Kategorija: Vijesti

Nakon pada od skoro dvije godine tijekom pandemije koronavirusa, 2022. je zabilježen porast od 2.8 posto. 2023. godine potrošnja piva je ponovno pala i to za 4.5 posto, na ukupno 8.4 milijardi litara, piše financa.

„Time se nastavlja trend pada potrošnje piva u Njemačkoj započet prije pandemije koronavirusa“, priopćio je u četvrtak Savezni ured za statistiku.

U količine koje ulaze u statistike nije uračunato bezalkoholno pivo kao ni pivo uvezeno iz država izvan Europske unije.

Pivari zabrinuti

Predstavnici oko 1500 pivovara u Njemačkoj izrazili su zabrinutost nastavkom trenda smanjenja potrošnje piva, prenosi Index.

„2023. je bila jedna crna godina za njemačke pivare. Pad potrošnje u ugostiteljskim objektima se osjeti i u količini prodanog piva“, rekao je direktor Njemačkog saveza pivara Holger Eichele.

On je izrazio blagi optimizam glede impulsa koji bi potrošnja piva mogla dobiti održavanjem Europskog prvenstva u nogometu u Njemačkoj.

Eichele je istodobno optužio trgovačke lance da pogubnom borbom za niže cijene mnoge pivare tjeraju u stečaj. U isto su vrijeme pivari prisiljeni podizati cijene svojih proizvoda zbog inflacije.

Ugovor su potpisali čelni ljudi Grada Mostara, Air Serbia i Aerodrom Mostar najavljujući novu eru zračnog saobraćaja za Hercegovinu.

Direktor Aerodroma Mostar Marko Đuzel kaže kako je potpisivanjem ovog ugovora zaokružena čitava priča Minhen, Zagreb, Rim i Beograd.

-Kad mi kažemo da se rijetko koji aerodrom može pohvaliti sa tim, nije to prepotentno, jer ova četiri huba puno znače. Beograd ima 80 destinacija prema zapadnoj Europi i Americi, a taj tranzitni segment za naše putnike puno znači”, rekao je Đuzel.

Naglasio je da Mostar sad ima šest dogovorenih izravnih destinacija, što je rekord, jer mostarski aerodrom nikada nije imao više od tri redovna leta.

Direktor za komercijalu i strategiju Air Serbia Boško Rupić je naglasio da će letovi za Mostar kretati ponedjeljkom, petkom i nedjeljom.

-Letovi su postavljeni sredinom dana, što omogućuje dobru vezu s destinacijama u cijeloj Evropi, od zapada preko jugoistoka. Za nas je ovo nastavak širenja prometa u regiji, a Mostar je 17. destinacija na području bivše Jugoslavije prema kojoj letimo. Očekujemo da će ovdje biti dosta putnika na direketnoj liniji, ali i onih koji preko Beograda putuju dalje”, rekao je Rupić.

Naglasio je da su karte od jutra dostupne u prodaji, a cijena istih u jednom pravcu je 56 eura dok za povratnu kartu treba izdvojiti 104 eura.

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić je kazao kako je ovo veliki uspjeh za mostarski aerodrom koji se trogodišnjim radom nastojao oživjeti, a sada je povezan sa čitavim svijetom.

-Ovo je četvrti hub koji smo najavljivali, iako su ambicije s početka projekta bile puno skromnije. Prije tri godine razmišljali smo kako aerodrom vratiti na mjesto gdje treba biti, da bude generator razvoja Mostara i Hercegovine, a tada su ambicije bile puno manje. Danas sa zadovoljstvom mogu reći da smo napravili očekivani rezultat. Tri godine rada i truda, od Uprave Aerodroma, preko Gradske uprave, vijećnika, viših razina vlasti, rezultirale su time da imamo četiri jaka i važna čvorišta, Rim, Beograd, Zagreb i Minhen, što znači da smo povezani sa čitavim svijetom. To je nebrojen broj gradova u čitavom svijetu s kojima će Mostar od aprila biti povezan”, rekao je Kordić.

Ministrica prometa i veza u Vladi FBiH Andrijana Katić je kazala kako je ovo veoma značajna priča Mostar i Hercegovinu, ali i cijelu Federaciju BiH.

-Drago mi je što smo sudjelovali u realizaciji ovog projekta, tako što smo u 2023. godini osigurali milion i 300 hiljada KM za subvencije za letove. Nećemo se zaustaviti na tome, u 2024. godini predvidjeli smo sredstva za unapređenje avioprometa u iznosu od sedam miliona KM”, rekla je ministrica Katić.

Podsjetimo da je prije nekoliko dana potpisan i ugovor između Aerodroma Mostar, Grada Mostara i aviokompanije SkyAlps koja će obavljati direktne letove za Minhen, Rim, Veronu i Bari tokom ljetnog reda letenja dva puta sedmično, počevši od kraja aprila.

Očekuje se da će novim zračnim linijama mostarski aerodrom konačno doživjeti procvat te ostvariti oko 50 hiljada putnika, što bi bilo više od duplo nego lani kad je zabilježeno 20 hiljada putnika.

Uprava ove kompanije prije dva dana je donijela odluku o povećanju maloprodajnih cijena cigareta i o tome obavijestila Upravu za indirektno oporezivanje BiH.

Nakon što su iz “Tvornice duvana Rovinj” nedavno obavijestili UIO da će od 19. februara cijena njihovih cigareta za tržište BiH biti veća za 20 feninga po kutiji, sada je taj potez povukao i “Phillip Morris”.

Portparol UIO BiH Ratko Kovačević potvrdio je da su dobili odluku “Phillip Morrisa” o povećanju maloprodajnih cijena njihovih proizvoda.

On precizira da se po paklici cigareta plaća proporcionalna akciza u iznosu od 42 posto maloprodajne cijene i fiksna akciza od 1,65 KM po kutiji.

“Sva lica koja se bave prometom cigareta u BiH moraju prije početka primjene novih maloprodajnih cijena popisati zalihe i na njih obračunati akcizu u skladu sa maloprodajnim cijenama”, kaže Kovačević.

On dodaje da poskupljenje nije rezultat većeg poreskog opterećenja, jer u BiH nije povećavana akciza za cigarete, ističući da je povećanje cijena rezultat poslovne politike proizvođača i trgovaca duvanskim proizvodima i inflatornih kretanja koja su izazvala lančano poskupljenje drugih vrsta roba i usluga u procesu proizvodnje cigareta.

“Ono što je s aspekta naših propisa važno je to da u tu novu maloprodajnu cijenu cigareta budu precizno obračunate važeće akcize po kutiji cigareta, a to je proporcionalna u iznosu od 42 odsto maloprodajne cijene cigareta i fiksna u iznosu od 1,65 KM po paklici. Naravno na sve to se obračunava i 17% PDV-a, jer akciza ulazi u osnovicu za obracun PDV-a”, kaže Kovačević.

Od 1. marta biće skuplje sljedeće cigarete kompanije “Phillip Morris”: Marlboro, Chesterfield i Eve prenosi Radiosarajevo

Hotelijeri u jedinom bh. gradu na moru već se pripremaju za predstojeću sezonu, a smještajni kapaciteti su uveliko popunjeni. Turista kako kažu imaju, ali im nedostaje radna snaga koja će u Neum stići čak i iz Nepala.

Da pripreme uveliko traju i u hotelima čiji je vlasnik potvrdio je Tomislav Lovrić. Kako govori za “Nezavisne novine”, u toku su završni radovi za predstojeću sezonu koja je već sada skoro pa potpuno rezervisana.

Prema njegovim riječima, 80 odsto kapaciteta je već sada bukirano, a prve goste očekuju već od aprila.

Gostiju imaju, ali radne snage ne te im to predstavlja najveći problem koga pokušavaju riješiti dovođenjem radnika iz drugih zemalja svijeta.

“Ja sam vlasnik dva hotela i imam zaposlenih oko 80 domaćih ljudi i u procesu sam dovođenja još osam radnica iz Nepala, čistačica i spremačica. Što se tiče radne snage, to je trenutno jedan od najvećih problema u Neumu. Jednostavno se ne može naći. Ne postoje ljudi. Nije samo u hotelijerstvu, to je globalni problem”, ističe Lovrić, vlasnik dva hotela.

Kada je riječ o predstojećoj sezoni, on se nada da će biti bolja nego prethodna, ali ne bi imao ništa protiv ni da bude kao lani.

Pripreme su odavno okončali u hotelu “Vapore”, a prema riječima Darija Maslaća, direktora prodaje i marketinga ovog hotela i sekretara Udruženja hotelijera opštine Neum, trenutne najave garantuju dobru sezonu.

“Pripreme za sezonu 2024. su već završene, jer su pripreme za samu sezonu počele sredinom prošlog ljeta kada smo krenuli sa ugovaranjima smještajnih kapaciteta sa postojećim partnerima, a uvijek je potraga i za novim partnerima. Hoteli su trenutno zatvoreni i otvaranje se očekuje krajem drugog i početkom trećeg mjeseca, kada će većinom svi hoteli otvoriti svoja vrata za goste”, istakao je Maslać za “Nezavisne“.

Svi hotelijeri, pa tako i Maslać, nadaju se da će se u sezoni koja je pred njima oboriti novi rekordi po broju noćenja, a još 2019. godina nosi titulu rekordne.

“Prihodovno smo je već prestigli, sada je samo bitno da ostvarimo i taj rekordan broj noćenja”, navodi on.

Da je nedostatak radne snage jedan od najvećih problema u Neumu ističe i Maslać koji navodi da tog problema nisu lišeni ni mnogo veći turistički centri, kao ni gradovi i mjesta u susjednoj Hrvatskoj koja je zasigurno među najposjećenijim destinacijama ljeti u Evropi.

“To je možda i najveći problem turizma, ne samo Neuma i neumskih hotelijera, već i od naših prijatelja iz Hrvatske i susjednih mjesta čujemo da i oni imaju taj problem. Mi smo u zadnjih par godina osjetili taj problem, a koji je sada isplivao na površinu i pokušavamo ga riješiti”, navodi Maslać dodajući da oni konkretno imaju svoje stalne sezonce koji im se vraćaju godinama, a i kada neko napusti posao, trude se prvo posao ponuditi domaćim radnicima.

Sve većem broju turista u Neumu u godinama nakon pandemije svjedoči i načelnik ovog mjesta Dragan Jurković, koji za “Nezavisne” ističe da se nadaju dobroj sezoni iako se u turizmu ništa sa sigurnošću ne može tvrditi.

“Za 2024. godinu su dobre najave i trebalo bi da bude bolja nego 2023. godina, ali u turizmu se nikada ne zna. Nikada sa 100 odsto sigurnošću ne možemo tvrditi, ali najave za predsezonu i sezonu su jako dobre. Nadam se da će tako biti i za postsezonu, na razini prošlogodišnjeg, čak i bolje”, istakao je Jurković.

SARAJEVO – Centralna banka BiH (CBBiH) objavila je ažurirani popis blokiranih računa firmi u BiH.

U novom izvještaju o blokiranim računima navedeno je da je u BiH početkom februara bilo blokirano 103.816 računa firmi te da 56.753 firme imaju blokiran bar jedan račun.

Ukupan broj blokiranih računa firmi u odnosu na mjesec ranije umanjen je je za 236, a broj firmi koje imaju blokiran bar jedan račun povećan je za 70.

U novom izvještaju pobrojane su firme iz svih sfera društvenog života, od privrednih preduzeća, prodavnica, frizerskih salona, benzinskih pumpi, apoteka, ordinacija, kafića i restorana, do raznih agencija, zadruga, firmi. Na ovom popisu se nalaze i rudnici, mjesne zajednice, opštine, sportski savezi.

U prvom izvještaju Centralne banke BiH, objavljenom početkom novembra 2012. godine, broj blokiranih računa firmi u BiH iznosio je 58.038, dok su 35.694 firme imale bar jedan blokiran bankarski račun.

Objava Blokirano 103.816 računa firmi u BiH prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Potrošačke cijene bile su u januaru više za 2,9 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je preliminarno “Destatis”. U decembru su bile više za 3,7 posto nego na kraju 2022. godine.

Stopa inflacije na početku ove godine najniža je od juna 2021., navode u statističkoj kancelariji. Na mjesečnom nivou cijene su porasle 0,2 posto, prema preliminarnim i trenutno dostupnim podacima, nakon 0,1 postotnog rasta u decembru.

Energija i motorna goriva koštali su u januaru njemačka domaćinstva 2.8 odsto manje nego u istom mjesecu prošle godine, izračunali su statističari. U decembru su za njih morali izdvojiti 4.1 odsto više nego godinu dana ranije. Cijene su im pale uprkos ukidanju mjera državne pomoći i povećanju cijena ugljičnog dioksida, ističe “Destatis”.

Hrana je na početku godine prema prvoj “Destatisovoj” procjeni poskupila za 3,8 posto, osjetno blaže nego proteklih mjeseci. U decembru i novembru bila je skuplja za 4,5 odnosno za 5.,5 posto, pokazuju podaci “Destatisa”. Usluge su bile skuplje za 3,4 posto, približno kao i u decembru.

Temeljna inflacija, bez cijena hrane i energije, iznosila je u januaru 3,4 posto i neznatno je niža nego u decembru, pokazuju tabele.

Harmonizovani indeks potrošačkih cijena (HICP), koji se koristi radi lakšeg poređenja s ostalim zemljama Evropske unije, pokazao je rast cijena u januaru od 3,1 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U decembru cijene mjerene HICP-om porasle su na godišnjem nivou za 3,8 posto.

U odnosu na decembar HICP preliminarno pokazuje pad cijena u prvom ovogodišnjem mjesecu od 0,2 posto. U decembru bilježile su isti postotni rast, prenosi SEEbiz.

Žele sačuvati proizvodnju u uvjetima jeftinog kineskog uvoza, pokazalo je pismo koje je Reuters imao na uvid.

Skupina europskih proizvođača solarnih panela najavilo je zatvaranje pogona. Ukazujući na val uvoza i preveliku ponudu dijelova koji su se nagomilali u europskim skladištima, prisilivši ih da snize cijene.

Švicarski Meyer Burger planira tako zatvoriti gubitaški pogon u Njemačkoj ako od vlade ne dobije obećanu pomoć. U pismu predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, udruga ESMC upozorila je da bi europski proizvodni kapaciteti mogli biti više nego prepolovljeni u roku od nekoliko tjedana ako im EU hitno ne pomogne.

“U idućih četiri do osam tjedana glavni proizvođači fotonaponskih modula u EU i njihovi europski dobavljači spremaju se zatvoriti proizvodne linije. Od EU očekuju da odmah poduzme značajne krizne mjere”, upozorila je udruga u pismu datiranom 30. siječnja.

ESMC traži od EU-a program otkupa viška zaliha solarnih modula kako bi se smanjila prekomjerna ponuda. Zahtijevaju i izmjenu propisa o državnoj potpori i snažniju potporu vlada domaćim proizvođačima. Ako ne može provesti te mjere u kratkom roku, EU bi također trebao razmotriti mehanizme “zaštite”. Udruga sugerira uvođenje carina i kvota koje bi zakočile uvoz, piše Hrportfolio.

Europa se ubrzano okreće energiji Sunca i lani je instalirala rekordnih 56 GW novih solarnih kapaciteta za proizvodnju struje. Proširenje kapaciteta igra važnu ulogu u zaštiti klime, ali se uvelike oslanja na uvoz dijelova iz Kine. Zato drugi sektori kritiziraju prijedlog o carinama, upozoravajući da bi mogle poremetiti opskrbu iz Kine i potencijalno zakočiti uvođenje zelene energije, piše financa.ba.

NJUJORK – Dionice Volva skočile su 26 odsto u današnjoj trgovini, nakon što je kompanija objavila prodajne rezultate bolje od očekivaja analitičara.

Osim toga, Volvo je objavio da će svoja prava na luksuzni brend Polestar prenijeti na većinskog vlasnika grupacije, kineski Geely Holding.

Analitičari taj potez tumeče kao pozitivan jer će se Volvu moći posvetiti vlastitim brendovima, a da je to ispravna strategija pokazuju i najsvježiji rezultati.

Posebno je dobar bio četvrti kvartal prošle godine kada je Volvo ostvario 643.83 miliona dolara operativne dobiti, što je gotovo dvostuko više nego u istom lanjskom periodu, prenosi “SeeBiz”

Objava Dionice Volva uzletjele 26 odsto, prodaja raste prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.