Kategorija: Vijesti

NEW YORK – Početkom februara deset najbogatijih ljudi svijeta ukupno su “teški” 1,44 biliona dolara, što je blizu 30 milijardi dolara manje nego prošli mjesec. Došlo je i do smjene na samom vrhu liste: Elon Musk više nije najbogatiji na svijetu.

Duže od šest mjeseci Elon Musk je bio na vrhu Forbesove liste najbogatijih, međutim, februar mu je donio poprilično mnogo poslovnih izazova, koji su doveli do smjene na prvom mjestu liste najbogatijih ljudi. Njegova kompanija Tesla 24. januara je u svom izvještaju o zaradi izvijestila kako očekuje “značajno” usporenje rasta tokom 2024., što je već sljedećeg dana dovelo do pada cijena njenih dionica od 12 posto.

Već 30. januara sutkinja u Delawareu odlučila je poništiti paket kompenzacije za Muska vrijedan gotovo 51 milijardu dolara o kojem je odlučeno još 2018. godine. Nakon te presude Forbes je paket opcija dodijeljenih Musku umanjio za 50 posto, smanjivši mu bogatstvo za 25,5 milijardi dolara. Kombinacija slabljenja vrijednosti dionica Tesle i umanjenje paketa isplate Muska je izbacilo s prvog mjesta na listi najbogatijih i tako je on februar dočekao kao drugi.

Forbes svjetske milijardere prati od 1987. godine

Novi najbogatiji čovjek svijeta je Francuz Bernard Arnault, koji se na drugom mjestu nalazi od juna prošle godine. Prošlog mjeseca je Arnaultov konglomerat LVMH objavio povećanje prihoda za 2023. godinu od 9 posto koje iznosi 94 milijarde dolara, a sve to uprkos usporenju ekonomije u Kini i Europi.

Devet od deset najbogatijih ljudi svijeta bogatiji su 1. februara nego što su bili prije mjesec. Njihovo ukupno bogatstvo iznosi vrtoglavih 1,44 biliona dolara, što je ipak pad u odnosu na prethodni mjesec (1,47 biliona) zbog pada Muskovog bogatstva.

Forbes svjetske milijardere prati od 1987. godine. Prošle godine se na njegovoj godišnjoj listi našlo njih 2.640. Tokom godine Forbes svakodnevno ažurira podatke o njihovom bogatstvu.

Proteklog mjeseca najviše su se obogatili izvršni direktor Facebooka Mark Zuckerberg (za 12,4 milijarde dolara na mjesečnom nivou) i Arnault (10,1 milijarda dolara), obojica zbog porasta vrijednosti dionica njihovih kompanija.

Lista 10 najbogatijih ljudi svijeta u februaru

1. Bernard Arnault

210,8 milijardi dolara

Izvršni direktor i predsjednik konglomerata luksuznih dobara LVMH vratio se na prvo mjesto rang liste 31. januara, nakon što je Elon Musk pao na drugo mjesto. Francuz je na čelu najveće kompanije za luksuzna dobra na svijetu koja sadrži nekih 70 modnih i kozmetičkih brendova. Među njima su Louis Vuitton, Christian Dior, Moet & Chandon, Sephora i Tiffany & Co.

Arnault je najbogatiji na svijetu bio većinu prve polovine 2023. godine, no pao je na drugo mjesto 6. juna.

2. Elon Musk

182,6 milijardi dolara

 

 

Musk je izvršni direktor automobilske kompanije Tesla, kompanije za svemirsko inženjerstvo SpaceX i društvene platforme X (bivšeg Twittera). Posjeduje 23 posto udjela u Tesli, gdje je neke od dionica založio kao kolateral za zajmove. Tesla čini dvije trećine njegovog bogatstva. X, tada pod imenom Twitter, kupio je za 44 milijarde dolara u oktobru prošle godine, gdje danas posjeduje oko 74 posto njegovog dijela, i koji danas vrijedi manje od polovine iznosa koji je izdvojio za kupovinu te mreže.

Musk je rođen u Južnoafričkoj Republici, a u Kanadu se preselio prije 18. rođendana. Radio je razne poslove i studirao na univerzitetu u Ontariju prije nego što se prebacio na univerzitet u Pennsylvaniji gdje je diplomirao ekonomiju.

U septembru 2021. godine, Musk je postao najbogatiji čovjek svijeta, a njegovo bogatstvo svoj vrhunac od 320 milijardi dolara doseglo je u oktobru iste godine. S prvog mjesta je pao u decembru 2022., usljed pada vrijednosti dionica Tesle, da bi tron ponovo zauzeo u junu 2023. godine gdje je ostao sve do 31. januara. Tokom prvog mjeseca ove godine, Muskovo bogatstvo smanjilo se za 68,7 milijardi dolara.

3. Jeff Bezos

177,4 milijarde dolara

Jeff Bezos osnovao je giganta e-trgovine Amazon 1994. godine, gdje je funkciju izvršnog direktora kompanije obnašao do jula 2021. Tokom januara 2024., bogatstvo mu je, zbog porasta cijena dionica Amazona, uvećano za oko tri milijarde dolara.

Bezos je najbogatiji čovjek svijeta postao u julu 2017., preuzevši prvo mjesto od Billa Gatesa. Osnivač Amazona na vrhu Forbesove liste je bio od 2018. do 2021., kada je pao na drugo mjesto.

Godine 2019., Bezos se razveo od supruge MacKenzie. U sklopu nagodbe ona je dobila četiri posto dionica Amazona, dok je on zadržao 12 posto. Bezos je kasnije prodao još svog udjela i sada je u njegovom vlasništvu tek nešto ispod 10 posto kompanije. Amazon je na berzu izašao 1997., i od tada je, prema računici Forbesa, Bezos prodao dionice u vrijednosti od preko 27 milijardi dolara. Kroz svoju investicijsku kompaniju Bezos Expeditions ulagao je u mnoge kompanije, uključujući Airbnb i software kompaniju Workday.

4. Larry Ellison

139,3 milijarde dolara

Larry Ellison jedan je od osnivača kompanije Oracle, nastale 1977. godine. Do 2014. godine bio je i njen izvršni direktor, dok danas u njoj obnaša funkciju izvršnog tehnološkog direktora i predsjednika uprave. Tokom godina, Oracle je imao nekolio velikih akvizicija, 2010., kupili su IT kompaniju Sun Microsystems.

Ellison je 2012., kupio havajski otok Lanai za 300 miliona dolara, na koji se i preselio iz Kalifornije 2020. godine. Uložio je u Teslu, gdje je jedan period bio i član uprave.

Osam dana u junu prošle godine Ellison je proveo kao treći najbogatiji čovjek na svijetu, prestigavši Jeffa Bezosa nakon porasta vrijednosti dionica Oraclea. Njegovo bogatstvo tokom januara poraslo je za četiri milijarde dolara.

5. Mark Zuckerberg

137,7 milijardi dolara

Mark Zuckerberg, osnovao je Facebook (danas Meta Platforms), dok je bio student na Harvardu 2004. godine. Facebook je izrastao u najveću društvenu mrežu na svijetu, sa 3,88 milijardi mjesečnih korisnika. Kompanija je također vlasnik Instagrama i WhatsAppa. Meta, čiji je Zuckerberg izvršni direktor, na berzu je izišla 2012. godine, a on u njoj još uvijek posjeduje udio od oko 13 posto. On i njegova supruga Priscilla Chan obećali su da će 99 posto svog udjela u kompaniji usmjeriti na “mjere za promociju ljudskog potencijala”, poput razvoja alata za pomoć u liječenju, kontroliranju i prevenciji svih bolesti.

Tokom januara, Zuckerbergovo bogatstvo poraslo je za 12,4 milijarde dolara, usljed porasta vrijednosti dionica kompanije Meta za više od 10 posto.

6. Warren Buffett

126,3 milijarde dolara

Poznat kao “prorok iz Omahe”, Warren Buffett jedan je od najuspješnijih investitora svih vremena. Na čelu je investitorskog konglomerata Berkshire Hathaway u čijem posjedu se nalaze mnoge kompanije uključujući osiguravajuću kompaniju Geico, proizvođača baterija Duracell i restorantski lanac Dairy Queen. Buffet je sin američkog kongresmena. Imao je samo 11 godina kada je prvi put kupio dionice, a 13 kada je prvi put podnio poreznu prijavu.

Buffet je s Billom i Melindom Gates 2010., stvorio takozvani “Giving Pledge”, kojim od milijardera traži da se obavežu da će donirati najmanje polovinu svog bogatstva u humanitarne svrhe. Sam Buffet rekao je da će donirati 99 posto svog bogatstva. Dosad je u humanitarne svrhe donirao dionice Berkshire Hathawaya u vrijednosti od 51,5 milijardi dolara, i to fondaciji Gates i fondacijama svoje djece. To ga čini najvelikodušnijim milijarderom na svijetu. Sredinom juna donirao je dionice Berkshire Hathawaya u vrijednosti od 4,6 milijarde dolara. Tokom januara 2024.godine, njegovo bogatstvo poraslo je za 7,7 milijarde dolara zbog rasta vrijednosti dionica Berkshire Hathawaya za 7,6 posto, zbog čega je Buffet napredovao za jedno mjesto u odnosu na početak januara.

7. Bill Gates

122,2 milijarde dolara

Kao tinejdžer Bill Gates je razvio veliki interes za programiranje. Odustao je od studija na Harvardu kako bi osnovao Microsoft sa školskim prijateljem Paulom Allenom 1975. godine, osmislivši jedan od prvih programa za tada mladu industriju kućnih računara. Gates je bio izvršni direktor Microsofta 25 godina, a predsjednik uprave ostao je do 2014. Iz odbora je odstupio 2020., no za Forbes je početkom ove godine izjavio da još uvijek provodi dio svog vremena savjetujući se s timovima u Microsoftu. Ulaže u nekoliko kompanija, uključujući kompaniju za odvoz otpada Republic Services i proizvođača poljoprivredne opreme Deere & Co. Gates je jedan od najvećih vlasnika obradive zemlje u SAD-u.

Forbes je Gatesa prvi put proglasio milijarderom 1987. godine, a najbogatiji čovjek svijeta je od 1995. do 2017. (osim 2008. i razdoblju 2010.-2013.). Jeff Bezos prestigao ga je 2018., u velikoj mjeri zbog toga što je Gates donirao 59 milijardi dolara fondaciji Gates, uključujući i 20 milijardi u julu pretprošle godine. Od Melinde French Gates razveo se 2021. Ona je u sklopu nagodbe dobila najmanje 6 milijardi dolara vrijedne dionice kompanije.

Iako je Gatesovo bogatstvo tokom januara poraslo za 2,6 milijarde dolara, to mu nije bilo dovoljno da zadrži dotadašnju poziciju, već je pao jedno mjesto niže na listi najbogatijih ljudi svijeta.

8. Larry Page

117,7 milijardi dolara

Tražilicu Googlea Page je osnovao sa svojim kolegom sa Stanforda, Sergeyem Brinom, 1998., u kojoj je kao kao izvršni direktor radio do 2001. i između 2011. i 2015. godine. Sada je u upravi Googleove matične kompanije Alphabet, u kojoj ima i kontrolni udio.

Page je bio početni investitor u kompaniju Planetary Resources za miniranje asteroida, koju je 2018. kupila kompanija za blockchain ConsenSys.

Na popis deset najbogatijih na svijetu prvi put je dospio u maju pretprošle godine, nakon što je vrijednost dionica Alphabeta skočila za nekih 15 posto.

Između 1. januara i 1. februara ove godine Pageovo bogatstvo poraslo je za 500 miliona dolara usljed porasta dionica Alphabeta za oko jedan posto.

9. Steve Ballmer

117,3 milijarde dolara

Steve Ballmer studirao je sa Billom Gatesom na Harvardu, a Microsoft je kao izvršni direktor vodio od 2000. do 2014. godine. Kompaniji se pridružio kao 30-ti zaposlenik 1980. godine, nakon što je odustao od MBA programa na univerzitetu Stanford.

Nakon što je otišao u mirovinu, Ballmer je kupio američki košarkaški klub Los Angeles Clippers za dvije milijarde dolara, što je u to vrijeme bio rekordni iznos za neki NBA klub. Danas Forbes procjenjuje vrijednost kluba na 4,65 milijarde dolara.

Ballmerovo bogatstvo tokom proteklog mjeseca poraslo je za oko 5,1 milijardu dolara zbog skoka vrijednosti dionica Microsofta za gotovo šest posto.

10. Sergey Brin

112,9 milijardi dolara

Sergey Brin odstupio je s mjesta predsjednika Alphabeta u decembru 2019. godine, međutim, u kompaniji još uvijek ima kontrolni udio, a također je i član njenog upravnog odbora. Google je osnovao zajedno s Larryjem Pageom 1998. godine.

Brin je u SAD doselio iz Rusije kao šestogodišnjak sa svojom porodicom kako bi pobjegao od antisemitizma u toj zemlji, a danas je najbogatiji američki imigrant. Njegovo bogatstvo poraslo je tokom siječnja za 500 miliona dolara zbog rasta vrijednosti dionica Alphabeta za nekih jedan posto.

Brin je prije više od deset godina objavio kako ima veći rizik od obolijevanja od Parkinsonove bolesti u odnosu na generalnu populaciju, a za istraživanja ove neurodegenerativne bolesti donirao je više od 1.1 milijardu dolara.

Ko je najbogatija žena svijeta?

Najbogatija žena svijeta je Francoise Bettencourt Meyers iz Francuske. Njeno bogatstvo 1.februara 2024., godine iznosi oko 97,6 milijardi dolara, što je čini 14. najbogatijom osobom na svijetu. Izvor njenog bogatstva je udio u gigantskoj kozmetičkoj kući L’Oreal koji je naslijedila od svoje majke. L’Oreal je osnovao njen djed. Forbes BiH

Objava Deset najbogatijih ljudi na svijetu u februaru 2024. godine: Zajedno su “teški” 1,44 biliona dolara prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Kako je u razgovoru za “Nezavine novine” rekao Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, uvoz ovih proizvoda predstavlja veliki problem domaćim uzgajivačima.

-Mi znamo da je Turska najveći proizvođač u Evropi, pa i Iran. Oni diktiraju cijenu i mi tu ne možemo ništa učiniti”, rekao je Dojčinović. Dodao je da te zemlje imaju dosta povoljniju klimu za uzgoj ovih kultura, pa samim tim i bolji kvalitet ovih orašastih plodova.

-Mi ćemo vjerovatno imati problema kada je u pitanju naš izvoz, jer je pitanje kakav će biti kvalitet, koji je sortiment. To se mora namjenski raditi i znati tačno za koga se radi”, kazao je Dojčinović, navodeći da domaći proizvodi najčešće idu u preradu

-Najviše se ti domaći proizvodi koriste u proizvodnji čokolade i za kolače”, rekao je Dojčinović, dodajući da u BiH fali i modernih tehnologija koje se koriste u uzgoju oraha i lješnika.

Dragan Vučković, predstavnik rasadnika oraha “Vučković”, naveo je da je rod oraha prošle godine bio desetkovan, te da je veliko pitanje odakle dolaze orasi koji se po nešto nižim cijenama nalaze u maloprodaji u BiH.

-Ti orasi su vjerovatno iz ranijih godina, ali je veliko pitanje gdje je on prikupljen. Činjenica je da je prošla godina bila loša za uzgoj oraha, nije bilo roda. Veliko je pitanje zašto su orasi jeftiniji ako na domaćem tržištu vlada nestašica”, istakao je Vučković.

Kako je rekao Veselin Savić, vlasnik plantaže lješnika kod Teslića, zbog velikog uvoza domaći proizvođači ne mogu prodati svoju robu.

-Kod nas se cijene lješnika kreću od 15 do 18 KM, ali mi ne možemo prodati po toj cijeni, možemo prodati kilogram ili dva, a veću količinu možemo prodati tek do 12 KM”, kazao je Savić, dodajući da su mraz i proljećna kiša prošle godine uništili rod lješnika.

Evelin Genjac, magistar argonomije i vlasnik rasadnika orašastih plodova iz Visokog, u razgovoru za “Nezavisne novine” rekao je da je uzgoj orašastog voća interesantan najviše za ljude iz BiH koji žive u inostranstvu, a planiraju da se vrate na svoja ognjišta.

-Cijene se kreću za orahe oko 15 KM po kilogramu, a za lješnike je oko 20 KM po kilogramu”, rekao je Genjac, dodajući da uvoz predstavlja veliki problem za domaće proizvođače.

-Radimo na tome da napravimo zadrugu da bismo mogli pomoći kupcima naših sadnica, da im pomognemo za dalji plasman proizvoda. Uvoz je problem ne samo za orahe i lješnike, već i za druge poljoprivredne proizvode, jer se uvozi bespotrebno, a proizvode imamo i na našem tržištu”, zaključio je Genjac.

ANKARA – Turske banke počele su da zatvaraju račune ruskih preduzeća i pooštravaju politiku za pojedince nakon prijetnji sekundarnim sankcijama iz SAD, objavio je u četvrtak poslovni dnevnik Vedomosti, pozivajući se na finansijske konsultante i vlasnike preduzeća.

Izvori su rekli da se situacija pogoršala nakon što je američki predsjednik Džozef Bajden u decembru potpisao izvršnu uredbu kojom je najavljeno da bi se mogle uvesti sekundarne sankcije stranim bankama za koje se sumnja da podržavaju Rusiju.

Pojavili su se ranije ovog mjeseca izvještaji da su turske finansijske institucije prekinule veze i obustavile obradu plaćanja sa skoro svim ruskim bankama kako bi izbjegle rizik od sankcija.

Prema izvještaju Vedomosti, najmanje dvije turske banke počele su da zatvaraju račune značajnog broja ruskih kompanija i banaka nakon što je Vašington zaprijetio da će ih dodati na svoju crnu listu. Druge dvije turske banke počele su da izdaju 30-dnevna obavještenja o zatvaranju ruskim korporativnim klijentima koji su otvorili račune nakon početka vojne operacije Moskve u Ukrajini.

“Ovo se uglavnom odnosi na preduzeća koja su koristila Tursku kao tranzitnu jurisdikciju za poravnanja i isporuke, kao i na trgovce naftom i gasom”, rekao je za Vedomosti Iskander Mirgalimov, međunarodni konsultant za plaćanje ruskih preduzeća.

On je precizirao da se individualni klijenti suočavaju i sa strožim ograničenjima prilikom otvaranja računa, uključujući i zahtjev za održavanje visokog bilansa. Aleksej Jegarmin, koji je na čelu Rusko-turskog poslovnog savjeta, rekao je za list da Moskva i Ankara trenutno pregovaraju “kako bi pronašli rješenje”.

Američki zvaničnici su više puta isticali Tursku kao potencijalno središte izbjegavanja sankcija, a neki zapadni zvaničnici su izrazili zabrinutost zbog navoda o trgovini između turskih firmi i sankcionisanih ruskih subjekata, prenosi Politika. Nezavisne novine

Objava Turske banke gase ruske račune prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

NEW YORK – Akcije proizvođača računara Lenovo prošle su sedmice pale 12 odsto, najviše od oktobra 2021. godine.

Akcije su pale 26 posto ove godine, a Morgan Stanley je smanjio ocjenu akcije zbog manje potražnje za personalnim računarima.

Računarski div izbrisao je ukupno 1,8 milijardi dolara vrijednosti u svojoj najgoroj sedmici od oktobra 2021. godine, dok investitori žure prodati kineske kompanije koje bi se mogle suočiti sa sankcijama od strane SAD-a. Lenovo sa sjedištem u Pekingu smatra američke agencije glavnim klijentima, a kinesku vladu značajnim indirektnim akcionarom.

Lenovo na neki način prati lošu sudbinu kineskog tržišta kapitala u posljednje vrijeme.

Kina je ponovno bila zavijena u crveno, gdje je sedmica započela viješću da je sud u Hong Kongu zatražio likvidaciju nekretninskog diva Evergrandea grcanog u dugovima. Uprkos nedavnim mjerama kineskih vlasti (između ostalog, centralna banka je smanjila stopu obavezne rezerve), povjerenje se odbija vratiti na tržište.

Srednji indeks u Šangaju u pet je dana izgubio 6,2 posto, što je najveći sedmični gubitak od oktobra 2018., dok je u Shenzhenu indeks pao za čak 8,1 posto, najviše u tri godine. Samo ove godine, tržišna kapitalizacija akcija uvrštenih u Kinu i Hong Kong pala je za trilion dolara. Međunarodni monetarni fond je u najnovijoj procjeni objavio da će ove godine rast kineskog BDP-a iznositi 4,6 posto, nakon prošlogodišnje prognoze od 5,2 posto. Do 2028. rast će se usporiti na 3,5 posto. Seebiz

Objava Akcije Lenova najslabije od oktobra 2021. godine prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Okosnica agrobiznisa ovog konglomerata su Belje, Vupik i PIK Vinkovci. Ranije je grupa prodala segmet smrznute hrane (Ledo i Frikom). U okviru grupacije posluju i kompanije kao što su Konzum, Mercator, Sarajevski kiseljak, Jamnica itd.

Uz Podravku, glavni favorit za ovu ogromnu akviziciju Marko Pipunić, vlasnik Žito grupe. Pipunić se smatra najmoćnijim čovjekom u Slavoniji. On je rođen u Bosni i Hercegovini gdje je živio sve do rata i gdje se i počeo baviti biznisom, piše BiznisInfo.ba.

Ko je Marko Pipunić

Pipunić upravlja Žito grupom, pod čijim je kapom 36 većih i manjih firmi. Zbirni prihod im je, prema gruboj procjeni, veći od 600 miliona eura, a ukupno zapošljavaju više od 2.500 ljudi. Prema podacima Poslovne Hrvatske, najveća firma Žito lani je imala gotovo 400 miliona eura prihoda i više od 19 miliona eura zarade.

Lakše bi bilo nabrojati šta Pipunić ne proizvodi nego čime se sve bavi. O njegovoj snazi dovoljno govori podatak da je trenutno vodeći proizvođač svinja, mlijeka, jaja, brašna, šećera, junadi, stočne hrane itd. u Hrvatskoj.

Pipunićeva grupacija bavi se i obnovljivim izvorima energije, a u Osijeku ima i nekoliko građevinskih poduhvata u stanogradnji, a prošle godine je na velika vrata ušao u zdravstveni biznis.

Pipunića mediji vole nazivati “kraljem žita”, “kraljem pršuta” ili “najmoćnijim Slavoncem”. Koliko je utjecajan, možda najbolje ilustrira zgoda otprije osam godina. Tada je Žito grupa velikom feštom u osječkom HNK-u slavila 25 godina postojanja. Proslavi je prisustvovao i sadašnji predsjednik države Zoran Milanović, a u tom trenutku premijer, koji je samo za tu priliku, ni manje ni više, helikopterom doletio iz Zagreba, pisao je ranije Tportal.

No Pipunić se uglavnom kloni medija i ne razbacuje se svojim bogatstvom. Za svoje radnike u centru Osijeka 2011. je otvorio wellness centar.

– Mogao sam kupiti Ferrari u kojem bih sam uživao, a ovako sam svojim radnicama poklonio centar u kojem će se moći osloboditi stresa i biti zadovoljniji – izjavio je tada.

U jednom od rijetkih intervjua za časopis Poduzetnik u martu 2015. objasnio je zašto izbjegava novinare.

– Nažalost, izgradili smo društvo u kojem se uspjeh susjeda gleda sa zavišću i negativnom konotacijom jer je sigurno sve to ukrao. Ne želim da novinari mojoj djeci stvaraju krivu sliku o meni, da je tata neki tajkun i slično, da je veći i sposobniji od drugih, a tata je samo čovjek koji želi biti uspješan u svom poslu – rekao je Pipunić.

Svoj poslovni put započeo u rodnoj Modriči

Svoj prvi značajniji kapital, barem prema njegovoj priči, stekao je još prije rata. Tada je živio u rodnoj Modriči u Bosanskoj Posavini. Kratko vrijeme radio je kao referent prodaje rezervnih dijelova, a onda je 1990. s puncem otvorio privatnu firmu koja se bavila trgovinom.

– U dvije godine napravili smo ogroman skok jer smo od minimalne plaće zarađivali ogroman novac. Tada je to bio neki drugi model, zatvoreno i kontrolirano tržište, bez tržišne ekonomije, što bi značilo “snađi se” – ispričao je Pipunić za časopis Poduzetnik.

S porodicom je 1992. izbjegao u Osijek. Iste godine osnovao je Žito, firmu koja se bavila trgovinom ratarskim kulturama i repromaterijalom potrebnim za ratarsku proizvodnju.

Od tada je biznis samo rastao. Sa svim bivšim poljoprivrednim kombinatima, onima koji su sad u njegovom vlasništvu – Osijek, Valpovo i Orahovica – Pipunić je trgovao. Kad su došli u probleme, pomagao im je novčanim ili robnim pozajmicama. Zbog toga je prilikom privatizacije bio u povoljnijem položaju od konkurenata. Gotovo sve firme kupio je ili iz stečaja ili u predstečaju.

Prije tri godine Pipunić je održao predavanje studentima osječkog Fakulteta agrobiotehničkih nauka. Prvi milion sada bivših njemačkih maraka, rekao je, zaradio je s 29 godina.

– Novac je vrag. Akumulaciju ne trebaš trošiti na hedonizam, nego na loše godine – istaknuo je tad.

– Često sam se pitao kako to da sam baš ja uspio u poslu, a uzimajući u obzir to da sam vjernik, znam reći da mi je talent došao od boga i da me ta sila usmjerava u pravom smjeru. Kada bismo sve spustili na pragmatični život, rekao bih da je to intuicija i da svi mi imamo određene talente u sebi koji su nam predodređeni prema datumima rođenja i prema genetici – rekao je za časopis Poduzetnik.

Godine 2016. proglašen je za poduzetnika godine u Hrvatskoj.

Ulazak u zdravstveni sektor

Prošle godine završena su dva velika projekata Žito grupe, ukupne vrijednosti 46 miliona eura – specijalna bolnica i hotel u Čepinu u Slavoniji. Pipunić je time ušao u zdravstveni biznis na velika vrata.

Privatna specijalna bolnica na 6.500 kvadratnih metara je internacionalni medicinski centar s vodećim stručnjacima plastične, estetske i rekonstruktivne hirurgije te urologije, oftalmologije, ortopedije i drugih djelatnosti.

Hotel smještajnog kapaciteta od 61 jedinice, 4 zvjezdice, posebno je prepoznatljiv po wellness prostoru veličine 1.500 četvornih metara.

Pipunić je svoj motiv za ulazak u zdravstveni biznis objasnio željom da iza sebe ostavi nešto trajnije.

– U jednoj sam knjizi pročitao da ono što napraviš za sebe umire s tobom, a ono što napraviš za druge ostaje barem nešto malo duže živjeti iza tebe. Tako smo profesor Ninković i ja odlučili udružiti njegovo znanje i moj kapital da nešto ostane iza nas. Jer kapital će se ovako ili onako vjerovatno rasuti, a znanje, ako ga ne preneseš drugima, odlazi s tobom – izjavio je Pipunić ranije za Jutarnji list.

Obilne političke donacije

Pipunić je svoj poduzetnički mir kupovao izdašnim donacijama. Za vrijeme vladavine Ive Sanadera donirao je HDZ-u, a dolaskom Kukuriku koalicije na vlast okrenuo se HNS-u, stranci koja je pod svoje uzela privredni resor. U 2013. donirao im je čak 400.000 kuna, i to baš u godini u kojoj je preuzeo uljaru Čepin.

Najveća kontroverza oko njega nastala je kad mu je nepoznat neko u februaru 2008. bacio dvije bombe u dvorište porodična kuće u centru Osijeka. Motiv, izvršitelj i naručitelj ostali su nepoznati i danas.

Godine 2016. Pipunić je proglašen osobom godine u BiH.

LUKSEMBURG – Dvije trećine najprosperitetnijih zemalja sveta nalaze se u Evropi, prema Legatum indeksu prosperiteta iz 2023.

Međutim, nejednakost prihoda je rasprostranjena širom starog kontinenta.

Prosječni prihod domaćinstva koji se izdvaja za potrošnju i štednju značajno varira, ne samo između zemalja članica EU, već i drugih evropskih zemalja.

Čini se da postoji jasna geografska podjela: najviši nivoi srednjeg raspoloživog dohotka zabiljženi su u zapadnim i nordijskim zemljama, dok su nivoi niži u većini južnih i istočnih država.

Objava Gdje u Evropi ljudi imaju najviše novca na raspolaganju? prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Radovi na uređenju Žnjanskog platoa vrijedni 45,5 miliona eura službeno su počeli u petak i trajat će godinu dana, a splitski gradonačelnik Ivica Puljak poručio je kako je uređenje te plaže dokaz da se u Splitu i Hrvatskoj mogu napraviti velike stvari.

– Uređenje Žnjanskog platoa nije samo transformacija naše obale nego je to i odraz naše zajedničke odlučnosti da unaprijedimo grad i promijenimo njegovu vizuru – kazao je Puljak na početku otvaranja.

Radovi će trajati godinu dana, a građane je pozvao da budu strpljivi jer će plaža Žnjan biti zatvorena.

Posebno je zahvalio svojim prethodnicima bivšim gradonačelnicima Ivi Baldasaru (SDP) i Andri Krstuloviću Opari (HDZ) na njihovom doprinosu u pripremama za uređenje Žnjanskog platoa, prenosi Hina.

– Političari imaju navike da sve zasluge uzmu sebi ali ja želim otvarati nove vidike i pokazati na vlastitom primjeru da postoji nešto što je iznad nas, a to je Split – poručio je Puljak.

Rekao je kako je Žnjanski plato velik kao 31 nogometno igralište ili kao 16 splitskih Riva te će po završetku radova iduće godine to biti ponos Splita i Mediterana.

Ponovio je i kako je obnova Žnjanskog platoa najveći projekt u Splitu u zadnjih 45 godina.

Na uređenom Žnjanskom platou, kako je rečeno, niknut će nakon Marjana druga najveća šuma u Splitu. Na tom će prostoru biti šetnice, biciklističke staze, uređene plaže, dječja igrališta, sportska igrališta, amfiteatar za kulturna i muzička događanja i ugostiteljsko-turistički sadržaji.

Predsjednik splitskog HDZ Tomislav Šuta, koji je prisustvovao svečanosti otvorenja radova na obnovi Žnjanskog platoa, izjavio je novinarima kako je to historijski trenutak za Split.

– Ovo je veliki događaj koji označava razvoj Splita – kazao je Šuta.

Situacija je prilično jasna, jer cijenu nekretnina diktira odnos potražnje i ponude.

Kaže to Spaho Ljajić, stručnjak za nekretnine, naglašavajući da je kod nas i dalje znatno veća potražnja nego ponuda, piše Avaz.

-Ako se baziramo na Sarajevo, tu je znatno manja ponuda u odnosu na potražnju, što je razumljivo, budući da je Sarajevo glavni grad države, a u kojem je, uz sve odrednice, posebno onu turističku, upravo izražena potražnja za kupovinom stanova koji se iznajmljuju turistima, poput „stana na dan“. To je, razumljivo, dobar biznis, budući da se dvosoban stan iznajmljuje po cijeni od 100 ili 150 eura za noć. Kada se to pomnoži s, recimo, 20 dana iznajmljivanja, to su visoki iznosi. Uz sve troškove koje vlasnik plati, u džepu mu ostaje i do 4.000 KM mjesečno”, objašnjava on.

Prema svim dosadašnjim analizama, teško se može očekivati da će doći do pada cijena u narednom periodu.

-Činjenica je da se u Evropi nešto događa po tom pitanju, jer je smanjena stanogradnja, s obzirom na to da je građevinarstvo nakon svojevrsne invazije građenja trenutno u krizi. Zapad uglavnom živi od kreditiranja putem banaka, što nije slučaj kod nas. Kod nas još ima gotovog novca, odnosno „keša“ u bankama, imamo dijasporu koja štedi i kupuje stanove u BiH po vrlo povoljnim cijenama”, kazuje on.

Jedan od glavnih uzroka, dodaje, zbog čega cijene ne padaju jeste nedovoljna stanogradnja.

-U Starom Gradu nema nijedno gradilište, u Centru je jedno s uglavnom ekskluzivnim stanovima i koji su prodati u fazi gradnje po cijeni između 6.000 i 7.000 KM po kvadratnom metru. Skoro je prodat stan za 1,1 milion KM, čija je površina 120 kvadratnih metara”, iznosi nam Ljajić.

Komentarišući preskupe kvadrate korištenih odnosno stanova u starogradnji, Ljajić kaže da i njihovu cijenu diktira veća potražnja.

Nadalje, kaže on, primjetan je i sve lošiji kvalitet stanova u novogradnji, a koji su, naprimjer, izgrađeni na lokacijama bez adekvatne prateće infrastrukture.

Edin Batlak, vlasnik agencije za nekretnine u Mostaru, navodi da je i u tom gradu veća potražnja od ponude. Tržište nekretnina se, naglašava, ne hladi. U novogradnji u Mostaru, gdje je na nekoliko lokacija aktuelna izgradnja, stanovi dostižu cijenu i do 4.000 KM po kvadratnom metru.

Međutim, kako dodaje, ta cijena se nudi i za pojedine stanove u starogradnji.

-To su renovirani stanovi, vlasnici imaju takva očekivanja, a, inače, u starogradnji je širok raspon cijena, od 1.800 do 2.800 KM po kvadratu”, kaže Batlak.

Sve cigarete kompanije Phillip Morris od 1. marta poskupljuju za dvadeset feninga, otkriva Capital.

Uprava ove kompanije prije dva dana je donijela odluku o povećanju maloprodajnih cijena cigareta i o tome obavijestila Upravu za indirektno oporezivanje BiH.

Nakon što su iz Tvornice duvana Rovinj nedavno obavijestili UIO da će od 19. februara cijena njihovih cigareta za tržište BiH biti veća za 20 feninga po kutiji, sada je taj potez povukao i Phillip Morris.

Portparol UIO BiH Ratko Kovačević potvrdio je za Capital da su dobili odluku Phillip Morrisa o povećanju maloprodajnih cijena njihovih proizvoda.

On precizira da se po paklici cigareta plaća proporcionalna akciza u iznosu od 42 odsto maloprodajne cijene i fiksna akciza od 1,65 KM po kutiji.

– Sva lica koja se bave prometom cigareta u BiH moraju prije početka primjene novih maloprodajnih cijena popisati zalihe i na njih obračunati akcizu u skladu sa maloprodajnim cijenama – kaže Kovačević.

On dodaje da poskupljenje nije rezultat većeg poreskog opterećenja, jer u BiH nije povećavana akciza za cigarete, ističući da je povećanje cijena rezultat poslovne politike proizvođača i trgovaca duvanskim proizvodima i inflatornih kretanja koja su izazvala lančano poskupljenje drugih vrsta roba i usluga u procesu proizvodnje cigareta.

– Ono što je s aspekta naših propisa važno je to da u tu novu maloprodajnu cijenu cigareta budu precizno obračunate važeće akcize po kutiji cigareta, a to je proporcionalna u iznosu od 42 odsto maloprodajne cijene cigareta i fiksna u iznosu od 1,65 KM po paklici. Naravno na sve to se obračunava i 17% PDV-a, jer akciza ulazi u osnovicu za obracun PDV-a – kaže Kovačević.

Od 1. marta biće skuplje sljedeće cigarete kompanije Phillip Morris: Marllboro, Chesterfield i Eve, piše capital.