Kategorija: Vijesti

U 2023. godini, godišnji porast globalnog kapaciteta obnovljive energije naglo je porastao za gotovo 50%, dostižući gotovo 510 gigavata (GW), obilježavajući najbržu stopu rasta u posljednjih dvadeset godina. Prema novom izvještaju Međunarodne agencije za energiju (IEA), ovo je 22. godina zaredom da dodaci kapaciteta obnovljive energije postavljaju novi rekord.

Evropa, SAD i Brazil zabilježili su rekordne poraste kapaciteta obnovljive energije, ali primjetno je i ubrzanje Kine na ovom polju. U 2023. godini, Kina je dodala više solarnih fotonaponskih (PV) kapaciteta nego što je čitav globalni kapacitet dodan u 2022. godini. Osim toga, zabilježen je rast vjetroturbina u Kini od 66% u odnosu na prethodnu godinu.

IEA je, prema Reutersu, saopćila da je uloga Kine ključna za postizanje cilja do 2030. godine, jer se očekuje da će do kraja decenije instalirati više od polovine novih kapaciteta potrebnih širom svijeta. Trenutno, Kina je jedna od zemalja koje najviše doprinose emisijama ugljičnog dioksida u atmosferi, a time i klimatskim promjenama.

Predviđanje povećanja kapaciteta
Agencija predviđa da će se prema trenutnim politikama i tržišnim uslovima globalni kapacitet obnovljive energije povećati na 7.300 GW tokom perioda od 2023. do 2028. godine obuhvaćenog prognozom. Solarna i energija vjetroelektrana bi činile 95% ovog proširenja, s očekivanjem da obnovljivi izvori nadmaše ugalj kao glavni izvor proizvodnje električne energije do 2025. godine.

U 2023. godini, cijene solarnih modula pale su za gotovo 50% u odnosu na prethodnu godinu.

Iako ovo približava svijet ostvarivanju cilja dvostrukog povećanja obnovljivih izvora do 2030. godine, dogovorenog prošle godine na UN konferenciji o klimatskim promjenama, to još nije dovoljno. Vlade mogu smanjiti jaz rješavanjem izazova poput nedovoljnog ulaganja u mrežnu infrastrukturu, nedostatka financija i nesigurnosti politika, kažu u IEA.

Veliki dio stručnjaka kaže da su fosilna goriva glavni krivac za klimatsku krizu. Prosječna temperatura svijeta već je porasla za više od 1,2°C od preindustrijskog doba, pri čemu svaka godina obara novi temperaturni rekord. To naglašava potrebu za smanjenjem emisija, posebno iz sektora energije, koji čini najveći udio emisija. Očekuje se da će se solarna i vjetroelektrana više nego udvostručiti u SAD-u, Evropi, Indiji i Brazilu do 2028. godine.

„Vjetroelektrane na kopnu i fotonaponski solarni paneli danas su jeftiniji od novih postrojenja na fosilna goriva gotovo svuda, te jeftiniji od postojećih postrojenja na fosilna goriva u većini zemalja. Ipak, postoje još neki veliki izazovi koje treba savladati, uključujući teško globalno makroekonomsko okruženje. Za mene, najvažniji izazov za međunarodnu zajednicu je brzo povećanje financiranja i implementacije obnovljivih izvora energije u većini zemalja u razvoju, mnoge od kojih zaostaju u novoj energetskoj ekonomiji. Uspjeh u postizanju cilja udvajanja će ovisiti o tome.”, izjavio je direktor IAE, Fatih Birol.

Utjecaj izvora obnovljive energije na živi svijet: vaganje između smanjenja emisija ugljilnog dioksida i divljine
Međutim, čak i razvoj obnovljivih izvora energije ne dolazi bez određenog utjecaja na okoliš. Primjerice, iako vjetroelektrane proizvode čistu energiju, njihova izgradnja i održavanje mogu zahtijevati značajne resurse, što može imati ekološki otisak.

Ovo nije sve: rad vjetroelektrana može generisati zvuk i infrazvuk koji može utjecati na neke vrste divljih životinja, posebno šišmiše i morske sisare, a krila ovih pogona predstavljaju opasnost za ptice, koje se sudaraju s njima i stradaju. Postavljanje vjetroelektrana i solara može promijeniti lokalne ekosistema, što može utjecati na hranidbene lance i migracije divljih životinja, ali čak i mijenjati mikroklimu regiona, tako što povećavaju lokalnu temperaturu područja.

Preporuke su da se radovi na izgradnji ovih postrojenja trebaju obustavljati za vrijeme sezona migracija divljih životinja, ako se planirane turbine nalaze na migratornoj ruti. Također, preporučuje se korištenje tehnologije odvraćanja kako bi se spriječilo približavanje životinja krilima vjetroturbina koja se okreću.

Sve ovo znači da se i obnovljivi izvori energije moraju bolje pratiti te da njihova izgradnja zahtijeva ozbiljne studije izvodljivosti i utjecaja na okoliš, kao i da moraju postojati precizne smjernice razvoja ovog tipa energije, prenosi VoA.

Naime, jedno vrijeme je megavat-sat plina koštao čak 277 evra, dok je cijena sada skoro 10 puta manja.

Zahvaljujući obilnom snabdijevanju i blagoj zimi cijene prirodnog plina u Evropi su se stabilizovale na najnižem nivou u posljednje dvije godine.

Tako je u utorak na referentnoj nizozemskoj digitalnoj platformi megavat-sat plina s rokom isporuke od mjesec dana iznosio 29,7 evra, prenosi dpa.

Zasluge nižih cijena su, prema analitičarima, dobro snabdijevanje ukapljenim prirodnim plinom iz uvoza, te puna skladišta država zahvaljujući blagoj zimi.

Popunjenost skladišta u Njemačkoj je prethodnog vikenda bila na 83,80 odsto.

Podsjećamo, početkom prošle godine cijena plina po megavat-satu iznosila je 79 evra, dok je u oktobru 2023. godine iznosila 57 evra jer je zbog sukoba u Pojasu Gaze postojala zabrinutost za snabdijevanje, ali od tada je cijena u padu.

Inače, najviša cijena plina po megavat-satu od 277 evra bila je u avgustu 2022. godine zbog smanjenog snabdijevanja iz Rusije, te je nakon toga Norveška postala glavni snabdjevač Evrope ovim energentom.

Upitali smo Nihada Harbaša, stručnjaka za energetiku i generalnog sekretara Centra za održivu energetsku tranziciju “Reset”, kako će se pad cijena plina u Evropi odraziti na Bosnu i Hercegovinu.

“Očekivanja za BiH su blagi rast cijena plina (do tri odsto) zbog vanjskopolitičkih faktora na koje ne možemo uticati, te umjeren rast (oko pet odsto) zbog unutrašnjih faktora u BiH. Na unutrašnje faktore možemo uticati, ali akteri u gasnom sektoru svoje operativne, ali i razvojne troškove, baziraju samo na jednoj mjeri: povećanju cijena transporta i distribucije gasa koje će snositi krajnji potrošači, bez ikakve zaštite istih”, objašnjava Harbaš.

Dodaje da se od vlada traži da se gas subvencionira, što je dobra populistička, ali ne i održiva mjera.

“Zbog broja aktera u gasnom sektoru (snabdjevači, transporteri, operateri, krediti, nefunkcionalno upravljanje, itd.) cijene gasa krajnjim korisnicima konstantno rastu, te se mnogi odlučuju na prelazak na druge energente. Dakle, akteri u gasnom sektoru režu granu na kojoj sjede, a to je smanjivanje konzuma, što srednjeročno vodi ka tome da će potrošnja gasa u BiH biti ispod četiri odsto, a dugoročno bude skoro zanemariva”, naglasio je Harbaš, pišu nezavisne.

BANJALUKA – Treću godinu zaredom Hemofarm je dobitnik priznanja „Top Employer“ (Najbolji poslodavac) za 2024. u Bosni i Hercegovini i Srbiji od strane „Top Employers Institute“, nezavisne organizacije koja globalno ocjenjuje kompanije u pogledu njihove posvećenosti ljudskim resursima.

U isto vrijeme, status STADA grupe kao poželjnog mjesta za rad potvrđen je proglašenjem za najboljeg poslodavca u Evropi za 2024. godinu.

“Najbolji poslodavac, priznanje koje dobijamo po treći put jeste potvrda našeg konstantnog ulaganja u ljude i nihov profesionalni razvoj, te stvaranja još boljih uslova za naše zaposlene u svim sektorima. Zapošljavamo kadrove različitih profila i životne dobi, koji imaju priliku da nauče mnogo i razvijaju se dalje u jednoj internacionalnoj j kompaniji. Zato ostajemo na istom pravcu, svakodnevno unapređujući svaki segment rada i poslovanja za dobrobit i naših zaposlenih i društva u cjelini”, rekao je Saša Urošević, direktor Hemofarma u BiH.

Nakon procjene od strane nezavisnih stručnjaka, koji su Hemofarm poredili sa najboljim praksama u industriji u 20 različitih oblasti, utvrđeno je da je Hemofarm ostvario najviši rezultat u sistematičnom pristupu biznis strategiji, strategiji u vezi sa zaposlenima i njihovim razvojem, svrsi i vrijednostima, njegovanju različitosti i jednakosti, kao i u održivom razvoju. Takođe, dobrom rezultatu doprinijela je i HR digitalizacija.

“Izuzetno sam ponosna što smo ponovo dobili „Top Employer“ priznanje, jer to potvrđuje našu posvećenost da zaposlenima u STADA grupi pružamo jedinstvenu kulturu koja promoviše njihov individualni rast i inspiriše ih da doprinose našoj svrsi da brinemo o zdravlju ljudi kao pouzdan partner”, istakla Simona Berger, izvršna direktorka ljudskih resursa u STADA grupi.

U toku 2023, STADA je na svim svojim lokacijama u Evropi uspješno pokrenula GoFluent, online platformu učenja jezika koja je dostupna svim zaposlenima, sa ciljem podsticanja još bliže saradnje u čitavoj organizaciji.

Osim toga, STADA je podržala koleginice i kolege u radnom okruženju uvođenjem platforme za brigu o mentalnom zdravlju, obezbjeđujući podršku 24 časa dnevno ne samo zaposlenima, već i njihovim porodicama.

STADA je prepoznata po svojoj jedinstvenoj korporativnoj kulturi i izuzetnoj posvećenosti zaposlenima dodjelom „Top Employer“ priznanja i u Njemačkoj, Rumuniji i Velikoj Britaniji.

Sa oko 300 zaposlenih u BiH, Hemofarm je značajan poslodavac koji pruža širok izbor pozicija za sve zainteresovane kandidate.

Objava Hemofarm „Najbolji poslodavac“ u BiH treću godinu zaredom prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Ono što je posebno interesantno, kako je u srijedu na godišnjoj konferenciji za novinare rekao direktor Porezne uprave Federacije BiH Šerif Isović, jeste da su isplate u prošloj godini koje su bile neoporezive iznosile 1,251 milijardi KM, a one na koje se plaća porez su iznosile svega 251,2 miliona KM.

Dodao je da kladionice trenutno imaju 5.285 zaposlenih.

Kada je riječ o prometu kladionica po kantonima, najveće učešće ima Hercegovačko-neretvanski kanton (316 miliona KM).

U 2023. godini je bilo ukupno 11 priređivača igara na sreću koji su imali 2.132 uplatna mjesta, zatim 24 automat kluba sa 94 poslovne jedinice i jedan kasino, piše FENA.

U proizvodnji industrijskog bilja zabilježen je porast proizvodnje soje za 96,7 posto, dok se kod proizvodnje duhana bilježi pad proizvodnje za 12,2 posto u odnosu na 2022., piše biznis.

Prozvodnja krompira iznosi 160.433 tone i manja je za 16,0 posto u poređenju sa proizvodnjom u prošloj godini.

U proizvodnji stočnog krmnog bilja zabilježeno je blago povećanje kod proizvodnje lucerke za 0,6 posto, te značajnije povećanje proizvodnje kukuruza za krmu od 13,9 posto. Pad proizvodnje u grupi stočnog krmnog bilja je zabilježen kod travno-djetelinskih smjesa za 29,2 posto u odnosu na 2022. godinu, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

Kod voća, ostvarena proizvodnja jabuka manja je za 25,1 posto, a proizvodnja šljive manja je za 21,0 posto u odnosu na 2022. Ukupna proizvodnja grožđa manja je za 28,9 posto u odnosu na 2022.

SARAJEVO – Poreska uprava Federacije BiH /FBiH/ naplatila je u prošloj godini 7,34 milijarde KM javnih prihoda, što je više za 14,77 odsto nego 2022, saopšteno je iz te poreske uprave.

Najviše je naplaćeno doprinosa na plate, i to 3,64 milijarde KM, a zatim poreza na dohodak i dobit 1,32 milijarde KM.

Najviše javnih prihoda, 2,71 milijardu KM, naplaćeno je na području Kantona Sarajevo, gdje je u prošloj godini zabilježen rast od skoro 14 odsto, a u Tuzlanskom kantonu skoro 1,26 milijardi KM, što je više za 14,26 odsto u odnosu na 2022.

U prošloj godini izvršeno je 7.880 inspekcijskih nadzora, a iznos dodatno utvrđenih obaveza bio je 156,4 miliona KM, a novčanih kazni za učinjeni prekršaj oko 10,85 miliona KM.

Procjena utaje poreza po krivičnim izvještajima i obavještenjima o počinjenom krivičnom djelu iznosila je oko 12,36 miliona KM.

Srna

Objava Prihodi Poreske uprave Federacije BiH rasli za 14,77 odsto prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Ovaj rezultat nije ostao nezapažen u regiji.

Solana DD Tuzla nastavlja da niže sjajne rezultate i dokazuje da ima jedan od najkvalitetnijih proizvoda u Evropi.

Svaka čast svim uposlenicima Solane Tuzla, s posebnim akcentom na proizvodnju soli. Uspjeh dokazuje da spoj kvalitete i tradicije uvijek daje odličan rezultat i na kraju vrhunski proizvod, javio je portal Tuzlarije, prenosi BiznisInfo.

Samim tim tuzlanski solari opravdavju tezu Tuzla grad na zrnu soli.

Solana od prije nekoliko godina u većinskom vlasništvu AS Holdinga iz Tešnja.

BRISEL – Evropska centralna banka (ECB) na ljeto će vjerovatno sniziti referentne kamatne stope.

To je izjavila predsednica ECB Kristin Lagard u intervjuu za Blumberg TV u Davosu.

Kristin Lagard je istakla da će konačna odluka o kamatnim stopama zavisiti od podataka koji pristignu i da i dalje postoji određen nivo nesigurnosti pošto neki indikatori i dalje nisu “čvrsto ukotvljeni” na željenom nivou.

Ona je dodala da tržišta ne treba da budu previše optimistična povodom snižavanja kamatnih stopa pošto to odmaže naporima Evropske centralne banke da suzbije inflaciju, prenosi Blumberg.

“Najveći ekonomski rizik bi predstavljao scenario u kome bi Evropska centralna banka prerano snizila kamatne stope i nakon toga morala da ih ponovo poveća, to bi upropastilo sav trud”, zaključila je Kristin Lagard. B92/Tanjug

Objava ECB će na ljeto vjerovatno sniziti kamatne stope prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Dom zdravlja Banjaluka planira da se zaduži dva miliona KM kako bi isplatio plate radnika za decembar prošle godine, saznaje CAPITAL.

Odluka o ovom kreditnom zaduženju je upućena Upravnom odboru ove ustanove na saglasnost, a UO bi ovo pitanje trebalo da razmatra na sutrašnjoj sjednici.

U tom dokumentu je navedeno da se radi o dugoročnom kreditu koji će biti iskorišten za isplatu dijela bruto plate i ostalih ličnih primanja za decembar 2023. godine, u visini od dva miliona KM.

Kredit bi trebao biti obezbijeđen po efektivnoj kamatnoj stopi do 5,36 odsto sa rokom otplate od 36 mjeseci.

„Grad Banjaluka nije obezbijedio dodatna finansijska sredstva, a na dan 04.01.2024, godine duguje Domu zdravija ukupno 550.000 KM“, precizirano je u odluci uz napomenu da je Grad Banjaluka usvojio budžet za 2024. godinu, koji za ovu ustanovu predviđa 5,7 miliona KM, ali da taj dokument još uvijek nije objavljen na web stranici Grada Banjaluka.

Takođe je navedeno da je Fond zdravstvenog osiguranja u januaru ovoj ustanovi doznačio 2,4 miliona KM te da su sredstva Fonda iskorištena za isplatu bruto plata i ličnih primanja za novembar.

Osim toga navedeno je da je bruto plata radnika od 2022. godine više puta povećavana te da su troškovi medicinskog i nemedicinskog materijala, električne energije i ostall troškovi povećani.

„Kreditom od 2.000.000 KM uspjeli bismo da riješimo probleme tekuće likvidnosti, a pokrili bismo i dugovanja prema radnicima“, precizirano je u odluci uz napomenu da bi sredstva za vraćanje kredita bila obezbijeđena iz tekućeg poslovanja, a mjesečna rata bi iznosila najviše do 60.000 KM.

Todorović na godišnjem odmoru

Redakcija portala CAPITAL je kontaktirala direktoricu ove ustanove Nevenu Todorović kako bi dobili pojašnjenje za ovo zaduženje, odnosno u kojoj mjeri je na to uticala situacija oko ne usvajanja rebalansa budžeta Grada Banjaluka.

U kratkoj poruci Todorović je napisala da se nalazi na godišnjem odmoru te da joj treba više vremena kako bi odgovorila.

Uputila nas je na službu za kontakte sa medijima ove ustanove, koja nije odgovorila na pitanja redakcije CAPITAL do objave ovog teksta.

Šta je bilo sa rebalansom budžeta?

Podsjećamo, rebalans budžeta grada za 2023. godinu nije usvojen do kraja prošle godine što je stvorilo brojne probleme u funkcionisanju grada, između ostalog, i Doma zdravlja koji nije dobio povećanje sredstva od 1,5 miliona KM kako bi izmirio obaveze.

Očigledno je da je to stvorilo rupu u budžetu ove ustanove koji uprava Doma zdravlja želi da zakrpi kreditom.

Rebalans budžeta nije usvojen do kraja prošle godine zato što je sadržavao kredit od šest miliona KM, koji je predložila administracija gradonačelnika Draška Stanivukovića iz kojeg su se, između ostalog, trebala izdvojiti sredstva i za Dom zdravlja.

Sa tim planom se nije slagala većina u Skupštini grada koju predvodi SNSD uz obrazloženje da Stanivuković kreditom želi da „pokrije nenamjensko trošenje novca“.

Zbog toga je nedavno predsjednik Skupštine grada Banjaluka Ljubo Ninković podnio krivičnu prijavu protiv Stanivukovića, a u prijavi je navedeno da je gradonačelnik nenamjenski u prošloj godini potrošio oko 16 miliona KM.

Priča oko rebalansa je nastavljena i u 2024. godini, iako je prema mišljenju Ministarstva finansija RS prekoračen zakonski rok u kojem je bilo moguće usvojiti taj dokumenat, a to je kraj prošle godine. To nije spriječilo gradsku administraciju da ponovo uputi u skupštinsku proceduru rebalans budžeta grada za 2023. godinu uz obrazloženje da je taj dokumenat moguće usvojiti do kraja januara ove godine. Ovo pitanje se nalazi na dnevnom redu vanrednog zasjedanja Skupštine grada koje je trebalo biti nastavljeno danas, ali nije održano zbog nedostatka kvoruma.

CAPITAL: V. P.

 

Objava Dom zdravlja Banjaluka traži milionski kredit da isplati plate prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.