Kategorija: Vijesti

BRISEL – Tokom 2023. godine grupacija Evropske investicione banke (EIB) potpisala je nove ugovore o finansiranju vrijedne gotovo 88 milijardi evra za projekte u oblastima prioriteta EU politike, uključujući klimatsko djelovanje, održivu infrastrukturu i zdravstvo.

„Grupacija EIB sprovodi prioritete EU širom Evrope: jačanje evropske konkurentnosti i liderstva EU u zelenim tehnologijama, kao i pomoć u obezbjeđivanju sigurnije budućnosti ljudima u Uniji i širom svijeta”, rekla je predsednica EIB Nađa Kalvinjo.

„Grupacija je ispunila svoja obećanja. Ostvarila je i premašila svoje ciljeve u pogledu niza ključnih prioriteta EU. To će proizvesti opipljive koristi za sve nas, od bezbjednije vode za piće do unapređenog javnog prevoza, od boljeg pristupa vakcinama do veće pokrivenosti 5G mobilnom mrežom; od otvaranja novih radnih mjesta i povećanja konkurentnosti do energetske sigurnosti i efikasnosti”, dodala je.

Sa 349 milijardi evra zelenih investicija mobilisanih od 2021. godine, Grupacija je na dobrom putu da postigne cilj da do kraja decenije uloži do hiljadu milijardi evra u zeleno finansiranje. Direktno finansiranje klimatskog djelovanja i održivosti životne sredine povećano je sa 38 milijardi (koliko je iznosilo 2022. godine) na 49 milijardi evra.

Tokom 2023. godine više od 21 milijarde evra banka je plasirala za realizaciju inicijative REPowerEU, s ciljem da se smanji zavisnost Evrope od fosilnih goriva i ubrza zelena tranzicija. Kapacitet proizvodnje električne energije za koji su obezbijeđena finansijska sredstva moći će da snabdijeva 13,8 miliona domaćinstava.

U godini koju je obilježila rastuća nestabilnost širom svijeta, EIB Global, namjenski ogranak Grupacije za investicije van EU, obezbijedio je 8,4 milijarde evra za projekte, od čega je gotovo polovina usmjerena ka najmanje razvijenim zemljama. U cjelini posmatrano, finansiranje koje je obezbijedio EIB Global u okviru inicijative EU Globalna kapija već je mobilisalo investicije vrijedne 27 milijardi evra, u skladu sa planom da do 2027. godine dostignu 100 milijardi evra. Pored gotovo dvije milijarde evra pomoći Ukrajini otkako je počela ruska invazija, banka je 2023. godine osnovala fond EU4U koji podržavaju države članice i Evropska komisija radi daljeg jačanja ekonomske otpornosti i obnove Ukrajine.

Grupacija EIB uložila je 19,8 milijardi evra u inovacije i 20 milijardi evra za podršku malim i srednjim preduzećima i preduzećima srednje kapitalizacije. To su u velikoj mjeri omogućila ulaganja Evropskog investicionog fonda, dijela Grupacije EIB specijalizovanog za finansiranje rizika, koji je prošle godine ugovorio investicije od gotovo 15 milijardi evra. To uključuje milijardu evra u okviru inicijative Evropski tehnološki prvaci sa ciljem povećanja broja start-up preduzeća u oblasti najnovijih tehnologija i unapređenja konkurentnosti Evrope. Među ostalim investicijama za podršku inovacijama, Grupacija EIB finansirala je i 19 projekata veštačke inteligencije.

„U vreme nepovoljne situacije za investiranje, Grupacija EIB je spremna da odigra svoju kontracikličnu ulogu, dopunjujući budžet EU i podržavajući države članice EU i naše ekonomije, odgovarajući na jaku tražnju širom Evrope, naročito privatnog sektora”, rekla je predsjednica Kalvinjo.

„Međutim, znamo da izazovi sa kojima se suočavamo iziskuju još veće napore i možemo pomoći Evropi da realizuje svoje planove. Samo ove nedjelje, Grupacija EIB najavljuje nove projekte u Švedskoj, Rumuniji, Italiji, Španiji, Francuskoj, Poljskoj, Litvaniji i Bugarskoj kako bi podržala nove zelene tehnologije, od stanica za punjenje električnih vozila do željeznica, zelene proizvodnje čelika i solarnih rešenja”, dodala je.

Očekuje se da finansiranje Grupacije iz 2023. godine podrži investicije u vrijednosti od oko 320 milijardi evra, dopre do 400.000 preduzeća i podrži 5,4 miliona radnih mjesta. Više od 45% finansijskih sredstava koje je Grupacija obezbedila unutar EU posvećeno je podršci kohezionim regionima, pri čemu je 20% usmjereno za manje razvijene regione u EU, u kojima je bruto domaći proizvod po glavi stanovnika ispod 75% prosjeka EU. Pregled svojih rezultata za 2023. godinu raščlanjen po zemljama Grupacija će objaviti 1. februara 2024. godine.

„Grupacija EIB donosi vrijednost svakoj zemlji i svakom sektoru privrede EU. Dajemo snažan doprinos inovacijama, inkluziji, ekonomskoj sigurnosti i konkurentnosti na našem kontinentu i vodimo računa da svuda uspostavljamo partnerske odnose kako bismo povećavali uticaj našeg zajedničkog rada”, rekla je predsjednica Kalvinjo.

Objava Grupacija EIB 2023. godine investirala 88 milijardi evra prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

“Riječ je o radnicima iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Republike Moldavije”, stoji u saopštenju Carine gdje se navodi da nisu imali sve potrebne radne dozvole.

Kako se dalje navodi, kontrolu je izvršilo 100 pripadanika Carine uz pomoć državne i savezne policije. Kontrolisano je 175 radnika i otkrivena su 24 sumnjiva slučaja.

Kontrola se uglavnom odnosila na plaćene doprinose te provjere da li su zaposleni u skladu sa zakonom.

Iz njemačke carine su najavili da će nastaviti sa nenajavljenim kontrolama jer im je jako bitno da pokažu da su prisutni te da se rad na crno neće tolerisati, pišu nezavisne.

Austrijski proizvođač plastične ambalaže privodi kraju izgradnje novog proizvodnog pogona u Kreševu. Pod krovom je novih 7 i po hiljada kvadratnih metara proizvodnog pogona, a radovi se obavljaju u poslovnoj zoni Resnik.

Kako je za Večernji list BiH kazao načelnik Renato Pejak, pogon će imati površinu veću od 9.000 kvadratnih metara, pri čemu treba podsjetiti kako su prije dvije godine već napravili jednu halu.

Ovaj pogon će biti prilika za nova radna mjesta, prema procjenama za oko 60 ljudi, a plan je pustiti tvornicu u rad u maju.

– Riječ je o evropskom, svjetskom lideru u proizvodnji plastične ambalaže za prehrambenu i farmaceutsku industriju. U Kreševu su već prisutni nekoliko godina. Napravili su manji pogon, a sada se gradi veći. Ono što nam je jako važno je činjenica da ovdje radi i ženska radna snaga – rekao je Pejak.

Podsjetio je da u ovoj općini u decembru 2023. otvoren novi proizvodni pogon firme Alkus, lokalne kompanije koja se nezaustavljivo širi na tržišta u regiji kada je riječ o proizvodnji aluminijske i PVC stolarije. Novootvorena proizvodna hala prostire se na oko 1.700 kvadratnih metara.

– Raduje nas da mi u Kreševu imamo veliki interes za našu poslovnu zonu, a mogu potvrditi kako trenutno razgovaramo s potencijalnim investitorom iz Sjedinjenih Američkih Država, ali je prerano govoriti o detaljima– naglasio je.

Općina, kako je rekao, svakom od investitora nudi iste uvjete, piše Večernji list BiH.

Uz podršku USAID-a, preduzeće “Empire” iz Posušja uskladilo je proizvodnju sa standardima EU te je certifikatima ISO 9001:2015, BSCI, kao i znakom CE, poboljšalo kvalitet proizvoda i prisustvo na međunarodnom tržištu.

Ova firma, osnovana sredstvima mladog poduzetnika Luke Bašića, koji je nakon uspješnog posla u Hrvatskoj odlučio investirati u grad iz kojeg potječe njegova porodica, bavi se proizvodnjom plastičnog posuđa, pribora za jelo i kancelarijskog materijala, te čak 90 posto proizvodnje izvozi na tržište EU.

– Nakon iskustva u trgovini kroz obiteljsko poduzeće, ugledajući se na svoga oca, moja želja je bila nastaviti poduzetnički put u proizvodnji. Kroz posjete raznim privrednim sajmovima, zainteresirao sam se za proizvodnju asortimana od plastike – kaže Bašić za “Avaz”.

Naime, 2018. godine osnovan je “Empire”, proizvodnja je započeta uz pomoć jedne mašine, a uz kasnija značajna ulaganja proširena je na 12 visokokvalitetnih mašina, koje trenutno na tržište šalju više od 90 različitih proizvoda.

– Usklađenost sa standardima EU postignuta je kroz saradnju s USAID-om. Prodor na strana tržišta osnažuje naše poduzeće, osigurava kontinuitet i postavlja pred nas zahtjev za izvrsnošću – ističe Bašić.

Foto: Empire

Prema ovim podacima, u BiH su početkom januara ove godine 56.683 firme imale blokiran bar jedan račun, pišu nezavisne.

Tako je u odnosu na decembar prošle godine povećan broj blokiranih računa firmi za 168, dok je broj firmi koje imaju blokiran bar jedan račun povećan za 115.

Na novom spisku koji broji 4.192 strane, a koji je objavljen na sajtu Centralne banke BiH, nabrojane su firme iz svih sfera društvenog života.

Tako su na spisku kafići i restorani, agencije, privredna preduzeća, firme, prodavnice, frizerski saloni, benzinske pumpe, rudnici, mjesne zajednice, opštine, sportski savezi, ordinacije, apoteke.

Inače, Centralna banka BiH je prvi izvještaj o blokiranim računima firmi objavila u novembru 2012. godine i tada je bilo blokirano 58.038 računa preduzeća, dok su 35.694 firme imale bar jedan blokiran bankarski račun.

Ekonomista Admir Čavalić rekao je za “Nezavisne novine” da su ključna dva razloga za veliki broj blokiranih računa preduzeća u Bosni i Hercegovini.

“Prvi razlog je problem likvidnosti, imamo dosta dužnika koji na direktni ili indirektni način uvjetuju pad likvidnosti u određenom poslovnom subjektu, što može za posljedicu da ima blokadu računa. Drugi problem je institucionalni. On se odnosi na činjenicu da prije svega entitetski nivoi vlasti ne rade, uslovno rečeno, “čišćenje” određenog djela privrede koji je konstantno u blokadi, koji podrazumijeva “vječito” dužništvo i redovno se nalazi na listi najvećih dužnika, pogotovo po pitanju poreznih obaveza. To bi trebalo rješavati u suradnji sa strukovnim udruženjima iz oblasti stečajnih procesa kako bi se dugoročno riješio ovaj problem”, objasnio je Čavalić.

Na pitanje da li je zabrinjavajući podatak da imamo više od 100.000 blokiranih računa preduzeća u BiH, Čavalić odgovara da jeste.

“Nekoliko puta su i predstavnici MMF-a i Svjetske banke, kad se vode razgovori sa delegacijom Evropske unije, pitali zbog čega je to tako. Ovaj podatak daje potpuno iskrivljenu sliku bh. privrede. Riječ je o nelikvidnom dijelu i dosta tih kompanija već duži niz godina ne posluje, nema osoba koje su odgovorne i ima brojne probleme. Pitanje je zašto nisu u procesu likvidacije, odnosno zašto nisu završile svoje tržišno učešće”, naglasio je Čavalić.

Milenko Stanić, ekonomski analitičar, kazao je da Centralna banka BiH pravi kumulativne podatke, odnosno, na ranije podatke dostavljaju se novi, te se ne vrši raščlanjivanje, već se radi o ukupnim podacima.

“Tržišna ekonomija sama po sebi podrazumijeva kako zatvaranje neuspješnih preduzeća, tako i otvaranje novih. Znamo da obim sive ekonomije u BiH, prema izvještaju Evropske komisije, iznosi oko jedne trećine BDP-a ili oko sedam milijardi evra. To podrazumijeva da pojedini poslodavci koji rade u teškim uslovima i velikim nametima, prave velike dugove prema dobavljačima, državi, pa zatvaraju preduzeća i otvaraju nova. Mislim da je od ovog broja preduzeća koja imaju blokiran račun, najviše njih propalo poslije procesa privatizacije”, istakao je Stanić i dodao da je ovo ogroman broj blokiranih računa za relativno malu ekonomiju kakva je trenutno u BiH.

BANJALUKA – Na Banjalučkoj berzi danas je ostvaren promet od 22.717 KM u 19 zaključenih poslova, podaci su iz Berze.

Najveći promet od 7.702 KM ostvaren je trgovanjem akcijama “Elektro-Doboja” po kursu od 1,55 KM.

Najveći pad vrijednosti od 6,67 odsto zabilježile su akcije Rudnika i Termoelektrane “Gacko”.

Vrijednost berzanskog indeksa pala je za 0,33 odsto i iznosila je 955,82 poena. Srna

Objava Promet na Banjalučkoj berzi 22.717 KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Prosječno isplaćena neto plata u prošloj godini u Republici Srpskoj iznosila je 1.274 KM i za 130 KM ili 11,4 odsto bila je nominalno veća, odnosno 4,1 odsto realno, u odnosu na 2022. godinu, saopšteno je iz Saveza sindikata.

Sindikalna potrošačka korpa u Republici Srpskoj za decembar prošle godine iznosila je 2.554 KM, koju prosječna decembarska plata od 1.304 KM pokriva sa 51,05 odsto.

Porodice u Republici Srpskoj su najviše novca trošile na prehranu 1.152 KM, zatim 644 KM za stanovanje i komunalne usluge, dok je za prevoz trebalo izdvojiti 226 KM, za tekuće održavanje domaćinstva 142 KM, a nabavka obuće i odjeće koštala je 191 KM, navodi se u saopštenju.

Najviša prosječna plata u Republici Srpskoj u decembru prošle godine isplaćena je u oblasti finansijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja u visini od 1.766 KM, dok su najnižu prosječnu platu dobili radnici u građevinarstvu u iznosu od 993 KM.

Niske prosječne plate u decembru primili su i radnici zaposleni u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvo i ugostiteljstvo 1.038 KM, u oblasti saobraćaja i skladištenja 1.071 KM, te prerađivačkoj industriji u iznosu od 1.083 KM.

U 11 privrednih proizvodnih i uslužnih djelatnosti prosječno isplaćena plata u prošloj godini niža je od prosječne neto plate isplaćene na nivou Republike Srpske. Srna

Objava Prosječna plata lani bila veća za 130 KM u odnosu na 2022. godinu prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

NJUJORK – Cijene zlata bi mogle da završe godinu za čak deset odsto iznad trenutnih nivoa zbog potencijalnog smanjenja stope, rekli su stratezi UBS-a, uprkos padu početkom 2024. godine.

U bilješci UBS-a su nedavna kretanja cijena opisana kao „mala“ u kontekstu porasta plemenitog metala od 15 odsto do 2023. i kaže se da „moć politike Feda ne treba potcjenjivati“, piše Seebiz.

Zlatne poluge ostaju iznad psihološkog nivoa od 2.000 dolara po unci, rekli su stratezi UBS-a, predviđajući porast na 2.250 dolara za uncu do kraja godine, uprkos kratkoročnoj volatilnosti.

Analitičari Scotiabanke zadržali su opreznije izglede, ali su više revidirali svoje smjernice za cijene. U saopštenju oni su rekli da su usvojili više cijene zlata i srebra za ovu i sljedeću godinu i pomjerili svoju prognozu zlata na kraju godine na 2.000 dolara po unci, sa 1.900 dolara za uncu ranije.

Na cijene zlata mogu uticati faktori uključujući geopolitičku nestabilnost i neizvesnost tržišta — što može povećati privlačnost poluga kao sredstva „sigurnog utočišta“ — i kamatne stope, koje mogu učiniti investicije sa većim prinosom privlačnijim kada se naplate.

Tržišta su sve nesigurnija da će Fed početi da smanjuje kamatne stope u martu. Trenutne cijene smanjuju vjerovatnoću na oko 48 odsto, prema CME-ovom FedWatch alatu, sa čak 81 odsto prije nešto više od nedjelju dana. To je uz dvije ključne najave o ekonomskom rastu SAD u četvrtom tromjesečju i indeksu potrošačkih cijena koje tek treba da dođu ove nedelje.

Investitori, takođe, prate predstojeće sastanke o monetarnoj politici u Banci Japana u utorak i Evropskoj centralnoj banci u četvrtak.

Zlato je krajem prošle godine dostiglo nekoliko rekordnih vrijednosti i dostiglo rekordnu vrijednost od 2.078 dolara po unci, prema Svjetskom savjetu za zlato. Analitičari su povećanje povezivali sa očekivanjima kamatnih stopa i globalnom nestabilnošću koja proističe iz sukoba između Izraela i Hamasa.Biznis.rs

Objava Analitičari predviđaju rast cijene zlata od deset odsto prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

 NJUJORK – Centralne banke širom svijeta će ove godine smanjivati kamatne stope, ali one će i na kraju 2024. godine biti iznad nivoa prije pandemije virusa korona.

“Kamatne stope su blizu vrhunca, ali će tempo njihovog pada biti mnogo sporiji od rasta koji je započeo 2022. godine. Stope se ni u u srednjem vremenskom roku neće vratiti na nivo prije pandemije”, izjavio je glavni ekonomista Fič rejtingsa Brajan Kolton.

Fič rejtings smatra da američka centralna banka FED, Evropska centralna banka (ECB) i Banka Engleske (BoE) ove godine neće povećavati kamatne stope, već da će ih smanjiti za po 75 baznih poena.

Njujorška agencija prognozira da će globalni ekonomski rast u 2024. godini iznositi 2,1 odsto.

Privreda Sjedinjenih Američkih Država će porasti za 2,4 odsto, a kineska ekonomija za 5,3 odsto, tvrdi Fič.B92/Tanjug

Objava Centralne banke će smanjivati kamatne stope prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Neposredni kooperantski odnos zasnovalo je 700 proizvođača, uz još oko 250 koji sarađuju sa mljekarom. Među bilećkim kooperantima prednjače Miloš Đajić i Boriša Boljanović.

Boljanović je kooperantski odnos počeo prije dvadeset pet godina, otkako Mljekara otkupljuje i prerađuje mlijeko. Uzgaja oko četerdeset grla, od čega najveći broj muznih. Prošle godine predao je oko sedamdeset hiljada litara mlijeka.

Miloš Đajić, inženjer poljoprivrede iz Žudojevića nije čekao zaposlenje u struci, pa je, na porodičnom imanju formirao mješoviti farmu, sa osamdeset grla. Kooperant je od 2021., a prošle godine proizveo je stotinu hiljada litara mlijeka. Uglavnom na ispaši, zahvaljujući povoljnom vremenu, uzgaja i tovna grla.

U Mljekari “Pađeni” odgovaraju da cijenu diktira tržište i nije isključeno da bi uskoro mogla biti povećana. Prošle godine preradili su oko dvadeset miliona litara mlijeka, otkupljenog od kooperanata od Bijeljine do Ljubinja, prenosi RTRS.