Kategorija: Vijesti

Pri kupovini nekretnina u Hrvatskoj proteklih su godina značajno mjesto zauzimali stranci, posebno u godini prije uvođenja eura, a podaci za prošlu godinu pokazuju blago posustajanje. No, to se ne odnosi na susjede Slovence koji su kupili 3392 nekretnine, oko 100 više nego godinu ranije, zauzevši prvo mjesto po broju kupljenih nekretnina u Hrvatskoj.

Godinu ranije na tom su mjestu bili Nijemci, među kojima je sigurno velik broj hrvatskih iseljenika. Oni su lani kupili oko tri hiljade nekretnina, 20-ak posto manje nego u 2022. godini. Od ostalih zemalja nekretnine u Hrvatskoj najviše kupuju stanovnici Austrije, Češke i Slovačke.

Informacije su to koje donosi novi portal Ministarstva financija, a omogućuje usporedbu poreznih sistema zemalja EU, kao i brojne podatke o porezima na nacionalnom nivou.

Prema tim informacijama, promet nekretnina lani je naime pao u 12 hrvatskih županija, dok je u njih devet, mahom na sjeveru i istoku zemlje, zabilježen veći broj kupoprodaja nego u 2022.

Pregled obuhvata kupoprodaje za koje je Porezna uprava provela postupak utvrđivanja porezne osnovice, a iz njih proizlazi da ih je u Zagrebu lani bilo 18.307 ili 7,2 posto manje nego godinu ranije, a veći pad je bio u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gdje je broj kupoprodaje nekretnina pao deset posto, na 10.497.

Najveći interes za trgovanje nekretninama bio je u Varaždinskoj županiji, promet je povećan za čak 52 posto, na 5309 realizovanih ugovora.

Podaci Porezne uprave pokazuju da su se najviše kupovale “različite nekretnine” – poslovne, proizvodne ili trgovačke zgrade/ kompleksi te ugostiteljsko-turističke zgrade: na njih se odnosi četvrtina svih kupoprodaja. Slijede poljoprivredna zemljišta te stanovi i apartmani koji čine po oko 20 posto ukupnih kupoprodaja, a četvrto mjesto zauzimaju građevinska zemljišta, prenosi FENA.

BANOVIĆI – Rudnik mrkog uglja Banovići zabilježio je najveći gubitak u istoriji u 2023. godini, rekao je Kadrija Modrić (SDP) bivši direktor ovog rudnika.

“Dovedena je nova uprava, od ‘povjerenja’ akcionara, stanje u rudniku Banovići je devastirala i nalazi se u jako teškoj poziciji. Do 25 miliona KM je gubitak za 2023. godinu, najveći u istoriji rudnika Banovići”, kazao je Modrić u emisiji “Istraga sedmice” Hayat televizije.

On je kosntatovao da su razlozi za neisporučivanje uglja Termoelektrani Tuzla to što se menadžment ne slaže s cijenom, ali kaže da “ima i politike”.

“Umjesto da prelomite i podvučete crtu, rudnik Banovići je sa najboljim komparativnim prednostima, ali stao je rame u rame s ostalim rudnicima, konstatovao je, između ostalog, Modrić“. Indikator

Objava Najveći gubitak u istoriji RMU Banovići prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Ukupan broj radnih sati u Evropi i zaposlenost su se vratili na nivo iz perioda prije pandemije, ali prosječan broj radnih sati po osobi i dalje pada, navode autori studije pod nazivom “Analiza smanjenja prosječnog broja radnih sati u Evropi”.

Medijalni presjek radnih sati po zaposlenom u Evropi iznosi nešto ispod 37 sati sedmično, a muškarci i dalje rade nešto više od žena, pošto na poslu provedu 39,9 sati sedmično a dame 34,7 sati.

Smanjenje prosječnog radnog vremena koncentrisano je u tri grupe: mladi ljudi, muškarci uopšte, a posebno muškarci sa malom djecom.

Ovaj nalaz je iznenađujuće konzistentan u svim evropskim zemljama, navodi se u studiji MMF-a.

Rodni jaz u broju radnih sati se smanjuje, kao i rodna razlika u stopi zaposlenosti, zaključuje se u studiji, prenosi Tanjug.

Iako je malo vjerojatno da će se dogoditi potpuni globalni prekid interneta, posljedice takvog događaja bile bi finansijski katastrofalne. PCMag je koristio Cost of Shutdown Tool kompanije NetBlocks kako bi procijenio kako bi gašenje utjecalo na svjetsko gospodarstvo, pojedinačne zemlje i velike tehnološke kompanije.

Podaci procjenjuju da bi jedna minuta potpunog prekida interneta koštala globalnu privredu nešto više od 20 miliona dolara. Najviše bi bile pogođene SAD, koje bi izgubile 7,6 miliona dolara, a slijede Kina (6,8 miliona dolara), Velika Britanija (2,2 miliona dolara), Japan (1,8 miliona dolara) i Njemačka (1 milion dolara), piše press..

Bio bi potreban samo jedan dan da te brojke dosegnu stotine miliona i nekoliko milijardi dolara gubitaka. Kad bismo svi preživjeli godinu, to bi bilo u trilionima – konkretno 4 trilijuna dolara za SAD.

Gledajući različite kompanije pogođene gašenjem interneta, moglo bi se zamisliti da bi Googleov matični Alphabet bio najveći gubitnik. No, iako je kompanija druga na listi s gubitkom od 538.120 dolara po minuti, još uvijek je iza Amazona. S nedostupnim poslovima za kupnju, AWS i streaming, kompanija bi izgubila blizu milion dolara svake minute kada bi svijet bio izvan mreže. Godina bez interneta koštala bi Amazon gotovo 514 milijardi dolara.

Brojke koriste prihode kompanije za 2022. To je bilo prije nego što je OpenAI u potpunosti pokrenuo ChatGPT, tako da bi kompanija AI vjerojatno bila više rangirana na popisu da su korišteni noviji brojevi prihoda.

PCMag je odabrao kompanije koje se najviše oslanjaju na internet. Kompanije poput Intela, Applea, Microsofta i Nvidije nedvojbeno bi izgubile mnogo novca ako bi se internet iznenada poremetio, ali kompanije su postojale u ranim/prije internetskim danima devedesetih, pa bi vjerojatno preživjele sa svojim hardverom i softverski naporima.

VAŠINGTON – Očekuje se da će centralne banke širom svijeta početi da snižavaju svoje kamatne stope ove godine, ali to neće biti naglo, saopštila je agencija Fitch Ratings.

Agencija za rejting je navela da ne očekuje dalje povećanje kamatnih stopa od Federalnih rezervi SAD, Evropske centralne banke (ECB) i Banke Engleske (BoE), prenosi Anadolija.

Agencija je, međutim, saopštila da očekuje da će te centralne banke smanjiti kamatne stope za 75 baznih poena, i to svaka do kraja ove godine.

Fitch Ratings je ovakav scenario predviđao ranije, odnosno očekivali su da se referentne kamatne stope neće smanjivati do 2024. godine.

„Stope na kraju ove godine će i dalje ostati daleko iznad nivoa pre pandemije“, ističu iz ove agencije.

Fitch Ratings je u svom Globalnom ekonomskom izveštaju, koji je uključio 20 zemalja, napomenuo da očekuje da će samo Banka Japana povećati kamatne stope „jer osnovna inflacija konačno počinje da raste“. Biznis.rs

Objava Fitch očekuje da centralne banke snize kamatne stope prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Sve cigarete „Tvornice duvana Rovinj“ (TDR) namijenjene tržištu BiH od 19. februara poskupljuju za dvadeset feninga, otkriva CAPITAL.

FOTO: Agencije

Uprava TDR juče je donijela odluku o povećanju maloprodajnih cijena cigareta i o tome obavijestila Upravu za indirektno oporezivanje BiH.

Portparol UIO BiH Ratko Kovačević potvrdio je za CAPITAL da su dobili odluku TDR-a o povećanju maloprodajnih cijena njihovih proizvoda.

„Sva lica koja se bave prometom cigareta u BiH moraju prije početka primjene novih maloprodajnih cijena popisati zalihe i na njih obračunati akcizu u skladu sa maloprodajnim cijenama“, kaže Kovačević.

On precizira da se po paklici cigareta plaća proporcionalna akciza u iznosu od 42 odsto maloprodajne cijene i fiksna akciza od 1,65 KM po paklici, što znači da će cigarete biti skuplje za dvadeset feninga na koje se dodaje još 42 odsto poreza i PDV. Kovačević ističe da se u BiH nije dizala akciza za cigarete u 2024. godini, te da je povećanje cijena rezultat poslovne politike TDR-a i lančanog poskupljenja raznih drugih vrsta roba i usluga u procesu proizvodnje cigareta.

„Ono što je s aspekta naših propisa važno je to da u tu novu maloprodajnu cijenu cigareta budu precizno obračunate važeće akcize po paklici cigareta, a to je proporcionalna u iznosu od 42 odsto maloprodajne cijene cigareta i fiksna u iznosu od 1,65 KM po paklici. Naravno na sve to se obračunava i 17% PDV-a, jer akciza ulazi u osnovicu za obracun PDV-a“, kaže Kovačević.

Od 19. januara biće skuplje sljedeće cigarete: Filter 160, Dunhill, Lucky Strike, Rothmans, Eva Slims, Diva i Drina.

CAPITAL: D. Momić

Objava Poskupljuju cigarete u BiH prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Od ovih dozvola najveći broj je u građevinarstvu, turizmu, industriji i trgovini.

Za novozaposlene je izdana 112.981 dozvola, za produženje 40.660, a za sezonske radnike 18.858, od čega najviše u turizmu (16.882).Od ovog broja dozvola, preko 38.000 izdano je građanima iz BiH.

Oko 10.000 građana Kosova dobilo je boravišnu i radnu dozvolu u Hrvatskoj tokom prošle godine. Što se tiče zemalja Balkana, najmanje radnih dozvola u Hrvatskoj imaju građani Albanije s oko 4.200 dozvola, piše FENA.