Kategorija: Vijesti

  • MMF podigao prognozu globalnog ekonomskog rasta

    MMF podigao prognozu globalnog ekonomskog rasta

    VAŠINGTON – Međunarodni monetarni fond je podigao prognozu globalnog ekonomskog rasta u 2024. godini na 3,1 odsto.

    Foto: Pixabay.com

    Međunarodni monetarni fond (MMF) je u najnovijem izvještaju podigao prognozu globalnog ekonomskog rasta u 2024. na 3,1 odsto, što je za 0,2 odsto više u odnosu na prethodnu prognozu iz oktobra 2023.

    Ekonomija Sjedinjenih Američkih Država je pokazala veću otpornost nego što se očekivalo, kao i neke velike ekonomije u razvoju, a optimizam budi i državna podrška kineskoj privredi, ističe se u obrazloženju prognoze.

    MMF očekuje da će globalna stopa inflacije pasti na 5,8 odsto u 2024. i na 4,4 odsto u 2025. godini.

    U prognozi se upozorava i na geopolitičke rizike koji mogu da ugroze globalni rast kao što su rat u Izraelu ili napadi jemenskih Huta na brodove u Crvenom moru.

    Privreda evrozone će prema prognozi Međunarodnog monetarnog fonda porasti za 0,9 odsto u ovoj godini i za 1,7 odsto u 2025. godini, dok će američka ekonomija u 2024. godini usporiti rast na 2,1 odsto u 2024. i na 1,7 odsto u 2025. godini.

    MMF smatra da će kineska privreda ove godine usporiti rast na 4,6 odsto, a sledeće godine na 4,1 odsto.B92/Srna

    Objava MMF podigao prognozu globalnog ekonomskog rasta prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • KCUS zapošljava 49 ljekara i 13 medicinskih sestara

    KCUS zapošljava 49 ljekara i 13 medicinskih sestara

    Ovo su radna mjesta koja su ranije ostala upražnjena, bilo odlaskom radnika u penziju ili napuštanjem KCUS-a iz drugih razloga, a koja nisu bila pravovremeno popunjena. Trenutno na KCUS-u nedostaje mnogo više kadrova, kako medicinskih tako i nemedicinskih, ali su za sada ispunjeni uvjeti samo za popunjavanje ovim radnih mjesta. U narednom periodu ćemo tražiti način da popunimo i ostala radna mjesta predviđena sistematizacijom.

    Zahvaljujemo se Zavodu zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, na čelu sa Muamerom Kosovcem, koje je osiguralo finansijska sredstva za ova radna mjesta, kao i Ministarstvu zdravstva Federacije BiH i ministru dr. Nediljku Rimcu za davanje saglasnosti za raspisivanje javnog oglasa. Njihovim brzim i profesionalnim djelovanjem KCUS će uskoro dobiti pojačanje, koje će rasteretiti uposlenike i ubrzati proces liječenja. Vrata KCUS-a su otvorena za sve one koji u ovoj ustanovi žele započeti ili nastaviti svoju karijeru, kao i za sve one koji su bili dio našeg tima, ali su otišli zbog nesuglasica sa prethodnim upravama ili iz nekog drugog razloga. Neki od ranijih uposlenika su već iskazali interes za vraćanje u matičnu kuću. Javni konkurs možete pogledati na linku: https: https://www.kcus.ba/konkursi-i-oglasi/

    Doc. dr. Alen Pilav, v.d. generalnog direktora je istakao da se radi o radnim mjestima za koje je KCUS od ZZO KS nastavio dobivati novac za njihove plate i nakon što su ta mjesta ostala upražnjena, bez da je prošli menadžment raspisao konkurs za njihovu popunu. Umjesto da taj novac koriste za zapošljavanje nedostajućeg i neophodnog kadra, prethodna uprava je novac preusmjeravala za druge svrhe ili za povećanje ušteda KCUS.

    Doc. dr. Pilav je ponovo naglasio da KCUS nije štedionica već bolnica i ušteda novca ne smije imati prioritet nad zdravljem pacijenata. Nedovoljan kadar, nedovoljna i dotrajala oprema su glavni razlozi za duži period čekanje na specijalističke i subspecijalističke preglede te radiološko dijagnostičke procedure. Najveće opterećenje i najduže liste čekanja su u sklopu Dijagnostičke discipline, gdje smo prvo počeli sa prekovremenim radom kako bismo skratili liste čekanja. To je bilo moguće zahvaljujući razumijevanju i odgovornosti v.d. direktora discipline prof. dr. Sabine Prevljak i svih ostalih uposlenika, od doktora, radioloških tehničara, medicinskih sestara-tehničara i pomoćnog osoblja. Na Klinici za patologiju i citologiju i humanu genetiku su zadnja dva vikenda bila radna i nastavit ćemo dok ne dođemo do željenog rezultata,pišu Vijesti

    To je u sadašnjim okolnostima najefikasniji način za skraćivanje listi čekanja na radiološke pretrage i patohistološke nalaze. Na Klinici za radiologiju je samo tokom prošlog vikenda urađeno 37 MRI pregleda (magnetna rezonanca) onkoloških pacijenata. Što nam daje pravo da budemo zadovoljni postignutim rezultatima. Uposlenici će za prekovremeni rad biti plaćeni u skladu sa zakonom, ali to nije ni blizu dovoljna naknada za njihovu požrtvovanost, jer je zdravstveni kadar već prilično umoran pošto obavljaju radne zadatke planirane za dva ili više uposlenika, koji trenutno nedostaju.

    (Haber.ba)

  • Još nekoliko stotina radnika iz Bangladeša dolazi u BiH, poslodavci ih hvale

    Još nekoliko stotina radnika iz Bangladeša dolazi u BiH, poslodavci ih hvale

    Oni su u BiH stigli u potrazi za boljim životom i uglavnom su angažovani u građevinskim firmamam, a s njima su zadovoljni i poslodavci koji ističu zadovoljstvo njihovim zalaganjem i prilagođavanjem životu u našoj zemlji.

    Procjenjuje se da će u ovoj godini još nekoliko stotina radnika iz Bangladeša doći da radi u bh. firmama.

    Muhamed Patoari je prije dvije i po godine došao iz Bangladeša i prvi posao dobio u jednoj firmi iz Kalesije. Već 13 mjeseci je radnik građevinske firme iz Čelića, zajedno sa još 15 svojih zemljaka. Njegove kolege, lokalni radnici ove firme, hvale ga kao vrijednog radnika i ističu da vrlo brzo uči naš jezik.

    “U Bangladešu živi 180 miliona ljudi. Ovdje je dobro, dobre plate, dobra firma, sve je dobro ovdje”, kaže Muhamed Patoari iz Bangladeša za BHRT.

    Muhamedov zemljak, Husein Šabur, ističe zadovoljstvo uslovima rada i plaćom koja je trenutno oko 1.200 KM. Za isti posao u Bangladešu bio bi plaćen tri puta manje.

    Radnicima iz Bangladeša besplatno su osigurani stan i hrana, a imaju isti radni status kao i domaći radnici.

    Lokalni radnici ove firme, koji su uglavnom mještani Koraja i Čelića, svjesni su nove realnosti da će narednih godina, zbog masovnog odlaska naših radnika prema zemljema zapadne Evrope, sve više radnika iz dalekog istoka biti u domaćim firmama.

    “Dok sam bio mlađi išao sam po svijetu, hodao, radio. Meni je normalno da dođe stranac kod nas da radi, jer i ja sam bio stranac, na primjer u Njemačkoj i Austriji. Ali, uglavnom uklapaju se dobro, rade dobro”, kaže Izet Horozović, radnik građevinske firme iz Čelića.

    Iskustva poslodavaca sa stranim radnicima su različita, u zavisnosti iz koje zemlje ti radnici dolaze, a sa radnicima iz Bangladeša su pozitivna.

    “Mi bismo čak i preporučili radnike koji dolaze iz Bangladeša jer su odgovorni i snalažljivi. Vrlo brzo uče naš jezik, naše običaje i brzo se prilagođavaju da rade zajedno sa našim uposlenicima”, ističe Jasmin Čeliković, pravnik u građevinskoj firmi iz Čelića.

    Građevinske kompanije sa područja sjeveroistočne Bosne imaju sve više ugovorenih poslova, ali i sve izraženiji problem sa radnom snagom koju ne mogu naći na lokalnim berzama rada, piše biznis.ba.

    (Haber.ba)

  • Saznajte koje su najskuplje oranice u Evropi

    Saznajte koje su najskuplje oranice u Evropi

    Poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj bilo je i u 2022. godini najjeftinije u EU. Prosječna cijena hektara iznosila j oko 3.700 eura, pokazali su podaci Eurostata.

    Daleko je najskupji u prosjeku bio hektar na Malti, čak 232.230 eura. Odražavajući ograničenu dostupnost obradivog zemljišta i pritisak da se koristi za druge namjene, objašnjavaju. U grupi su još Nizozemska, Luksemburg i Irska.

    U Grčkoj, Češkoj, Poljskoj i Španjolskoj cijena se kretala oko europskog prosjeka, pokazuju podaci statističkog ureda. Oranice u Hrvatskoj bilo je pak u 2022. najjeftinije u EU. Najbliže su Hrvatskoj po prosječnoj cijeni hektara Litva i Slovačka, gde je hektar bio u proseku 4.420 odnosno 4.790 eura, prema podacima Eurostata.

    Eurostat nije raspolagao podacima o cijeni hektara u Belgiji, Njemačkoj, Austriji, Italiji, Portugalu i na Cipru. Na nivou EU prosječna cijena zakupa obradivog poljoprivrednog zemljišta i/ili oranice iznosila je u 2022. godini 199 eura po hektaru, piše financa.

    Među zemljama EU čijim je podacima raspolagao Eurostat najjeftiniji zakup oranice bio je u Slovačkoj. U prosjeku je trebalo izdvojiti 57 eura po hektaru. Blizu je i Hrvatska s prosečnom cijenom zakupa od 74 eura po hektaru, pokazuju podaci Evrostata.

    Najviše se pak zakup u 2022. plaćao u Nizozemskoj, u proseku 843 eura po hektaru. U Mađarskoj i Litvi prosječna cijena zakupa bila je gotovo ijednačena s prosijekom EU. Statističari nisu raspolagali podacima o cijeni zakupa za Belgiju, Cipar, Njemačku, Italiju, Poljsku i Rumunjsku.

    (Haber.ba)

  • Slovenačke banke uvećale dobit za 110 odsto

    Slovenačke banke uvećale dobit za 110 odsto

    LJUBLJANA – Dobit slovenačkih banaka nakon oporezivanja u prvih jedanaest mjeseci prošle godine iznosila je 891,6 miliona evra, što je 110,6 odsto više nego u istom periodu prethodne godine.

    FOTO: Pixabay

    Bilansna suma banaka u Sloveniji sa 52,5 milijardi evra bila je skoro pet odsto veća nego godinu dana ranije, pokazuju podaci Banke Slovenije.

    Jedanaestomjesečna dobit banaka prije oporezivanja porasla je za 112,4 odsto na nešto više od milijardu evra. Neto dobit banaka je više nego udvostručena, kao i ispravke vrijednosti i rezervisanja, ali uz nešto nižu stopu rasta, piše Seebiz.

    Neto prihod od kamata povećan je za 97,3 odsto, dok je nekamatni prihod smanjen za 3,6 odsto.

    Tekući krediti stanovništvu su neznatno porasli. Sa nešto manje od 55 miliona evra, mjesečni rast kredita stanovništvu u novembru bio je znatno iznad prosjeka za 2023. godinu, a najveći dio čine potrošački krediti. Njihov međugodišnji rast iznosio je 10,8 odsto, dok je obim stambenih kredita bio za pola procenta veći nego u novembru 2022. godine.

    Ukupna aktiva banaka u novembru je povećana za 0,5 odsto, a u prvih jedanaest mjeseci 2023. godine za 4,8 odsto. Međugodišnji rast depozita nebankarskog sektora u pretposlednjem mjesecu prošle godine iznosio je 3,6 odsto.

    Istovremeno, stanje depozita stanovništva smanjeno je za 0,1 odsto, ali je od novembra prošle godine povećano za 4,1 odsto.Biznis.rs

    Objava Slovenačke banke uvećale dobit za 110 odsto prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Malezijska firma razvijat će digitalni identitet bh. građana

    Malezijska firma razvijat će digitalni identitet bh. građana

    Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) ozvaničila je saradnju s malezijskom firmom Mimos, čime se otvaraju vrata za zajednički razvoj digitalnog identiteta za bh. građane.

    Na sastanku između direktora Mimosa-a Saat Shukri Embonga i direktora IDDEEA BiH Almira Badnjevića postignut je dogovor o zajedničkom radu na razvoju digitalnih identiteta te poboljšanju tehnoloških rješenja.

    Badnjević je naglasio važnost te saradnje između Bosne i Hercegovine i Malezije, ističući da će inicirati bilateralni sporazum između vlada dviju zemalja u oblasti razmjene znanja, tehnologija i iskustava.

    Mimos kao strateška agencija u okviru Ministarstva nauke, tehnologije i inovacija Malezije, ima impresivan portfolio istraživanja i razvoja u oblasti mikroelektronike i primijenjenog istraživanja u elektroinženjeringu. Njihova vizija Nacionalne informacione i komunikacione tehnologije doprinijela je transformaciji Malezije u zemlju visoke tehnologije.
    IDDEEA planira direktnu saradnju sa Mimos-om i pomoć s ciljem poboljšanja digitalnog identiteta građana Bosne i Hercegovine.

    Ta saradnja predstavlja korak naprijed ka stvaranju modernog, efikasnog i sigurnog sistema digitalnih identiteta za građane Bosne i Hercegovine. Očekuje se da će bilateralni sporazum između vlada dodatno podržati razvoj ove tehnološke inicijative, stvarajući prostor za još šire partnerstvo i razmjenu tehnoloških inovacija između dvije zemlje, saopćeno je iz IDDEEA-e, piše indikator.

    (Haber.ba)

  • NA SVE UTIČE KRIZA NA BLISKOM ISTOKU

    NA SVE UTIČE KRIZA NA BLISKOM ISTOKU

    [ad_1]

    Na svjetskim su tržištima cijene nafte su porasle kao i prošle sedmice jer su trgovce ohrabrile nove poticaje mjere u Kini i stabilan rast američke privrede, što bi trebalo podržati potražnju za ‘crnim zlatom’.

    Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice skočila 6.4 posto, na 83.55 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 6.3 posto, na 78.00 dolara.

    Skok cijena na najvišeg nivoa u gotovo dva mjeseca zahvaljuje se, među ostalim, podacima o snažnijem nego što se očekivalo rastu američke privrede u posljednjem lanjskom tromjesečju – za 3.3 posto na anualiziranom nivou.

    U cijeloj prošloj godini bruto domaći proizvod (BDP) porastao je 2.5 posto, premda su mnogi analitičari prognozirali recesiju zbog agresivnog povećanja kamatnih stopa američke centralne banke.

    NA RAST UTJEČU KRIZA NA BLISKOM ISTOKU I NAPADI HUTA

    Svi posljednji podaci ukazuju na stabilan rast najveće svjetske privrede, pa je sve vjerovatnije tzv. ‘mekano prizemljenje’, a ne recesija. A to bi trebalo podržati potražnju za naftom, kao i nove poticajne mjere u kineskoj privredi, najvećem svjetskom uvozniku ‘crnog zlata’.

    Kineska centralna banka najavila je da će početkom veljače smanjiti stopu izdvajanja obavezne rezerve banaka, što bi trebalo potaknuti likvidnost bankarskog sistema, kreditiranje i rast privrede.

    Podršku cijenama pruža i nastavak sukoba na Bliskom istoku između Izraela i Hamasa. Ne smiruje se ni situacija u Crvenom moru.

    • Dosadašnje vojne akcije američkih i britanskih snaga u Crvenom moru nisu spriječile napade, pa su trgovci stalne poremećaje već uračunali u cijene – objašnjava Yeap Jun Rong iz kompanije IG.

    (E.F. / Index.hr)

    Hayat.ba

  • UDRUŽITE SE, BIT ĆETE JAČI

    UDRUŽITE SE, BIT ĆETE JAČI

    [ad_1]

    Predstavnici Udruženja mladih privrednika Turske, predstavništvo o u Bosni i Hercegovini posjetili su ministra privrede Zeničko – dobojskog kantona Samira Šibonjića.

    Na sastanku se razgovaralo o potencijalnim investicijama u ovaj kanton. Predsjednik udruženja Musaid Bosna i Hercegovina Muhammet Özçifçi je upoznao ministra sa radom i planovima udruženja, upoznavši ga da će se 7. i 8. februara u İstanbulu održati Međunarodna konferencija mladih privrednika na kojoj će biti više od 3.000 mladih  privrednika iz različitih sektora.

    Ministar Šibonjić se zahvalio na posjeti, sa porukom mladim privrednicima da ustraju u svojim ciljevima.

    • Radi se o veoma značajnoj organizaciji, i ja bih preporučio mladim privrednicima Bosne i Hercegovine da se na sličan način organiziraju i udruže u artikuliranju svojih interesa i vizija. Jer, zajedno će biti jači – kazao je ministar Šibonjić.

    (I.S.)

    Hayat.ba

  • Novi najbogatiji čovjek na svijetu

    Novi najbogatiji čovjek na svijetu

    Bogatstvo Arnaulta i njegove porodice poraslo je u petak za 231.6 milijardi dolara i doseglo 207.8 milijardi dolara, nadmašivši tako bogatstvo direktora Tesle Elona Muska od 204.5 milijardi dolara, pokazuje Forbesova rang-lista koja se mijenja u stvarnom vremenu.

    Arnault je stigao na mjesto broj 1 u petak, 26. januara 2024.

    Vrijednost Muskove kompanije Tesla u četvrtak je na berzi pala za 13 posto, zbog čega je Musk izgubio preko 18 milijardi dolara. Istovremeno, dionice LVMH-a u petak su zabilježile veliki uzlet: vrijednost im je porasla za preko 13 posto do 11 ujutro, izazvana snažnom prodajom. Tržišna kapitalizacija LVMH-a u petak je dosegla 388.8 milijardi dolara, dok Tesla na berzi vrijedi 586.14 milijardi dolara.

    LVMH je 2021. kupio Tiffany & Co. za gotovo 16 milijardi dolara, a to se smatra najvećom akvizicijom nekog luksuznog brenda u historiji. Arnaultovo dioničarsko društvo Agache podržava VC tvrtku Aglaé Ventures koja, kako izvještava Forbes, investira u biznise kao što su Netflix i ByteDance – matična tvrtka TikToka.

    Arnault ima petero djece, a svi rade u LVMH-u. Nedavno je dvojicu svojih sinova imenovao u odbor konglomerata, gdje već sjedi drugih dvoje djece, a sve u želji da osigura dugoročnu kontrolu porodice nad svojim poslovnim carstvom.

    (Haber.ba)

  • JABLANIČKI GRANIT STAJE NA NOGE NAKON GODINA PROVEDENIH U STEČAJU

    JABLANIČKI GRANIT STAJE NA NOGE NAKON GODINA PROVEDENIH U STEČAJU

    [ad_1]

    Zahvaljujući koncesiji o eksploataciji kamena, koja je potpisana na 30 godina, između ministarstva privrede HNK-a i preduzeća Granit, otvara se prostor strateškom partneru za ulazak u posao i spas ovog preduzeća i njegovih radnika.

    Jablanički Granit tražena je roba na tržištu. Proteklih godina opstruiran je rad preduzeća, ali uvođenjem ozbiljnog strateškog partnera u posao, za ovo preduzeće napokon bi trebali doći neki bolji dani.

    Radnici previše puta izvarani lažnim obećanjima. U stečaju su već 15 godina, i većina ih radi za minimalnu platu. Potpisivanjem koncesije javio se, kažu nam, tračak nade da spas za preduzeće ipak dolazi.

    -Očekujemo normalno da bude bolje. Imamo mi zarađenih plata koje nam nisu isplaćene ni prije stečaja, i staž koji nije po 20 godina uplaćivan. Ne vjerujemo da još to dotle došlo, jer koliko smo se borili i sa policijom i sa sudovima, valjda je tome došao kraj.”, kaže Aldin Zukić, radnik „Granita“.

    Vlada HNK je jednoglasno usvojila odluku o koncesiji za „Granit“. Jedan od uslova za dobijanje koncesije je bio taj da „Granit“ pronađe strateškog partnera.

    -Ono što smo mi tražili klauzulom u ugovoru je da se koncesija izdaje na 30 godina, pod uslovom da narednih 6 mjeseci strateški partner uđe u posao. Dakle, da izvrši uplatu sredstava koja su definisana sporazumom, oko 20 miliona. Ukoliko do toga ne dođe nakon šest mjeseci koncesija ne važi.”, govori Zanin Vejzović, ministar privrede HNK.

    Stečajni upravnik Granita, Abid Šarić, ističe da je isplaniran svaki korak i redoslijed aktivnosti u vezi sa ugovorom sa strateškim partnerom, a to je, podsjetimo, kompanija „Lake“ koja dostavila najbolju ponudu na javnom oglasu za prodaju preduzeća prošle godine.

    -Generalni okvir koji smo dogovorili je da ćemo Granit osposobiti, u smislu zakona da ima dozvolu za koncesiju, dozvolu za izvođenje radova i dozvolu za ekspoloataciju. Jedno daje vlada, a ostala dva daju ministarstva i kad ti se uslovi ispune strateški partner će položiti sredstva na žiro račun i krenuće se sa izmirivanjem.”, mišljenja je Šarić

    Šarić naglašava da je investitor još uvijek zainteresiran i kako je pomenuta firma priložila bankovnu garanciju kao i svoj biznis plan. Mogući oporavak Granita općinska vlast vidi kao novu šansu za razvoj Jablanice.

    -Kada u Jablanici budemo imali zadovoljnih 200 ili novo zapošljavanje, koje bi trebalo da se desi početkom realizacije tog ugovora, Jablanica će to značajno osjetiti u svim segmentima.”, kaže Damir Šabanović, načelnik Općine Jablanica.

    Potražnja na tržištu za ovom sirovinom je velika. 90% proizvodnje izvozi se na strana tržišta, naglašava stečajni upravnik Šarić. Riječ je o sirovini izvrsne kvalitete kojom su se u zadnjih 100 godina gradile zgrade i trgovi širom Evrope i svijeta, piše BHRT.

    Hayat.ba