Kategorija: Vijesti

SARAJEVO – U BiH su do januara blokirana 104.052 računa poslovna subjekta, što je više za 168 u odnosu na početak decembra prošle godine, objavila je Centralna banka BiH.

Prema ažuriranim podacima o blokiranim računima u BiH, do početka godine su 56.683 firme imale blokiran bar jedan račun, što je više za 115 firmi u odnosu na podatak od decembra lani.

I u ovom mjesečnom izvještaju o blokiranim računima u Registru transakcijskih računa Banke koji sadrži 4.192 stranice, više za šest u odnosu na prethodni mjesec, navedena su pravna lica iz različitih oblasti – privredna preduzeća, agencije, udruženja, opštine, zadruge, sportske i zdravstvene organizacije, te subjekti koji se bave uslužnim djelatnostima.

Prema prošlom izvještaju, odnosno zaključno sa krajem novembra prošle godine, bila su blokirana 104.052 računa poslovnih subjekata, dok je 56.568 firmi imalo blokiran bar jedan račun.

U prvom izvještaju Centralne banke objavljenom početkom novembra 2012. godine, broj blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH iznosio je 58.038, dok su 35.694 firme imale bar jedan blokiran bankarski račun. Srna

Objava Lani blokirano 104.052 računa poslovnih subjekata prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Princip društveno odgovornog poslovanja kojim se Nova banka rukovodi podrazumijeva brojne aktivnosti za dobrobit pojedinaca i zajednice. Posebna pažnja posvećuje se najosjetljivijim kategorijama stanovništva. Rezultati ostvareni od početka kampanje „Kraljevska štednja“ bili su podstrek da Banka donira 1 KM od svakog ugovora koji tokom trajanja kampanje potpiše sa korisnicima štednje.

Za vrijeme kampanje „Kraljevska štednja“ prikupljeno je 3.500,00 KM, koje su ravnomjerno raspoređene Udruženju „Srce za djecu oboljelu od raka“ iz Sarajeva i Udruženju roditelja djece oboljele od malignih bolesti “Iskra” iz Banje Luke.

Donaciju Udruženju „Srce za djecu oboljelu od raka“ iz Sarajeva, koje je od 2003. godine posvećeno dobrobiti djece oboljele od raka i njihovih najbližih, uručila je direktorica regije Anisa Šarić.

„Hvala Novoj banci na ovom činu humanosti i ljubavi prema djeci oboljeloj od raka. Drago nam je da je ova divna kampanja okrunjena donacijom za naše Udruženje i radujemo se svom dječijim osmijesima koje će donijeti“, izjavio je prilikom preuzimanja donacije direktor Udruženja Fikret Kubat.

Donaciju Udruženju roditelja djece oboljele od malignih bolesti “Iskra” iz Banje Luke uručio je rukovodilac marketinga i korporativnih komunikacija Nove banke Stefan Pajić, a donatorski ček preuzeli su predsjednik Udruženja Milan Berić i psiholog u Roditeljskoj kući „Iskra“ Aleksandra Klindić.

FOTO: Nova banka/Ustupljena

Donirana sredstva iskoristiće se za podršku radu Roditeljske kuće, sa ciljem da djeca tokom trajanja liječenja zadrže način života što sličniji periodu prije bolesti, te da pohađaju školu, da se igraju i druže sa vršnjacima.

„Želim da zahvalim Novoj banci, koja je kao društveno odgovorna kompanija pronašla način da podrži rad Roditeljske kuće „Iskra“. Naša roditeljska kuća puna je ljubavi i topline za sve mališane koji se liječe na Odjelu dječije hematoonkologije, na UKC Republike Srpske, a koji ne moraju sve vrijeme da budu na Odjelu. Ova donacija će svakako pomoći da se naši mališani ugodnije osjećaju za vrijeme boravka u Roditeljskoj kući”, izjavio je predsjednik Udruženja Milan Berić. P. R.

Objava Kampanja „Kraljevska štednja“ krunisana donacijama prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Vlada Republike Srpske krenula je u i ovoj godini sa milionskim zaduženjima na Banjalučkoj berzi. Već za iduću sedmicu zakazana je aukcija trezorskih zapisa od deset miliona KM, a donesena je i nova odluka o emisiji obveznica od 40 miliona maraka.

Zadnje zaduženje RS u 2023. godini realizovano je emisijom šestomjesečnih trezorskih zapisa 26. decembra, a samo mjesec dana kasnije Vlada ide u nova zaduženja.

Aukcija šestomjesečnih trezorskih zapisa na Banjalučkoj berzi, putem koje se RS planira zadužiti 10 miliona KM, biće održana 25. januara.

Osim trezorskim zapisima, Vlada RS na berzi planira da se zaduži i dugoročnim obveznicama.

Planirano je zaduženje od 40 miliona KM po kamatnoj stopi od šest odsto.

Podsjećamo, Narodna skupština RS usvojila je krajem prošle godine odluke o dugoročnom i kratkoročnom zaduženju RS u ovoj godini kojima je predviđeno da se Srpska ukupno u ovoj godini može zadužiti 1,28 milijardi KM.

Predviđeno je da se Srpska dugoročno može zadužiti maksimalno 951.700.000 KM, dok se kratkoročno može zadužiti do osam odsto redovnih prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini, tako da kratkoročni dug u 2024. godini ne može biti veći od 337,85 miliona KM.

CAPITAL: M. Lj.

Objava Vlada RS ide na berzu po prvih 50 miliona KM u ovoj godini prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Predstavnici privrednih društava iz sektora prometa naftom i naftnim derivatima sa područja Bijeljine održali su sastanak na kome su, kako kažu, analizirani negativni efekti po njihovo poslovanje, a koji su izazvani odlukom o radnom vremenu u gradu, pa s toga i traže izmjenu te odluke.

Sastanak predstavnika privrednih društava iz sektora prometa naftom i naftnim derivatima sa područja Bijeljine održan je u prostorijama Područne privredne komore Bijeljina.

Predstavnici 15 privrednih društava registrovanih u Bijeljini, koji se bave prometom nafte, traže izmjenu gradske odluke o neradnoj nedjelji, koja im – kako pojašnjavaju – onemogućava prodaju pratećih proizvoda na benzinskim pumpama, osim točenja goriva.

Nadležnima u Gradskoj upravi nisu se kažu obraćali pojedinačno, stava su da okupljeni oko istog stava mogu postići više i na neki način riješiti probleme sa kojima se suočavaju, a gubici koje su do sada nanizali kako oni, tako i kupci su evidentni, prenosi NTV Arena.

– Više puta smo isticali i pokretali inicijative za promjenu odluke o neradnoj nedjelji za trgovačke objekte u Bijeljini – podsjećaju u Područnoj privrednoj komori Bijeljina.

Odluka o neradnoj nedjelji u Bijeljini iz 2021. godine negativno je uticala na privredu i prihode privrednih društava u gradu, pojašnjava Marković iznoseći pokazatelje kojima raspolažu.

Ni preregistracija djelatnosti, za kojom su već ranije posegnuli neki privrednici i trgovci na području Semberije kako bi ublažili negativne efekte odluke o neradnoj nedjelji, nije kažu učesnici današnjeg sastanka pravo rješenje.

Na ovaj sastanak pozvani su i predstavnici Gradske uprave ističu u bijeljinskoj Područnoj privrednoj komori i napominju da u ranijem periodu na inicijative o pitanju neradne nedjelje, koje su upućivali ka Gradskoj kući, do sada nije bilo odgovora, piše biznisinfo.

U utorak prijepodne megavatsat plina s rokom isporuke od mjesec dana stajao je na referentnoj nizozemskoj digitalnoj platformi 29,7 eura. U ponedjeljak spustio se prvi puta od početka 2022. godine ispod razine od 30 eura.

Analitičari ističu relativno obilnu opskrbu ukapljenim prirodnim plinom iz uvoza i puna skladišta zahvaljujući blagoj zimi. U Njemačkoj bila su u subotu popunjena 83,80 posto.

Početkom prošle godine cijena mu je bila oko 79 eura po megavatsatu da bi u listopadu nakratko prekoračila 57 eura budući da je sukob u palestinskom Pojasu Gaze potaknuo zabrinutost za opskrbu. Otada bilježi silazni trend.

U avgustu 2022. dosegnula je 277 eura zbog smanjene opskrbe plinovodima iz Rusije. U međuvremenu Norveška je postala glavni opskrbljivač Evrope plinom, piše biznisinfo.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom za novembar 2023. godine u Federaciji BiH iznosila je 1.310 KM i nominalno je viša za 1,9 posto, a realno za 2,0 posto, u odnosu na prethodni mjesec, piše biznis.

U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna isplaćena neto plata za novembar 2023. godine nominalno je viša za 12,8 posto, a realno viša za 12,7 posto.

Analiza podataka prema djelatnostima KDBiH 2010 pokazuje da je u novembru 2023. u odnosu na oktobar iste godine došlo do povećanja mjesečne neto plate najviše u djelatnostima: Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala za 5,4 posto, Prerađivačka industrija za 4,3 posto i Informacije i komunikacije za 3,8 posto.

U isto vrijeme najveće smanjenje prosječne mjesečne isplaćene neto plate zabilježeno je u djelatnostima: Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov za 2,6 posto, Snabdijevanje vodom; uklanjanje otpadnih voda, upravljanje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša za 1,5 posto i djelatnosti i Djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite za 1,0 posto.

Prosječna mjesečna isplaćena bruto plata po zaposlenom za novembar 2023. godine u Federaciji BiH iznosila je 2.037 KM i nominalno je viša za 2,1 posto, a realno za 2,2 posto u odnosu na prethodni mjesec.

U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna bruto plata zaposlenih za novembar 2023. godine nominalno je viša za 13,2 posto, a realno viša za 13,1 posto, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

LONDON – ​Za kupce je samouslužna kasa trebala pružiti praktičnost i brzinu. Trgovci su se nadali da će im donijeti velike uštede. Jer zašto plaćati šest radnika kada možete platiti jednog da nadgleda klijente koji sami skeniraju proizvode? Međutim tehnologija samonaplate kolosalno je podbacila.

Tvrdi se to u tekstu “BBC-ja” koji opisuje iskustva sa samouslužnim kasama u Velikoj Britaniji i Americi. Kupci i dalje stoje u redovima ispred običnih kasa. Njihove “pametnije” slabo se ili nikako koriste i često su u kvaru. Tehnologija je, barem u ovom slučaju, izazvala više problema nego koristi.

“Nije isporučeno ništa od onoga što je obećano. Marketi su samonaplatu vidjeli kao nešto uzbudljivo, nešto što će im smanjiti troškove – samo trebaju zavesti kupce novom tehnologijom. Ali pokazalo se da to ljudi ne žele i treba im pomoć kad koriste samouslužne kase. Na kraju trgovački lanci ne da štede, već gube novac“, rekao je Kristofer Endrjus, vanredni profesor i voditelj odsjeka sociologije na Univerzitetu Dru u SAD-u, te autor knjige “The Overworked Consumer: Self-Checkouts, Supermarkets, and the Do-It-Yourself Economy”.

Mnoge maloprodajne kompanije uložile su milione – ako ne i milijarde – dolara u tehnologiju samonaplate, za koju Endrjus kaže da je razvijena tokom osamdesetih, a počela se pojavljivati ​​u marketima 1990-ih.

Uprkos troškovima njihove ugradnje, mnogi trgovci sad od tih “pametnih” kasa dižu ruke. Volmart je uklonio neke da bi spriječio krađu, a lanac supermarketa Buts u Velikoj Britaniji takođe je smanjio broj samouslužnih kasa jer kupci kažu da su spore i nepouzdane.

Dolar General, jedan od najbrže rastućih marketa na malo u Americi, takođe preispituje svoju strategiju. U 2022. taj diskontni lanac uveliko se oslanjao na tehnologiju samonaplate – nije bilo neuobičajno vidjeti samo jednog ili dva zaposlena kako rade u cijelom marketu Dolar Generala u nekim područjima.

Uprkos ulaganju, sada planiraju povećati broj zaposlenih u marketima, “a posebno na blagajnama”, rekao je izvršni direktor kompanije, Tod Vasos.

Neki američki trgovci na malo navode krađu kao motiv za odbacivanje blagajni bez osoblja. Podaci pokazuju da marketi koji koriste tehnologiju samonaplate imaju stope gubitaka dvostruko veće od prosjeka industrije.

Stručnjaci kažu da je još jedan neuspjeh tehnologije samonaplate taj što u mnogim slučajevima jednostavno ne dovodi do uštede troškova kojoj su se kompanije nadale.

Potrošači žele da ova tehnologija radi i dočekali su je raširenih ruku. U anketi, sprovedenoj 2021. na 1000 američkih kupaca, 60 odsto ih je reklo da radije koriste samostalnu blagajnu nego onu s radnikom kada imaju izbor, ali 67 odsto njih imalo je neki problem prilikom samonaplate.

Opet, bez obzira na frustracije s novom tehnologijom, mnogi veliki maloprodajni lanci u Americi i Velikoj Britaniji vjerovatnoće zadržati samoposlužne blagajne zbog nepovratnih troškova.

“Potrošili su na njih i još uvijek se nadaju da će uspjeti pridobiti kupce da ih više koriste“, kaže Endjus.

Nezavisne novine

Objava Spektakularan neuspjeh samouslužnih kasa prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

To je objavio njemački Savezni zavod za statistiku “Destatis”.

“Cjelokupan ekonomski razvoj u Njemačkoj je zastao 2023. godine, u okruženju koje je još uvijek opterećeno krizom”, rekla je predsjednica “Destatisa”, Rut Brand na konferenciji za novinare.

Glavni uzroci ekonomskog pada Njemačke su prema njenom mišljenju visoke cijene, nepovoljni uslovi finansiranja zbog rasta kamatnih stopa i manja tražnja iz zemlje i inostranstva, navodi se na sajtu “Destatisa”.

Proizvodnja u njemačkom industrijskom sektoru je u 2023. godini pala za dva odsto međugodišnje zbog manje proizvodnje u sektoru snabdijevanja energijom, a veliki pad je zabilježen i u njemačkoj auto-industriji.

Njemačka građevinska industrija je prošle godine zabilježila mali rast za 0.2 odsto uprkos visokim troškovima gradnje i nedostatku kvalifikovane radne snage.

Međugodišnji rast u njemačkom sektoru usluga je usporen, što je primjetno u svim glavnim segmentima kao što su informacije i komunikacije, biznis i javne usluge.

Privatna potrošnja je u 2023. godini smanjena za 0.8 odsto međugodišnje, investicije za 0.3 odsto, a državna potrošnja za 1.7 odsto.

Spoljna trgovina je pozitivno doprinijela ukupnom bilansu pošto je njemački uvoz u 2023. godini opao više od izvoza, prenosi “b92“.