Kategorija: Vijesti

O tome je obavijestila nizozemska Multinacionalna korporacija za bankarstvo i finansijske usluge sa sjedištem u Amsterdamu (ING).

Istraživači tvrde da će 35 odsto prodaje duvana preći na trafike i manje prodavnice.

Benzinske stanice i prodavnice u inostranstvu u blizini granice takođe će imati koristi od zabrane duvana u supermarketima u Nizozemskoj, zbog čega će, kako navodi ING, prihodi za supermarkete pasti prvi put u 20 godina.

Duvan čini oko sedam odsto prihoda supermarketa, što predstavlja otprilike 3.2 milijarde evra godišnje.

“Pad prihoda biće vidljiviji tokom druge polovine 2024. godine”, rekao je ekonomista ING-a, Tijs Gejer.

Većina supermarketa, osim Lidla i većine prodavnica Albert Hajn, nastaviće sa prodajom duvana u prvih šest mjeseci ove godine.

“Pošto stupi na snagu 1. jula, zabrana će nastaviti da značajno smanjuje rast prometa supermarketa u 2025. godini”, predviđa Gejer.

U analizi ING-a se napominje da je, ako se izuzme prodaja duvana, promet u nizozemskim supermarketima u porastu, prenosi “b92“.

U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba je manji za 1.385 osoba ili 0,40 posto.

Podaci Agencije za rad i zapošljavanje BiH

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje, 201.579 ili 58,49 posto su žene. U odnosu na isti period prošle godine nezaposlenost u BiH je manja za 10.034 osobe ili 2,83 posto.

Nezaposlenost se smanjila u Federaciji BiH za 829 osoba (0,30 posto), u Republici Srpskoj za 500 osoba (0,84 posto) i u Brčko distriktu BiH za 56 osoba (0,43 posto).

Među osobama koja traže zaposlenje, krajem novembra lani NKV radnika bilo je 100.148 ili 29,06 posto, PKV-NSS 5.181 ili 1,5 posto, KV 107.939 ili 31,32 posto, VKV 882 ili 0,26 posto, SSS 97.294 ili 28,23 posto, VŠS 5.371 ili 1,56 posto, te VSS 27.851 ili 8,08 posto.

U novembru su brisane ukupno 19.633 osobe s evidencija službi zapošljavanja, od čega je 9.631 žena. Od tog broja zaposleno je 7.542 osobe, od čega 4.038 žena.

Istovremeno je za 9.340 osoba prestao radni odnos, od čega 4.715 žena. Poslodavci su u tom periodu prijavili potrebe za zapošljavanjem 3.243 nova radnika.

Državni podaci

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u oktobru 2023. godine, broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 853.264, a od toga je 385.161 žena. U odnosu na septembar 2023. godine broj zaposlenih osoba se nije mijenjao, a broj zaposlenih žena se povećao za 0,1 posto.

Stopa registrovane nezaposlenosti za oktobar 2023. godine iznosila je 28,8 posto i u odnosu na septembar 2023. godine manja je za 0,1 postotni poen, saopćeno je iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH, piše 072info.com.

Snijeg je, istina u manjim količinama, napadao, ali uz dovoljne količine umjetnog snijega iza njih je prvi uspješan vikend u ovoj godini. Uvjerljivo najveći broj turista koje smo zatekli na ovoj bh. planini u ovom razdoblju tradicionalno dolazi iz susjedne Republike Hrvatske.

Zvonimir Šarić iz Slavonskog Broda dio je grupe od 60-tak skijaša koji već skoro 10 godina tradicionalno dolaze na ovu bh. planinu u drugom tjednu godine.

– Ovo nam je već osma godina na Vlašiću. Ove godine oborili smo rekord po broju skijaša, ukupno nas je došlo 57. Oko 30 posto nas skija, ostali su u šadrvanu i pripremaju nama okrjepu kad se vratimo umorni sa skijanja – rekao je Šarić.

Mario Stasiuk iz Slavonskog Broda posebno je zadovoljan ugostiteljskom i gastronomskom ponudom Vlašića.

– Dolazimo se prije svega družiti, a nakon toga odraditi nekakve mini pripreme na snijegu. Zadovoljni smo smještajem, cijenama, stazama i svime što očekujemo kad dođemo na Vlašić. Ćevapi su dobri, kakvi će biti bosanski ćevapi nego dobri. Sve pohvale za gastronomsku ponudu – rekao je Stasiuk.

Marijan Karlović iz Vinkovaca na Vlašiću je prvi put.

– Iako imam 10 godina skijaškog iskustva ove godine sam prvi put na Vlašiću. Ovdje nas je privukao jeftin smještaj, zasad je sve ok, nismo se polomili, sve je da ne može biti bolje – kazao je Karlović.

Hamza Kakić, učitelj skijanja, kazao nam je kako su im najčešći klijenti obitelji, koje prve skijaške korake naprave s njima.

– Tek ovog tjedna pao nam je snijeg, malo je kasnio ove godine. Najčešći gosti su nam Hrvati, Slovenci, Nijemci, kao i naši domaći. Klijenti su nam većinom obitelji koje učimo skijati, ali bude i samo djece ili odraslih – rekao je Kakić.

Tradicionalni dio vlašićke ponude je i narodna medicina od biljaka s područja ove bh. planine. Aldina Gromila gostima godinama prodaje razne narodne lijekove.

– Najviše traže naš vlašićki čaj i zeleni med. Ljudi to uzimaju prevencije radi, za imunitet sirupa, meda i tako – rekla je Gromila.

Dino Korugić, voditelj hotela Sunce, kazao nam je kako su se, usprkos otkazivanjima za vrijeme novogodišnjih blagdana, s povratkom snijega masovno vratili i skijaši.

– Za sve je zaslužan snijeg koji je pao neki dan. Kapaciteti su popunjeni, sve se dogodilo u par dana, čim je prvi snijeg pao pristigle su i rezervacije – kazao je Korugić.

Za sve goste planine za iduću sezonu najavili su i iznenađenje – postavljanje dugo očekivanog lifta četverosjeda, koji zbog pravne bitke oko vlasništva nad zemljištem nekoliko godina čeka na montažu.

Goran Šarić, vlasnik poduzeća koje se bavi vertikalnim transportom na Vlašiću najavio je u iduće dvije godine otvaranje 12 km novih skijaških staza.

– Imamo spreman projekt, imamo odobrena kreditna sredstva. Četverosjed bi trebao biti postavljen sljedeće sezone. Imamo i trosjed koji je planiran na vrhovima Pavo i Čavo, do iduće godine će biti spreman i odmah godinu iza toga postavljamo i trosjed, čime bismo dobili novih 12 km skijaške staze – rekao je Šarić, piše FENA.

LONDON – Pet najbogatijih ljudi na svijetu udvostručilo je svoje bogatstvo od 2020. godine, dok je 60 odsto ukupne populacije /pet milijardi ljudi/ dodatno osiromašilo – navodi humanitarna organizacija Oksfam.

Bogatstvo Ilona Maska, Bernara Arnoa, Džefa Bezosa, Larija Elisona i Marka Zakerberga povećano je za 464 milijarde dolara ili 114 odsto.

U istom periodu /od 2020. godine/, ukupno bogatstvo najsiromašnijih – 4,77 milijardi ljudi – smanjeno je za 0,2 odsto.

Svjetski milijarderi bogatiji su za 3,3 milijarde dolara, a njihovo bogatstvo povećano je tri puta brže od stope inflacije, komentariše britanski list “Gardijan”.

Izvještaj otkriva da sedam od deset najvećih korporacija na svijetu ima milijardera kao izvršnog direktora ili glavnog akcionara, uprkos stagnaciji životnog standarda miliona radnika širom svijeta.

U 52 zemlje prosječne realne zarade gotovo 800 miliona radnika sada su manje. Oni su izgubili ukupno 1,5 milijardi dolara u posljednje dvije godine.

Procjenjuje se da je 148 najvećih korporacija na svijetu zajedno zaradilo 1,8 milijardi dolara čistog profita u periodu do juna 2023. godine, što je povećanje od 52 odsto u odnosu na prosječan neto profit u periodu od 2018. do 2021. godine.

Srna

Objava Pet najbogatijih udvostručilo bogatstvo za dvije godine prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Na Banjalučkoj berzi danas je ostvaren promet od 10.753 KM u 11 zaključenih poslova, podaci su iz Berze.

 

Najveći promet od 7.986 KM ostvaren je trgovanjem akcijama “Elektrokrajine” iz Banjaluke po kursu od 0,11 KM.

Kod ovog emitenta registrovan je i najveći rast vrijednosti od 19,15 odsto.

Vrijednost berzanskog indeksa porasla je za 0,33 odsto i iznosila je 960,03 poena.

Srna

Objava Promet na Banjalučkoj berzi manji od 11.000 KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

SARAJEVO – Za pet najskupljih automobila koji su uvezeni u Bosnu i Hercegovinu prošle godine vlasnici su izdvojili više od 2,4 miliona KM.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, koji su ustupljeni “Nezavisnim novinama”, najskuplji automobil koji je uvezen u BiH 2023. godine je Mercedes Benz Maybach S 680 4 MATIC, koji je vlasnika koštao ukupno 590.097 KM računajući i plaćene dažbine.

Drugi uvezeni automobil po visini cijene je Ferrari F8 Tributo, koji je plaćen 566.105 KM računajući dažbine.

Slijedi Porsche – 911 GT3, za kojeg je vlasnik “iskeširao” 450.383 KM.

Na četvrtom mjestu je Porsche – 911 Turbo S, koji je koštao 414.367 KM.

U pet najskupljih vozila koja su tokom prošle godine stigla u BiH je i Mercedes – AMG G 63, koji je plaćen 412.432 KM.

Tako je, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, tokom prošle godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno ukupno 72.237 automobila, za koje su vlasnici izdvojili više od 1,2 milijarde KM računajući plaćene dažbine.

Da je prošle godine drastično skočio uvoz automobila u odnosu na godinu ranije, pokazuje podatak da je tokom 2022. godine u BiH došlo 55.224 vozila, za koja je izdvojeno oko 960 miliona KM računajući plaćene dažbine.

Drastično je skočio i uvoz električnih automobila prošle godine, kojih je stiglo 240 tokom 2023. godine, dok je godinu ranije uvezeno njih 69.

Uvezena električna vozila vlasnike su prošle godine koštala oko 18,5 miliona KM.

Skočio je i uvoz hibridnih vozila.

Prema ovim podacima, prošle godine je uvezeno 1.512 hibridnih vozila, od kojih su 1.150 nova, a 362 polovna, i za koje je ukupno izdvojeno skoro 100 miliona KM.

Tokom 2022. godine u BiH je došlo 610 hibridnih vozila, koja su vlasnike ukupno koštali oko 40 miliona KM.

Haris Muratović, brand manager MOON (Porsche BH), rekao je za “Nezavisne novine” da se nakon kriza uzrokovanih pandemijom virusa korona te ratom u Ukrajini, stabilizovalo tržište automobila BiH u prethodnoj godini.

“U 2022. godini bio je nedostatak u samoj proizvodnji automobila, jer je bila usporena proizvodnja i vozila su se čekala po pet-šest mjeseci. To je bio osnovni razlog za pad i registracije automobila. U 2023. godini se prilično stabilizovao taj trend i samim tim sve ono što smo imali u smislu oskudnosti iz 2022. godine i 2021. godine se popravilo. Kupci koji su tih godina imali želju kupovati automobile to su ostvarili u prethodnoj godini. Takođe, ne treba zaboraviti da je broj turista prošle godine bio rekordan, a i to govori da se tržište budi. Rentakar kuće su nabavljale automobile u rekordnom obimu i to su pokazatelji da se ekonomija razvija, da je situacija stabilnija i da su krize iza nas“, rekao je Muratović.

Istakao je da je tržište vozilima regulisano i vraća se na period prije kriza.

“Nadam se da će se i iduće godine nastaviti trend rasta i registracije i novih i polovnih automobila. Svake godine imamo inflatorna poskupljenja i, po mojoj procjeni, poskupljenje vozila će ove godine iznositi od tri do pet odsto“, zaključio je Muratović.

Nezavisne novine

Objava Pet najskupljih uvezenih auta platili 2,4 miliona prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Hadžić je u razgovoru za Fenu iznio ključne informacije o trenutnom statusu projekta, govoreći o fazama realizacije samog projekta. Kroz detaljan pregled, otkrio je i planirane aktivnosti koje su neophodne za konačnu realizaciju tog projekta, piše biznis.ba.

Hadžić je na poziciju direktora JP “Aerodrom Bihać” imenovan krajem 2021. godine. Do tada je 17 godina radio u privatnom sektoru. Završio je Fakultet za saobraćaj i komunikacije Univerziteta Sarajevo 2002.godine, a potom 2016. godine i magistrirao te postao magistar saobraćaja i komunikacije.

Rodom je iz Bihaća i kroz rad na tom projektu želio je da pruži svoj doprinos u smislu realizacije tog velikog i zahtjevnog strateškog projekta, kako za Bihać tako i za cijeli Unsko-sanski kanton, pa i regiju.

Hadžić podsjeća da je JP “Aerodrom Bihać” osnovano krajem 2015. godine i od tad do 2020. godine aktivno se radilo na projektu izgradnje aerodroma, a onda se pojavila pandemija koronavirusa i sve je stalo, da bi krajem 2021. godine stvari ponovo krenule uzlaznom putanjom.

Projekt je zamišljen na lokaciji nekadašnjeg sportskog aerodroma u bihaćkom naselju Golubić koja je definisana i u nekoj sekundarnoj arhivskoj građi nekadašnje bivše Jugoslovenske narodne armije (JNA) kao pomoćno letjelište, čime se Golubić nametnuo kao dobro rješenje.

Na osnovu prijeratnih dokumenata osmišljen je glavni idejni projekat koji podrazumijeva dužinu piste od 2.450 metara te veliki putnički terminal, heliodrom, energetski blok, tehnički blok, novi pristupni put i novi most preko rijeke Une koji bi povezao budući aerodrom i infrastrukturu na pomenutoj lokaciji.

Na tragu toga odrađeni su dokumenti koji su započeli realizaciju projekta a to je prvobitna studija izvodljivosti, dobijena je okolišna dozvola, urađeni su još određeni eloborati kada ju pitaju projektna dokumentacija i upućen je zahtjev prema nadležnim organima za dodatnu dokumentaciju koja je neophodna da bi se dobila i građevinska dozvola.

– Upored s tim i Gradsko vijeće Grada Bihaća na jednoj od sjednica, početkom 2018. godine, proglasilo tu lokaciju, lokacijom od značaja za javni interes na ukupnoj površini od 1.300.000 kvadratnih metara gdje su pored najveće katastarske čestice koja je bila tada u vlasništu Grada Bihaća, bilo je još detektirane 524 katastarske čestice koje se nalaze u posjedu fizičkih osoba. To je velika površina sa puno vlasnika i suvlasnika, te je i sami proces rješavanja imovinskih odnosa vrlo složen i zahtjevan – pojašnjava Hadžić.

Dodaje, kako je tokom 2022. godine urađena aeronautička studija koja je pokazala koja vrsta aerodromskog kompleksa je moguća na tom lokalitetu, koja prilazna ravan može biti sa sjevera i juga, te u koliko faza može biti realiziran projekt.

Državna agencija za civilno zrakoplovstvo je tokom 2022. godine uputila JP “Aerodrom Bihać” dopis u kojoj je obrazloženo da se saglasnost može dobiti isključivo slanjem idejnog projekta koji ima elemente aeronautičke studije, da se dopuni dijazn manevarskih površina, da se dostavi okolišna dozvola i da se pripremi elaborat o protivpožarnoj zaštiti. To su ključna četiri dokumenta koje je bilo neophodno poslati da bi se dobila saglasnost na projekat.

Iz toga razloga je započet proces izrade aeronautičke studije i ona je prihvaćena od Državne agencije za civilno zrakoplovstvo. Na osnovu te studije su dobijeni podatci da je moguće na tom lokalitetu izgraditi aerodromski kompleks ali da se osovina piste kako je sada projektirana, mora zarotirati jedan stepen sjeverno prema Bosanskoj Krupi, da bi se izbjeglo podnožje planine Plješevice u dubini Republike Hrvatske radi sigurnosnih prepreka, te da se može izgraditi a da se zadrži kod 4 kao najveći kod u klasama aerodromskog kompleksa s tim da može biti ili 4C ili 4D. To su najveće klase osim 4E koja spada u veće komercionalne aerodrome.

– Nakon odobrenja aeronautičke studije od BHDCA krenuo je otkup zemjišta te je od 1. augusta 2022. do 31.decembra otkupljeno 660.000 m2 i to 260.000 građevinskog i 400.000 m2 poljoprivrednog zemljišta što iznosi oko 78 posto od prve faze zemljišta, preostalo je za otkupiti još 190.000 m2, oko 22 posto, što je također poljoprivredno, koje ju u skladu sa zakonom potrebno pretvoriti također u građevinsko. Vrijednost imovine u zemljištu iznosi 13,7 milion KM. Sve radimo transparentno i zbog toga smo otvorili poseban račun u istoj banci u kojoj i Vlada Federacije BiH ima žiro račun, kako bi u svakom momentu tok novca mogao biti vidljiv. Imamo još podračun za građevinske radove, odnosno elaborate i podračun za materijalne troškove odnosno rad preduzeća. Uradili smo 26 dokumenata koje služe u procesu dobijanja urabnističke saglasnosti. Ostalo je da se urade još tri elaborata – elaborat energetske efikasnosti, elaborat zaštite od požara, elaborat upravljanja energetskim otpadom i da projektant dovrši idejne projekte koji se odnose na konstrukciju mašinske, elektro i hidro instalacije. Neke stvari su već urađene prije same saglasnosti, a neke stvari se moraju dovršiti i to očekujem da bude okončano do kraja januara – kaže Hadžić.

Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine krajem decembra 2023. godine, dalo je saglasnost na idejni projekat Međunarodnog aerodroma Bihać u cilju dobijanja urbanističke saglasnosti od Ministarstva prostornog uređenja Vlade Federacije BiH. Navedeni projekat je izradilo preduzeće Euroing d.o.o. Bihać u novembru 2023. godine a sastoji aw od projekta niskogradnje i arhitekture.

Očekuju se da Federalno ministarstvo prostornog uređenja uskoro da urbanističku dozvolu što je veoma bitno za prvu fazu izgradnje koja je i najzahtijevnija. To je pripremna faza i podrazumijeva završetak imovinsko-pravnih poslova, projektne dokumentacije do dozvole za građenje.

Direktor Hadžić naglašava kako je dug i složen put do toga i da to zahtijeva koordinaciju i subordinaciju svih koji su kroz nivoe uključeni u proces realizacije projekta, ne samo JP “Aerodrom Bihać”.

– Druga faza je faza izgradnje. To je momenat kada se na potencionalnu lokaciju uvede izvođač radova. Ova infrastruktura se može izgraditi u roku od 30 mjeseci bez problema uz uslov blagovremenog finansiranja. Treća faza je faza primopredaja, odnosno davanje upotrebne dozvole na ove objekte i taj proces traje najviše 60 dana. Kada završimo ovu pripremnu fazu koja je najzahtijevnija, tad ćemo govoriti o implementaciji druge i treće faze. Vrlo je teško govoriti o vremenskim terminima. Međutim, cilj JP “Aerodroma” kroz trogodišnji plan poslovanja koji smo imali na Nadzornom odboru i Skupštini preduzeća, a koji će se uskoro naći i na Gradskom vijeću, jeste da 2027. godina bude ta kada bi ovaj projekat trebao biti završen i kada bi trebali biti stvoreni uvjeti za funkcionisanje Aerodroma u Bihaću – navodi Hadžić.

Dodaje kako se uporedo sa rješavanjem otkupa zemljišta i projektne dokumentacije moraju uhvatiti u koštac sa izmjenama i dopunama određenih zakonskih regulativa na federalnom i državnom nivou, pa do stvaranja uvjeta za bilateralni sporazum sa Republikom Hrvatskom o korištenju zračnog prostora.

– Želimo da u 2024. dobijemo urbanističku saglasnost na osnovu koje ćemo razraditi određene detalje koji su već započeti ali se ne mogu završiti dok nema urbanističko-tehničkih uvjeta i obzirom da je ovo složena građevina, da možemo započeti aktivnosti izgradnje poletno-sletne staze već u ovoj godini što bi bio veliki uspjeh. Ova godina će proći i dalje u otkupu zemljišta. Određeni mediji stvaraju pogrešnu sliku u javnosti da smo mi potrošili 32 miliona KM, što nije tačno budući da je utrošeno ukupno 17,7 miliona KM u periodu otkako postoji JP “Aerodrom” zaključno sa 31.12.2023. – kazao je Hadžić, istaknuvši da je Vlada Federacije BiH kroz ranije odluke do sada odobrila bihaćkom aerodromu ukupno 35 miliona KM te su ostalo neutrošena sredstva od 17,3 miliona KM koje očekuju da budu uključena u budžet FBiH za 2024.godinu.

Vjeruje da u ovoj godini JP “Aerodrom Bihać” može započeti određene građevinske radove, te da bi period 2025-2026. godina trebao biti ključan što se tiče građevinskih radova uz koordinaciju svih nivoa vlasti.

PODGORICA – Iako se godinama na tržištu nekretnina u Crnoj Gori “okreću” milioni, veliki dio posredovanja u kupoprodaji i zakupu se obavlja u sivoj zoni, a zakon koji reguliše tu oblast tek treba da uđe u skupštinsku proceduru.

Poslovanju u sivoj zoni najviše doprinosi oglašavanje nekretnina na internetu koje je potpuno nekontrolisano, pa se svako može reklamirati kao agent za nekretnine, bez licence, firme ili bilo kakve garancije.

“Nije u redu da neko ko nije registrovan za ovu djelatnost, ko ne plaća porez državi, ko nije edukovan za to i nema nikakvu odgovornost za eventualne greške, obavlja ovaj posao bez ikakve kontrole i posljedica“,  kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Ivan Dašić iz agencije Montenegro Prospects.

Država nema zvanične podatke o poslovanju na tom tržištu.

Nezvanične procjene agencija za nekretnine su da se najmanje trećina posredovanja obavlja na crnom tržištu.

U Crnoj Gori je zvanično registrovano 266 agencija za nekretnine, ali je broj onih koji se nelegalno bave posredovanjem neuporedivo veći, kažu u Privrednoj komori Crne Gore za RSE.

Navode da pojedina fizička lica oglašavaju i po nekoliko stotina nekretnina, ali da njihovi apeli inspekciji da pojača kontrolu takvih oglašavanja, nijesu imali efekta.

Odgovor na to pitanje RSE je uputio Ministarstvu finansija.

Ni nakon sedam dana odgovor nije stigao. Odgovor nisu dobili ni na pitanje koliko je kazni izrečeno za nelegalno posredovanje koje se oglašava na internetu.

Naime, na društvenim mrežama uočava se veliki broj profila, iza kojih ne stoje agencije, a sa kojih se nude nekretnine. Osim domaćih, među posrednicima su i mnogi Rusi, Ukrajinci i Turci koji nekretnine oglašavaju na svojim jezicima.

O koliko unosnom biznisu je riječ upućuju podaci iz pandemijske 2021. godine, kada je došlo do pada u poslovima sa nekretninama.

Tada je naplaćeno najmanje četiri miliona eura provizija u gotovini ili preko računa fizičkih lica za posredovanje, saopštilo je 2023. godine tadašnje Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma.

Koliko novca se “vrti” na tržištu nekretnina, govori i podatak da kupovina nekretnina u Crnoj Gori predstavlja više od 53% direktnih stranih investicija.

Stranci su samo za prvih devet mjeseci prošle godine kupili nekretnine u iznosu od 380 miliona eura, preliminarni su podaci Centralne banke Crne Gore.

Najviše su kupovali državljani Srbije, Rusije, Turske i Njemačke.

Da bi država konačno mogla krenuti u obračun sa nezakonitim poslovanjem na tom tržištu, neophodno je usvojiti Zakon o posredovanju u prometu i zakupu nepokretnosti.

Njegovo usvajanje očekuje se ove godine.

Kako razlikovati legalne od nelegalnih agenta nekretnina?

Legalni posrednici rade za registrovane agencije koje potpisuju ugovor sa prodavcem nekretnine, preciziraju međusobna prava i obaveze, kao i proviziju za uspješan posao.

Poznaju zakonske propise, administrativne procedure, a sve podatke o nekretninama koje nude ili traže za svoje klijente, obavezno provjeravaju.

Prosječna provizija koja se naplaćuje nakon prodaje nekretnine je pet odsto od njene cijene.

No, mnogi vlasnici stanova se odlučuju za nelegalne posrednike koji nude nižu proviziju a koja je, prema saznanjima RSE, tri posto.

Takvu proviziju mogu da ponude jer nemaju troškove za firmu i zaposlene, ne plaćaju poreze i dažbine, i ne daju nikakve garancije klijentu.

No, ušteda na proviziji može donijeti “veći trošak” za one koji se odluče za ilegalne posrednike.

Za iznajmljivanje stana nelegalni posrednici naplaćuju proviziju u iznosu jednomjesečne najamnine.

Ali, o tome ne postoji pisani trag, niti za taj novac daju bilo kakvu garanciju ukoliko zakupac ne ispoštuje usmeni dogovor.

“Jednom sam iznajmila stan na godinu, ali je podstanar izašao nakon tri mjeseca jer mu je, navodno, postalo skupo. Posrednik mi je rekao da ne mora da mi vrati ni dio uzetog novca od provizije“,  kaže vlasnica stana u Tivtu, čije ime je poznato redakciji.

Od tada redovno potpisuje ugovor o zakupu sa podstanarima i plaća 15% poreza na godišnjem nivou.

“Shvatila sam da su tih petnaest odsto manje vrijedni od mojih živaca, i da mi donekle obezbjeđuju miran san“,  kaže sagovornica RSE.

Građani nelegalne posrednike uglavnom nalaze preko interneta.

Upravo bi tu morala biti veća kontrola, što bi smanjilo rizik za građane ali i nelojalnu konkurenciju, upozorava Tomislav Ranković iz agencije Kamin nekretnine.

“Nažalost, oglašavanje na internetu niko ne kontroliše i često se potencijalni kupac dovodi u zabludu, gubeći vrijeme i novac“,  kaže Ranković.

Tako se dešava da kupci tek pri potpisivanju ugovora od notara čuju da stan nema jednog, nego više vlasnika.

Zakon na korak do cilja

Prema nacrtu zakona, koji je prošao javnu raspravu, biće uveden registar posrednika, agenti će morati položiti stručni ispit, a postojaće osiguranje od odgovornosti za moguću štetu koju bi, jednoj od strana, mogli pričiniti u posredovanju.

Imaće i obavezu obavljanja djelatnosti u kancelarijskom prostoru, kao i potpisivanje ugovora o posredovanju, a biće zabranjeno oglašavanje nekretnina bez navođenja registarskog broja i licence.

Zakon predviđa i kazne za obavljanje djelatnosti bez dozvole od 500 do 40.000 eura.

“Do sada nije bilo želje da se ova oblast reguliše, jer je ovo stanje pogodno za interesne grupe koje mogu da se bave ovim biznisom ‘bez traga“,  kaže Dašić na pitanje zašto zakon nije ranije donesen.

Poređenja radi, zakone o posredovanju u oblasti nekretnina ima većina država regiona – prva ga je usvojila Sloveniji 2003, potom Hrvatska i Srbija, a 2021. godine i Bosna i Hercegovina.

Rusi u Crnoj Gori imaju primat među strancima koji se bave ilegalnim posredovanjem nekretninama, kaže za RSE vlasnik agencije koja posluje više od dvije decenije na Crnogorskom primorju, a čije ime je poznato redakciji.

Navodi nedavni slučaj kada je ruski posrednik u svojim oglasima o prodaji nekretnina na internetu koristio fotografije i ime njegove agencije, zbog čega ga je morao upozoriti.

S obzirom na veliki broj Rusa u Crnoj Gori, kao i veliki broj nekretnina koje posjeduju, oni posao “razvijaju” preko internet grupa na ruskom jeziku, kaže sagovornik RSE.

Državljani Rusije vlasnici su ili suvlasnici oko 19.000 nekretnina i skoro četiri miliona kvadrata zemljišta u Crnoj Gori, podaci su Uprave za nekretnine iz 2022.godine.

Radio Slobodna Evropa

Objava Milioni zaglavljeni u sivoj zoni tržišta nekretninama prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Nešto malo manje, pokazuju podaci, zarađuju generalni direktori – 3972 KM. IT arhitektima mjesečno na račun u prosjeku “sjedne” 3899 KM, a lead developerima prosječno 3718 KM. Leasing direktori takođe poprilično zarađuju – 3709 KM.

Više od tri hiljade maraka naplate IT direktori, ekonomski finansijski menadžeri, direktori prodaje, izvršni direktori, marketinški direktori.

I dok zaposleni u navedenim zanimanjima imaju poprilično visoku mjesečnu zaradu, postoje i oni čija je mjesečna zarada tek nešto viša od 600 maraka, prenosi Večernji..

Kako pokazuju podaci portala Plata.ba, među zanimanjima u kojima je zarada najmanja, su frizeri koji u prosjeku mjesečno zarade 684 KM, obućari 697 KM, čistači 703 KM, higijeničari 731 KM te krojači koji zarade 750 KM.

Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH (oktobar 2023.), prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom u pravnim osobama u BiH iznosila je 1 285 KM.