Kategorija: Vijesti

Inflacija u Turskoj najveća je u posljednjih 14 mjeseci.

Istodobno je turska lira pala na novu povijesno najnižu razinu u odnosu na dolar. Jer se američka valuta danas trgovala za 30,55 lira.

Na godišnjoj razini u siječnju su najviše porasle cijene usluga u hotelima, kafićima i restoranima, za 92,27 posto. Te u obrazovanju 79,81 posto, zdravstvu 78,57 posto, prijevozu 77,54 posto, objavljeno je na stranicama Turkstata.

Alkoholna pića i duhan na godišnjoj su razini poskupjeli za 61,60 posto, odjeća i obuća za 40,62 posto, a hrana i bezalkoholna pića za 69,71 posto.

Na mjesečnoj razini inflacija je u odnosu na prosinac skočila za 6,70 posto

Godišnja bazna stopa inflacije u Turskoj u siječnju je 70,48 posto.

Središnja banka Turske (TCMB) prethodno je podigla referentnu kamatnu stopu na 42,5 posto sa 40 posto u prosincu, rekavši da trenutna razina domaće potražnje, stabilan rast cijena u sektoru usluga i geopolitički rizici nastavljaju vršiti pritisak na rastuću inflaciju u Turska, prenosi capital.ba.

Panama igra važnu ulogu u krijumčarenju cigareta, jer u luku Kolon stalno pristižu desetine kontejnera sa ilegalnim cigaretama, kako bi se izvezle u druge zemlje, piše ”El Pais”.

U odnosu na izvoz droge i oružja, krijumčarenje cigareta kod narko bandi povećalo se prethodnih godina, upozoravaju lučke vlasti i društvene grupe u Latinskoj Americi, prenose nezavisne.

Penzionisani kolumbijski policijski general Huan Karlos Buitrago Arijas, lider društveno-privatne alijanse između Kolumbije, Ekvadora i Paname za borbu protiv kriminala, rekao je da su cigarete postale nova grana “biznisa” meksičkih kriminalnih organizacija, poput kartela Sinaloa.

Prema njegovim istraživanjima, karteli koji švercuju kokain, metamfetamin i fentanil koriste iste mreže i rute kojima krijumčare ilegalne cigarete, uglavnom iz Azije.

Arijas kaže da se od krijumčarenja cigareta karteli u Meksiku godišnje zarade 25 milijardi dolara, što čini 30 odsto crnog tržišta cigareta.

“U našim izvještajima, utvrdili smo da Meksiko igra sličnu ulogu Panami, u smislu uticaja međudržavnog organizovanog kriminala. Posebno, narko dileri krijumčare cigarete, alkohol, odjeću, kao i zlato, za monetizaciju od krijumčarenja droge”, rekao je on.

Arijas kaže da je 2019. godine, dok je bio aktivan general u kolumbijskoj policiji, bio je na čelu operacije koja je imala za cilj da rasturi krijumčarenje cigareta i pića koji je švercovao Sinaloa kartel, a u oktrivanju ovog lanca pomogla je zapljena 100 miliona dolara od bande Hoakina Guzmana El Čapa u Los Anđelesu.

SARAJEVO – Međunarodna agencija “Standard i purs” zadržala je “B plus” kreditni rejting BiH, uz stabilne izglede, sapšteno je iz Centralne banke BiH.

Analitičari ove agencije u izvještaju su naveli da će se od 2024. do 2027. godine ekonomski rast povećati oko tri odsto u realnom iznosu, zahvaljujući većoj potrošnji usljed smanjenja inflatornih pritisaka, nekoliko investicijskih projekata i jačanju vanjske potražnje.

U izvještaju je istaknuto da je ekonomija BiH, uprkos internim i eksternim izazovima, pokazala otpornost prošle godine, uz procjenu rasta realnog BDP-a od oko dva odsto.

Analitičari su naveli da svijetlu tačku predstavlja snažna ekpanzija turizma od 15 odsto u prva tri kvartala prošle godine, čime je podržan ekonomski rast zemlje, saopšteno je iz Centralne banke BiH.

Od 2024. godine, prema ocjeni analitičara “Standard i purs” agencije, BiH će zabilježiti ekonomski rast koji će biti podržan ekonomskim oporavkom ključnih trgovinskih partnera u evrozoni, što bi trebalo podstaći rast izvoza.

Inflacija je u novembru prošle godine pala na 1,7 odsto, te se očekuje da će to uticati na realni rast plata i privatnu potrošnju.

Neto dug BiH iznosi oko 20 odsto BDP-a, što je umjeren dug za zemlje u razvoju, a analitičari očekuju da će deficit tekućeg računa ostati na niskom nivou i u naredne četiri godine.

U saopštenju je navedeno i da se očekuje da će BiH zadržati aranžman valutnog odbora.

Prema navodima analitičara, do povećanja kreditnog rejtinga može doći ukoliko se postignu na konsenzusu zasnovane političke odluke, što bi, u srednjem roku, moglo ubrzati reforme i ekonomski rast.

Međunarodna agencija “Standard i purs” povećala je prošle godine u avgustu kreditni rejting BiH sa “B” na “B plus”.

Srna

Objava Kreditni rejting BiH ostaje “B+” prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

U nastavku vam donosimo nekoliko savjeta šta možete uraditi u takvoj situaciji.
Bankomat nije isplatio novac, kako reagovati?

Ako vam bankomat nije isplatio novac, te je na ekranu ispisano da je došlo do neke greške, ali vam je na telefon stigla poruka da je skinut novac sa vašeg računa, potrebno je da odmah reagujete.

Za početak, najbolje bi bilo da što prije odete u poslovnicu banke u okviru koje je i bankomat na kojem ste pokušali podići novac.

Sljedeći korak je da podnesete prigovor za neodobrenu, neizvršenu ili nepravilno izvršenu platnu transakciju.

U skladu s tim koja banka je u pitanju, te na osnovu njihovih pravila poslovanja, novac će vam najvjerovatnije biti isplaćen u roku od nekoliko dana.

Šta ako vam bankomat povuče karticu?

Još jedna situacija u kojoj se možete naći, iako su to rjeđi slučajevi, jeste da vam bankomat proguta karticu. Međutim, ni u tom slučaju ne treba da paničite, jer za sve postoji rješenje.

Bankomat može zadržati karticu iz različitih razloga, i to, na primjer, ako je korisnik triput pogrešno ukucao PIN, ako je kartica povučena ili je istekla, ali i ako je oštećena.

To se dešava jer je bankomat programiran tako da, iz bezbjednosnih razloga, u slučaju da je kartica ukradena, spriječi neovlašćeno podizanje novca ili ako nakon podizanja gotovine u predviđenom roku (obično je to 30 sekundi), ne preuzmete vašu karticu iz bankomata.

U tom slučaju većina banaka savjetuje da, ako je bankomat zadržao karticu, pozovete Call centar ili posjetite najbližu filijalu, gdje će se obaviti proces vraćanja kartice.

Ako se bankomat nalazi u okviru filijale ili ekspoziture banke, najbolje je da se obratite direktno zaposlenima u banci s molbom da vam se kartica vrati.

Ukoliko to nije moguće, jer ste, recimo, došli nakon završetka radnog vremena ili ako se bankomat ne nalazi u okviru banke, potrebno je da se javite svom izdavaocu kartice i prijavite slučaj. Postoji procedura po kojoj se zadržane kartice vraćaju korisnicima.

Inače, bankomat nakon desetak sekundi uvuče karticu koju neko nije uzeo, pa je ponovo izbaci uz zvučni signal, a ako je ni tada ne uzme – tada je spremi.

Bankomat će nakon 20 sekundi uvući i novac koji neko nije uzeo, ali njega neće ponovo izbaciti.

U nekim bankama bankomati imaju pretinac u koji odlazi zaboravljeni novac, pa vlasnik kartice ne mora prijaviti da mu je novac ostao u bankomatu i automatski će mu ga vratiti na račun. Osim toga, ostale banke će višak novca utvrditi pražnjenjem bankomata, pišu nezavisne.

ANKARA – Godišnja stopa inflacije u Turskoj je u januaru ubrzala na 64,86 odsto sa decembarskih 64,77 odsto, objavio je turski institut za statistiku – Turkstat.

Inflacija u Turskoj je najviša u posljednjih 14 meseci.

Turska lira je istovremeno na berzama pala na novi istorijski minimum u odnosu na dolar, pošto se američka valuta danas prodaje za 30,55 lira.

Na godišnjem nivou su u januaru najviše porasle cijene usluga u hotelima, kafeima i restoranima, za 92,27 odsto, kao i u obrazovanju 79,81 odsto, zdravstvu 78,57 odsto, transportu 77,54 odsto, navodi se na web stranici Turkstata.

Alkoholna pića i duvan su godišnje poskupjeli za 61,60 odsto, odeća i obuća za 40,62 odsto, a hrana i bezalkoholna pića za 69,71 odsto.

Na mjesečnom nivou je inflacija skočila za 6,70 odsto u odnosu na decembar.

Godišnja stopa bazne inflacije u Turskoj u januaru iznosi 70,48 odsto.

Centralna banka Turske (TCMB) je prethodno u decembru povećala referentnu kamatnu stopu na 42,5 odsto sa 40 odsto, saopštivši da postojeći nivo domaće tražnje, stabilni rast cijena u sektoru usluga i geopolitički rizici i dalje vrše pritisak na rast inflacije u Turskoj, prenijeli su mediji.B92/Tanjug

Objava Inflacija u Turskoj blizu 65 odsto prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Koliko ga ima, ne zna nitko, jer detaljna istraživanja nisu urađena. Kako god, s obzirom da su zalihe ove rude u svijetu limitirane na 2100. godinu, mala balkanska regija, pod globalnom je lupom.

Švicarski Arcore i kanadski Rock Tech zajedno bi ekspolatirali litij iz Lopara, male majevičke općine. Već pet godina investitori znaju za bogata nalazišta litija i magnezija karbonata, bora i kalija na ovoj lokaciji, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine. Za sada se znaju namjere, kopati litij u Loparama, te ga prerađivati u Njemačkoj, što će raditi kanadska tvrtka. Sve će se koristiti u industriji baterija i automobila od 2026. godine, a mediji pišu da Rock Tech već ima potpisane ugovore sa gigantima poput Mercedesa. Globalna nalazišta su pri kraju kaže to prfesorica sa banjolučkog PMF-a, javlja N1.

-Radi se o strahovitoj potrebi za litij jonskim baterijama. Prirodne rezerve litija, kolike god da su, a ograničene su, neće biti dovoljne, očekuje se velika kriza 2100. godine, ako se nastavi s ovim tendencijama prelaza na elekrične automobile i sve ostale varijante zamjene fosilnih goriva”, pojasnila je profesorica nano kemije sa PMF-a u Banja Luci, Suzana Gotovac Atlagić.

Sedam je lokacija u BIH bogatih ovom rudom. Pored Lopara gdje je istraživanje završeno, magmatske stijene od Srbca do Foče potencijalna su nalazišta.

-Uglavnom magmatske kisele stijene. Perspektivna mjesta na geološkoj karti smo izdvojili: Planina Motajica na sjeveru, Prosara do nje, kompleks magmatskih kiselih stijena u reonu Srednje Bosne, pa istok Čajniče, Foča, Goražde i Srebrenica. To su lokaliteti koji su povoljni sa stijenskog aspekta, no svakako provesti istraživanja po pitanju koncentracije litija”, rekao je Elvir Babajić, profesor sa Rudarsko-geološkog fakulteta u Tuzli.

Profesori i u Banja Luci i u Tuzli, Prijedoru ili Sarajevu, znaju onoliko koliko sežu nadležnosti njihovog akademskog rada i istraživanja. Kopanje nije opasno, mogla bi biti prerada, kažu.

Meta je tako najavila kako će početi isplaćivati kvartalu dividendu od 50 centi. Ovo rezultira prinosom od manje od 0,5% s obzirom na skok dionica Meta za 13% na 447 dolara nakon radnog vremena.

Nova Metaina dividenda mogla bi proširiti institucionalno vlasništvo Meta prema investitorima koji žele ili trebaju dividende u svojim ulagačkim portfeljima, piše PoslovniPuls.

Neki analitičari smatraju kako će ovaj neočekivani poteza Metae potaknuti i druge velike tehnološke kompanije, poput Alphabeta (Google), da učine isto.

Alphabet se do sada opirao isplati dividendi, preferirajući vraćanje gotovine dioničarima putem velikog programa otkupa dionica. I Meta je otkupila 20 milijardi dolara svojih dionica 2023. godine.

Barron’s piše kako je i Amazon jedan od kandidata za isplatu velike dividende. Uzimajući uobzir rastuću dobit i pozitivan cash flow, ali i Tesla Elona Muska.

Tehnološke kompanije koje ne isplaćuju dividende uglavnom su to opravdavale fokusom prioriteta na rast. Ipak, čini se kako se i to sada mijenja. Naime, investitori smatraju dividendu znakom povjerenja u stabilno poslovanje.

Apple i Microsoft već dugo isplaćuju dividende (oba prinosu su sada ispod 1%). Od tada su postale dvije najvrijednije tvrtke na svijetu.

Općina Prozor-Rama jedina je općina u Bosni i Hercegovini koja sav prikupljeni otpad sortira zahvaljujući Eko-parku koji se sastoji od sortirnice i kompostane, a uskoro bi s radom trebao krenuti i pročistač otpadnih voda čime ta općina zaokružuje priču o pametnom gospodarenju otpadom.

Eko-park je obradio sav prikupljeni otpad na području općine Prozor-Rama, tj. 1.809,15 tona – rekao je u razgovoru za Fenu pomoćnik načelnika općine Prozor-Rama Josip Juričić.

Općinska ulaganja u cjelokupan projekt prelaze šest milijuna maraka. Urađen je pristupni put, plato i dva objekta s neophodnom opremom za kompostiranje i sortiranje. Lokacija Eko parka je na potezu magistralnog puta M16.2 Prozor-Jablanica, udaljen od Prozora oko 1 km, a Eko-park trenutno zapošljava 14 radnika.

Pročistač otpadnih voda

Sastavni dio Eko parka bit će pročistač otpadnih voda.

– Dosad smo odradili oko trećinu investicije, uložili oko 1.200.000,00 KM, a ostaje za uraditi još nešto preko 2 milijuna KM. Pošto je ovaj projekt važan za sva mjesta nizvodno od Prozora – a to je Jablanica, Mostar, Čapljina, te mjesta u Hrvatskoj do Jadranskog mora, očekujemo da se u njega uključe europski fondovi. Imamo najave kroz IPA 3 program, čekamo konačan stav jer bi ta sredstva ubrzala izgradnju pročistača otpadnih voda – govori Juričić.

Pored njih, kako kaže, postoji još šest komunalnih poduzeća koja imaju instalirane linije za sortiranje otpada (Mostar, Konjic, Sarajevo, Tuzla, Čapljina i Bihać).

– Međutim, mi smo možda jedini koji 100% sav prikupljeni otpad sortiramo. Prozor–Rama je prvi po instaliranoj kompostani gdje prerađujemo sav biorazgradivi otpad koji izdvojimo iz miješanog komunalnog otpada – kaže Juričić.

Lani prerađeno oko 733 tone biorazgradivog otpada

Dodaje kako su u 2023. godini preradili oko 733 tone biorazgradivog otpada.

Od 100 posto obrađenog otpada postignuta je iskoristivost 60 posto.

– Na daljnju upotrebu (reciklažu) smo poslali: 96,80 tona ambalaže od papira/kartona, 117,6 tona ambalaže od plastike, 65,9 tona ambalaže od stakla te 24 tone ambalaže od metala. Tražimo tržište za 35 tona ambalaže od višeslojnih materijala, 30 tona istrošenih automobilskih guma – naglašava Juričić.

Preostalih 40 posto otpada je neiskoristivo, tržišno bezvrijedno poput tekstila i višeslojne ambalaže koji imaju svoju energetsku vrijednost, ali ih još ne uspijevaju prodati.

– Dakle, prije ovog ulaganja, sav ovaj otpad je završavao na lokalnoj deponiji. Čekamo da na području države proradi neka energana ili drugi potrošač RDF-a kako bismo postigli naš krajnji cilj, a to je općina s 0% otpada – dodaje pomoćnik općinskog načelnika.

Na pitanje kakvi su sve benefiti za okoliš od Eko-parka i koliko se zbrine otpada iz cijele Općine, ističe da je trenutna pokrivenost općine preko 80 posto, ali realizacijom posljednjeg projekta koji je u tijeku, pokrivenost općine će biti 99 posto.

Kako kaže, prije 10 godina pokrivenost je bila ispod 30 posto, a svaki zaseok je imao svoju divlje odlagalište/deponiju.

Eko parkom uspravlja Javno komunalno poduzećem Vodograd koje, uz pomoć i sufinanciranje Federalnog fonda za okoliš, planira nabavku još 100 kontejnera tako da će se pokriti i najudaljenija mjesta koja do sada nisu imala kontejnere.

Potrebne spalionice, sanitarna odlagališta

Načelnik općine Prozor-Rama Jozo Ivančević smatra da je ovim projektom Općina ispunila svoju zakonsku obavezu zbrinjavanje otpada na ekološki prihvatljiv način.

– Očekivanja su da će i ostali, posebno više razine vlasti uraditi svoj dio posla. Država je tu, po našem mišljenju, potpuno zakazala. Nemamo pravo rješenje za onaj dio otpada koji preostane nakon sortiranja i kompostiranja – to se mora riješiti na višim razinama, imati prave spalionice ili uređena sanitarna odlagališta. Nekako se puno toga prebacilo općinama na rješavanje, mi to rješavamo onoliko koliko je to u našoj mogućnosti. Međutim, netko na državnoj ili barem entitetskoj razini treba donijeti strateška rješenja, ali nam se čini da su se oni sakrili, nema ni njih ni rješenja – navodi načelnik.

Ističe i da očekuje dobru saradnju s federalnom ministricom za okoliš i turizam Nasihom Pozder te Fondom.

– Imali smo posjet i županijskog ministra, velika su očekivanja. Do sada nismo imali puno razumijevanja od vlasti na višim razinama, ali uočavamo promjene na bolje. Važno je da naši građani osjete poboljšanje kroz rad Eko parka, jer time čuvamo okoliš, poboljšavamo uvjete života u našoj općini i približavamo se europskim ekološkim standardima – kazao je za kraj načelnik općine Prozor-Rama.

(Kliker.info-Fena)