovornosti mijenjaju zbog vještačke inteligencije – rekao je Tompson za CNBC Make It.

Ubuduće, razvoj ovih sistema vještačke inteligencije može koštati manje, što potencijalno pojačava brzinu kojom se kompanije odlučuju da ih koriste.

Međutim, vjerovatno će biti potrebno mnogo godina da se ti troškovi smanje na nivo na kome kompanije mogu da primijene ove sisteme vještačke inteligencije na širem nivou.

Povrh toga, za AI tehnologiju još smatraju da je u početnim fazama svog razvoja.

– Stvari koje sada vidimo su veoma uzbudljive i divne, ali mislim da je vrijedno uvijek staviti u kontekst ove tehnologije koja će, barem u narednih pet ili 10 godina, biti na veoma strmoj liniji poboljšanja – istakao je izvršni direktor OpenAI-ja Sem Altman u Gejtsovom podcastu „Unconfuse Me“.

Budućnost vještačke inteligencije

Tokom epizode, dva tehnološka maga su razgovarala o tome kako bi brzi razvoj AI potencijalno mogao da utječe na tržište rada. Altman je ukazao na načine na koje su AI chatbotovi, poput OpenAI-jevog ChatGPT-a, pozitivno koristili u određenim poslovima, poput softverskog kodiranja i podučavanja.

Na kraju, Altman je rekao Gejtsu, iako je optimista u pogledu budućnosti vještačke inteligencije, da vjeruje da nikada nećemo ostati bez problema koje rješavaju ljudi.

– Nikada nam neće ponestati različitih načina da pronađemo rešenje i radimo stvari jedni za druge i razumijemo kako igramo naše igre – zaključio je Altman.