Kategorija: Vijesti

VAŠINGTON – Međunarodni monetarni fond vidi veći rizik za globalnu ekonomiju ako centralne banke počnu da snižavaju kamatne stope prerano, nego da se “malo” zakasni, izjavila je generalni direktor ove institucije Kristalina Georgijeva.

Federalne rezerve SAD, Evropska centralna banka i druge centralne banke održavaju kamatne stope na povišenom nivou u posljednjih nekoliko mjeseci u pokušaju da inflaciju vrate na ciljanih dva odsto, nakon rasta cijena poslije pandemije.

“Naš tim se osvrnuo na istoriju i zaključak koji je izvukao je da je rizik od preranog popuštanja veći od rizika da se malo zakasni”, rekla je Georgijeva novinarima u Vašingtonu.

Ona je pozvala centralne banke da, sa druge strane, ne održavaju kruto kamatne stope ako to ne moraju i da postupaju u skladu sa podacima, prenio je AFP.

Pošto inflacija sada opada u mnogim naprednim svjetskim ekonomijama i privredama u razvoju, pažnja je usmjerena na to kada bi kamate trebale da počnu da opadaju, da bi se stimulisale investicije i ekonomski rast. Srna

Objava Sa obaranjem kamata “ne treba žuriti” prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Američki studio Rafael Viñoly Architects predstavio je svoje planove za međunarodni terminal aerodroma u italijanskoj Firenci koji će na krovu imati vinograd, piše avaz.

Terminal aerodroma prostirat će se na 50.000 m2, a očekuje se da će ga godišnje koristiti više od 5,9 miliona putnika.

Vinograd blagog nagiba će na 7,6 hektara prostora uključivati 38 redova stabljika vinove loze i neće služiti samo kao dekoracija, već će, prema riječima projektanata, jedan vodeći vinar iz regije sve to održavati i proizvoditi vino koje će odležati u specijaliziranim podrumima ispod terminala.

Unutrašnjost zračne luke Aeroporto Amerigo Vespucci bit će ispunjena prirodnim svjetlom zahvaljujući izdašnom ostakljenju, uključujući krovne prozore, a projekt uključuje i gradnju sedam novih parkova koji okružuju zračnu luku, kuće ta smještaj studenata, nešto prodajnog prostora i poboljšane prometne veze, piše Vidi.hr.

Rafael Viñoly Architects kaže da je predviđeno da će aerodrom dobiti LEED Platinum standard zelene gradnje, a projekt će biti dovršen u dvije faze, s prvom fazom koja bi trebala biti dovršena 2026. i drugom čiji je dovršetak planiran za 2035.

Nije poznato koja će sorta grožđa biti posađena i kako će se zvati vino koje će se prodavati u dućanima unutar aerodroma, no moramo priznati da nam se sviđa ovakva futuristička zelena gradnja.

Od 160.000 parnica koje se u SAD-u vode oko ovog herbicida, zaključeno ih je tek 113.000, a za vikend je pala dosad rekordna kazna – 2,2 milijarde dolara, piše biznisinfo.ba.

Propala je i nada da će novi izvršni direktor pronaći brzo rješenje za višegodišnju dramu. Dionice kompanije u međuvremenu su dodatno pale.

Ima li nade za posrnulog njemačkog diva?

Tokom vikenda sud u Philadelphiji donio je presudu prema kojoj Bayer mora isplatiti odštetu od 2,2, milijarde dolara. Čovjek koji je obolio od raka okrivio je Bayerov herbicid Roundup, u kojem se nalazi sporni aktivni sastojak glifosat, oko kojeg se i u Evropi dugo lome koplja.

To je najveća kazna na koju je Bayer osuđen u parnicama u vezi s ovim herbicidom. Bayerovi dioničari su pak u šoku – dionice firme, koje su već zabilježile oštar pad, izgubile su dodatnih pet posto vrijednosti, prenio je Tportal.

Bayer s druge strane na temelju brojnih istraživanja i dalje negira da glifosat ima kancerogeni učinak te se planira žaliti na presudu. A izgledi da se kazna značajno smanji poprilično su dobri. Ipak, to ne mijenja činjenicu da se Bayer našao u teškoj poziciji u SAD-u te da će drama s glifosatom još dugo trajati.

Bayer je 2018. za 63 milijarde dolara preuzeo proizvođača glifosata Monsanto, što je bila najveća investicija jednog njemačkog preduzeća u inostranstvu u historiji. Zbog proizvoda Monsanta kompaniji je porastao promet, ali se bori i s velikim dugovima i tužbama, a u godini u kojoj ga je preuzela izgubila je i prvu parnicu.

Otad do danas Bayerove dionice izgubile su polovinu svoje vrijednosti. Dugo je to bila najvrednija firma na njemačkoj berzi, a i dalje je riječ o najvećoj njemačkoj farmaceutskoj kompaniji.

No smjer u kojem je Bayer krenuo preuzimanjem Monsanta zadaje mnoge glavobolje dioničarima.

U 2022. Bayer je doduše imao promet od preko 50 milijardi eura i ostvario rekordnu dobit od 4,15 milijardi eura, no polovina od toga otpada na agrarni sektor. Ali upravo agrarni sektor sada mu zadaje probleme.

I dok je 2020. uspio napuniti rezervu namijenjenu rješavanju tekućih i budućih parnica sa 16 milijardi dolara, novac iz tog razloga nedostaje na drugim mjestima, primjerice u farmaceutskom segmentu njihovog poslovanja.

Važno je napomenuti da je Bayer iz tog „fonda za parnice“ dosad već platio 9,5 milijardi dolara. Krajem 2022. u njemu je ostalo još „samo“ 6,4 milijarde dolara.

U posljednje vrijeme činilo se da stvari idu nabolje. Nakon što je Bayer uspio dobiti nekoliko parnica zaredom, rodila se nada. Ipak, kako stvari sada stoje, sve se ponovno vraća na početak.

Kompaniji nimalo ne ide na ruku i to što ih se obično tuži u onim dijelovima SAD-a u kojima je porota obično sklona potrošačima i više kritički nastrojena prema industriji, poput Kalifornije ili St. Louisa. A u posljednje vrijeme ne okrivljuje se samo aktivni sastojak glifosat, nego cijeli hemijski sastav herbicida.

Hoće li Bayer biti primoran odbaciti lijekove poput Aspirina?

Tim presudama propala je i nada brojnih ulagača da bi Bill Anderson, koji je od juna na čelu firme, mogao pronaći brzo rješenje za američke tužbe. Anderson će sad vjerovatno biti pod još većim pritiskom da poveća vrijednost Bayerovih dionica. Postoji mogućnost da će kompanija odlučiti odbaciti biznis s bezreceptnim lijekovima, između ostalog i Aspirina.

Markus Manns, menadžer portfelja Bayerovog dioničara Union Investmenta, poprilično otriježnjeno gleda na novi poraz kompanije na sudu.

– Za razliku od onoga što se mislilo prije godinu dana, tužbe vezane za glifosat nisu se mogle riješiti sporazumno, naprotiv, izgleda da sve počinje otpočetka. Broj medijskih napisa koje američki advokati koriste da bi pronašli potencijalne žrtve ovog herbicida znatno se povećao i povećat će se nakon posljednje presude – kazao je Manns za WirtschaftsWoche.

Naime stalno se javljaju novi tužitelji, ponajviše jer ih američki advokati vrbuju za podnošenje tužbi – što je više tužbi, to je stvar unosnija i za advokate.

Ulagače vjerovatno neće utješiti ni činjenica da će Bayeru najvjerovatnije biti smanjena rekordna kazna. Od 2,2 milijarde dolara, samo je 250 miliona zapravo predviđeno kao odšteta tužitelju. Preostale dvije milijarde nametnute su kompaniji kao „kaznena odšteta“. Međutim u sličnom slučaju vezanom za glifosat prije nekoliko godina kazna je u velikoj mjeri smanjena nakon žalbe.

O tome koliko je glifosat štetan nema konačnog mišljenja stručnjaka. Dok je Agencija za istraživanje raka (IARC) Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) 2015. za glifosat rekla da „vjerojatno izaziva rak“, Evropska komisija je koncem prošle godine odobrila upotrebu toga herbicida za idućih deset godina. I američka ustanova za zaštitu okoliša EPA tvrdi da ne izaziva rak.

Bayer se jako zadužio

Preuzimanjem Monsanta i plaćanjem odšteta Bayer se jako zadužio. Prema pisanju Deutsche Wellea, krajem septembra 2023. ukupno mu je neto zaduženje iznosilo 38 milijardi eura, što je za oko šest milijardi više od trenutne vrijednosti koncerna na berzi (oko 32 milijarde eura).

Zbog prevelikog zaduženja i niske vrijednosti na berzi sve češće se govori o razbijanju koncerna. Prodajom nekih izdvojenih dijelova mogli bi se smanjiti dugovi, no postoji bojazan da bi novac od prodaje motivirao advokate u SAD-u na još više tužbi.

Pojedinosti o reformi koncerna i viđenje poslovanja u 2024. Bayer bi trebao objaviti u martu. Ali Anderson je već sad najavio da će mu struktura postati mršavija, birokratija smanjena, a bit će ukinute i neke vodeće pozicije te će „95 posto odluka u organizaciji biti prebačeno s menadžera na zaposlenike koji obavljaju određeni posao“, kazao je čelnik firme Anderson.

Marc Tüngler iz Njemačkog udruženja za zaštitu dioničara (DSW) tako radikalnu reformu vrlo tradicionalnog koncerna smatra velikim izazovom. „Takav put ne može biti bolniji i naporniji“, kazao je. No možda je to, kaže on, jedini put koji im preostaje, piše biznisinfo.

LONDON – Evropski i američki berzanski indeksi su uglavnom u padu nakon odluke američke centralne banke FED da zadrži kamatne stope u rasponu od 5,25 do 5,5 odsto.

Na berzama je zabilježen i rast dolara u odnosu na evro i pad cijena nafte.

Indeks frankfurtske berze DAX je danas u 9.15 sati pao na 16.839,02 poena, francuski CAC 40 na 7.599,86 poena, londonski FTSE 100 na 7.628,76 poena, dok je moskovski MOEX porastao na 3.232,85 poena.

Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je prije današnjeg otvaranja berzi pala na 38.150,30 poena, indeks S&P 500 na 4.845,65 poena, a vrijednost indeksa Nasdaq na 15.164,01 poen.

Prema podacima sa berzi, cijena sirove nafte je pala na 75,491 dolar, a cijena nafte Brent na 80,170 dolara. Evropski fjučersi gasa su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 29,955 evra za megavat-sat.

Cijena zlata je porasla na 2.039,70 dolara za uncu (unca iznosi 28,35 grama), a cijena pšenice pala na 5,9135 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg). Vrijednost evra u odnosu na dolar je iznosila 1,07812, što je za 0,32 odsto manje nego juče. B92

Objava Evropski i američki indeksi u padu nakon odluke FED-a prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

VAŠINGTON – Američka centralna banka (Fed) zadržala je danas stabilne kamatne stope i signalizirala je otvorenost za njihovo smanjenje, iako ne nužno odmah.

U saopštenju objavljenom nakon njihovog dvodnevnog sastanka, zvaničnici Feda su odbacili svoju prethodnu tvrdnju da je povećanje kamatnih stopa moguće i umesto toga usvojili su uravnoteženiju procenu buduće politike, preneo je Blumberg.

Federalni komitet za otvoreno tržište centralne banke ocenio je danas da se rizici za postizanje ciljeva zapošljavanja i inflacije približavaju ravnoteži.

“Prilikom razmatranja bilo kakvih prilagođavanja ciljanog raspona za stopu federalnih sredstava, komitet će pažljivo proceniti pristigle podatke, izglede koji se razvijaju i ravnotežu rizika”, navodi se u saopštenju.

Federalni komitet je takođe naveo da se ne žuri sa smanjenjem kamatnih stopa sve dok se ne stekne veće poverenje u to da se inflacija kreće održivo ka iznosu od dva odsto. B92

Objava Fed zadržao stabilne kamatne stope prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Međutim, tako su također ograničene mogućnosti poslodavca da nadzire rad svojih zaposlenika. Što se, ako se na to odluči, pretvara u vrlo složen postupak.

Pitanje zaštite privatnosti radnika uvelike se aktualiziralo nakon pandemije prouzročene koronavirusnom bolesti. Znamo da je promijenila dotad poznate i uobičajene načine rada. Rad na izdvojenome mjestu rada. Rad na daljinu tijekom pandemije, ali i nakon nje, postali su toliko široko prihvaćeni da su izmjenama Zakona o radu svedeni u zakonodavni okvir, piše Poduzetništvo.

Novi načini rada podrazumijevaju rad izvan sjedišta poslodavca. Često upravo u domovima radnika i koristeći se pritom i sredstvima za rad koja pripadaju radnicima. Takva organizacija rada nametnula je brojna pitanja. Tako se nameće pitanje načina mjerenja i evidentiranja vremena provedenog na radu i rezultata rada. Ograničenja kontrole i nadzora radnika, što je izazovno s obzirom na to radnici rad obavljaju daleko od očiju poslodavca.

Zaposlenici imaju pravo na privatnost

Pravo na privatnost zajamčeno je Ustavom! Njime se kao jedna od najvećih vrednota društvenog poretka jamči poštovanje i pravna zaštita osobnog i obiteljskog života. Također, sloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika priopćavanja. Ta prava mogu se ograničiti iznimno, samo zakonom. Isključvo kako bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Pritom svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.

Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda također jamči pravo na zaštitu privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja. Na razini Europske unije posebno je važna Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka (GDPR).

Ona pravo na zaštitu osobnih podataka razrađuje kao temeljno pravo. Njome se na detaljan način osigurava zaštita prava privatnosti na sveobuhvatan način primjeren suvremenom dobu. Naime, Općom uredbom o zaštiti podataka uređuju se i brojni aspekti zaštite prava privatnosti koji su se pojavili kao nužnost. Obzirom na razvoj tehnologije poput prava na uporabu biometrijskih i genskih podataka pojedinaca. Također, snimanja pojedinaca videonadzorom, obrade pohrane i prijenosa digitalno prikupljenih podataka o pojedincima itd.

Načela radnog prava

Kako bi se u osigurala zaštita privatnosti radnika, Zakon o radu propisuje mnoga načela i pravila. Cilj je ograničenje prikupljanja podataka o radnicima na najužu moguću i potrebnu mjeru. Tako je zakonom propisano da se osobni podaci radnika smiju prikupljati, obrađivati, upotrebljavati i dostavljati trećim osobama samo ako je to određeno Zakonom o radu ili drugim zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom. Ako je osobne podatke potrebno prikupljati, obrađivati, upotrebljavati ili dostavljati trećim osobama radi ostvarivanja prava i obveza iz radnoga odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom, poslodavac mora unaprijed pravilnikom o radu odrediti koje će podatke u tu svrhu prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim osobama.

Osobne podatke radnika smije prikupljati, obrađivati, upotrebljavati i dostavljati trećim osobama samo poslodavac ili osoba koju za to posebno opunomoći poslodavac. Osobni podaci za čije čuvanje više ne postoje pravni ili stvarni razlozi moraju se brisati ili na drugi način ukloniti. Poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika dužan je imenovati osobu koja mora uživati povjerenje radnika. Ta osoba je osim njega ovlaštena nadzirati prikupljaju li se, obrađuju, upotrebljavaju i dostavljaju trećim osobama osobni podaci u skladu sa zakonom. To su općenita načela i pravila kojima se štiti privatnost pojedinca u radnom odnosu. U praksi su se kao prijeporna ipak posebno istaknula i pojedina pitanja. Poput prava poslodavca da nadzire e-poštu radnika, da u procesu rada upotrebljava videonadzor ili sustave praćenja kretanja radnika.

Nadzor email-ova samo pod određenim okolnostima

Pravo poslodavca da nadzire elektroničku poštu kojom se radnik koristi u poslovne svrhe kako bi obavljao rad za poslodavca nije neograničeno i nesmetano, kako bi se to na prvi pogled dalo zaključiti. Naime, takvu vrstu pošte poslodavac može nadzirati samo u slučaju postojanja opravdanog razloga. Isti će se ocjenjivati od slučaja do slučaja ovisno o konkretnim okolnostima. Naime, poslodavac može izvršiti uvid u elektroničku poštu poslovnog sadržaja koju radnici generiraju u vezi s obavljanjem rada samo da bi zaštitio određena prava i interese. Također, kako bi se zaštitio od mogućih nezakonitih postupanja radnika. U takvim slučajevima mora postojati ravnoteža između interesa poslodavca i prava na privatnost radnika, odnosno moraju biti zadovoljeni određeni uvjeti.

Samo iznimne okolnosti poput sigurnosnih incidenata, povreda radne dužnosti, odavanja poslovnih informacija konkurentu, sumnja na zlostavljanje i slično mogu opravdati uvođenje nadzora nad sadržajem elektroničke komunikacije radnika. Pod uvjetom da vrijednost dobra koje se želi zaštititi spomenutim nadzorom i stupanj ugroze koji mu prijeti prevladavaju nad pravom na zaštitu privatnosti.

BANJALUKA – Maja Mikić iz Novog Grada i Samir Bijedić iz Tuzle dobitnici su putovanja u Pariz za dvije osobe, prve nagrade u nagradnoj igri „Super Nova godina“.

Nagradnu igru organizovala je Nova banka, u saradnji s kompanijom Mastercard, za sve korisnike Mastercard World Super Nova debitnih i kreditnih kartica, a putnici za Pariz danas su izvučeni u kompjuterskom izvlačenju dobitnika drugog kruga ove nagradne igre.

Mobilni uređaj iPhone 15 dobili su Goran Jošić iz Doboja i Svjetlana Martić iz Širokog Brijega, a uvijačem za kosu Dyson Airwrap Complete nagrađeni su Srećko Ilić iz Lopara, te Biljana Knezović iz Mostara.

Pravo učešća u nagradnoj igri imaju svi korisnici Super Nova platnih kartica, rezidenti na teritoriji Bosne i Hercegovine, koji za vrijeme trajanja nagradne igre izvrše minimalno tri transakcije plaćanja u zemlji, inostranstvu ili na Internetu, u minimalnom iznosu od 20 KM po transakciji. Tri izvršene transakcije čine jedan elektronski kupon koji se uključuje u izvlačenje dobitnika nagrada.

Nova banka izdaje dvije vrste Super Nova beskontaktnih platnih kartica, koje su automatski uključene u Klub lojalnosti Super Nova, što korisnicima omogućava sakupljanje bodova tokom transakcija plaćanja, pogodnosti u vidu popusta, besplatnih usluga Banke i ostalih pogodnosti koje nudi kompanija Mastercard.

PR

Objava Proglašeni dobitnici putovanja u Pariz u nagradnoj igri „Super Nova godina“ prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

To ujedno znači da će bosanskohercegovački izvoz na njemačko tržište, tradicionalno jedno od najvažnijih za bh. privredu, nastaviti da stagnira. Naime, tokom prošle godine naš izvoz u Njemačku ostao je na istom nivou kao i u 2022. godini, na 2,6 milijardi maraka. Istovremeno, uvoz je u 2023. povećan za 300 miliona, sa 2,9 na 3,3 milijarde maraka.

Njemačka ekonomija stagnirala je u 2023. godini, izračunali su statističari u januaru. U četvrtom kvartalu aktivnost se smanjila za 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je stagnirala.

Istovremeno, poslovno raspoloženje u Njemačkoj se dodatno pogoršalo u januaru, zaključak je najnovijeg izvještaja Instituta za ekonomska istraživanja IFO iz Minhena.

Indeks koji mjeri poslovno raspoloženje njemačkih kompanija je u januaru pao na 85,2 poena sa decembarskih 86,3 poena, navodi se na web stranici IFO.

Njemačke firme su bile manje zadovoljne trenutnim poslovanjem u odnosu na decembar i više skeptične povodom razvoja svog poslovanja u narednih šest mjeseci.

Inače, ovu zemlju je proteklih dana zahvatio talas štrajkova, a u međuvremenu se oglasio i ministar finansija Christian Lindner, koji je gostujući u Davosu na WEF-u rekao kako “njegova zemlja nije bolesnik Evrope”.

Inače, ovo je termin prvi put korišten 1998. godine, kada se ujedinjena Njemačka suočavala s ekonomskim izazovima. Onda je prošle godine postao ponovo “aktuelan” zbog sve većih tenzija u Njemačkoj, prenosi B92.

Razlog tome je pad ekonomije za 0,3 posto, kao i činjenica da je Njemačka pogođena visokim cijenama energije, visokom inflacijom i visokim kamatnim stopama. Proizvodnja u ovoj državi je prošle godine smanjena za dva posto.

(E.F.)

NJU DELHI – Indija bi mogla da postane treća najveća svjetska ekonomija do 2027. sa BDP-om od pet biliona dolara, objavilo je Ministarstvo finansija te zemlje.

U ovom trenutku je Indija peta ekonomija svijeta, iza Sjedinjenih Američkih Država, Kine, Japana i Njemačke.

Fiskalna 2024. godina u Indiji počinje 1. aprila 2023. godine i završava se 31. marta ove godine, a Ministarstvo finansija Indije očekuje privredni rast od sedam odsto međugodišnje ili čak iznad sedam posto u ovom periodu, prenosi CNBC.

Ako se ova prognoza ostvari, za Indiju to će biti treća fiskalna godina zaredom sa ekonomskim rastom od sedam posto.

“Snaga domaće tražnje, odnosno privatne potrošnje i investicija, je posljedica reformi i mjera koje je Vlada Indije sprovela u posljednjih deset godina”, izjavio je glavni ekonomski savjetnik Indije, Ananta Nagesvaran.

On očekuje da se privredni rast Indije neće zaustaviti ni u sljedećoj fiskalnoj godini i da će opet iznositi oko sedam posto, prenosi b92.

Objava Indija postaje treća svjetska ekonomija prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BERLIN – Njemački državni ministar Karsten Šnajder je iznenadio javnost priznanjem da njemačka vlada nema više finansijskih sredstava u budžetu.

“Želio bih da kratko kažem par iskrenih riječi o finansijskoj situaciji. Jednostavno, nemamo više novca”, izjavio je Šnajder, prenosi “Bild”.

Političar vladajuće “semafor koalicije” je dodao da je Vlada Njemačke potrošila 800 milijardi evra za pomoć u vrijeme epidemije virusa korona, kao i na pakete za subvencionisanje cijena gasa i struje.

“Vrijeme da se sada za to ispostavi račun”, naglasio je Šnajder, dodavši da ne može da više najavljuje dalju pomoć.

Zajmovi za “važna ulaganja u budućnost” više nisu moguća zbog odluke Ustavnog suda Njemačke, dodao je njemački državni ministar.

On je priznao i da Vlada Njemačke nije ispravno postupila prema poljoprivrednicima.

“Dvostruko poresko opterećenje na motorna vozila i poljoprivredni dizel je bilo previsoko i sa njima se o tome nije razgovaralo. Bila je to jasna greška”, rekao je.

Poličarka Sara Vagenkneht je izjavila da Njemačka sada ima “najgluplju vladu u Evropi” i istakla da želi da u Berlinu vidi vladu koja zaista zastupa interse naroda u njenoj zemlji, prenosi “B92”.

Objava Najjača evropska ekonomija nema više para u budžetu prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.