Kategorija: Vijesti

Iz Komore navode da je izvoz i količinski smanjen, jer je za deset mjeseci izvezeno 6,8 tona meda, što je manje za 4,9 tona u odnosu na 10 mjeseci 2022. godine.

Vrijednost uvoza prirodnog meda za deset mjeseci lani iznosio je 2,5 miliona KM, što je manje za 31,9 odsto od uvoza u istom periodu u 2022. godini, a kada se posmatra uvoz količinski, on je iznosio 362,8 tona i manji je za 187,6 tona u odnosu na prvih 10 mjeseci 2022.

Pokrivenost uvoza izvozom za deset mjeseci 2023. godine iznosila je 8,5 odsto, a u istom periodu 2022. godine sedam odsto.

U prošloj godini med se iz BiH u najvećem dijelu izvozio za Srbiju, kao i u zemlje Arapskog zaliva – Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate, Bahrein, dok se u BiH najviše uvozio iz Hrvatske i Turske.

Iz Komore ističu da je prosječna jedinična vrijednost uvoznog meda iz Turske po kilogramu iznosila 4,4 KM, dok je prosječna jedinična vrijednost izvoznog meda iz BiH u Saudijsku Arabiju iznosila 44,9 KM po kilogramu.

– Generalno, prosječna izvozna jedinična vrijednost ove godine je bila 34,3 KM po kilogramu, a već duži niz godina uvozna jedinična vrijednost je 7,5 KM po kilogramu – navode iz Vanjskotrgovinske komore.

Iz Komore navode da BiH raspolaže izvanrednim prirodnim resursima koji su osnov za razvoj pčelarstva, što ukazuje na ogromne potencijale ove privredne djelatnosti, dok sve veća potražnja za medom otvara velike mogućnosti za ozbiljniji razvoj domaćeg pčelarstva.

Osim direktne koristi koju od bavljenja ovim poslom imaju pčelari, indirektne koristi od pčelarstva ima čitavo društvo, zbog povećanog prinosa u poljoprivredi, ali i kompletan ekosistem.

– Sve češći problem sa kojim se suočavaju proizvođači, ali i potrošači, jeste krivotvorenje /adulteracija/ meda. Ovaj problem nije samo prisutan u našoj zemlji nego i na tržištu regiona, ali i EU – dodaju iz Vanjskotrgovinske komore.

BEOGRAD – Poznata banka u Srbiji, “Banca Intesa” obavijestila je je svoje korisnike da je došlo do zastoja u radu aplikacije i digitalnog bankarstva.

Kako piše u obavještenju koje je banka objavila na svojim profilima na društvenim medijima, od jutros ne rade ni plaćanja platnim karticama na pojedinim fizičkim i onlajn prodajnim mjestima, kao ni isplate i uplate gotovine na bankomatima.

Problem ne pogađa samo korisnike Intesa banke, već se ne može plaćati ni drugim karticama na mjestima gde su POS terminali banke, saznaje B92.net.

Na sajtu banke istaknuto je sljedeće obavještenje:

“Obavještavamo vas da su uočene poteškoće u radu naše aplikacije digitalnog bankarstva, kao i prilikom plaćanja platnim karticama na pojedinim fizičkim i onlajn prodajnim mjestima, kao i isplate i uplate gotovine na bankomatima. Naše kolege, zajedno sa procesorom s kojim sarađujemo, intenzivno rade na njihovom rješavanju kako bismo što prije omogućili neometano obavljanje transakcija platnim karticama i korišenje usluga putem digitalnih kanala.”

“Naše kolege intezivno rade na rešavanju ovih problema kako bismo što prije omogućili neometano obavljanje transakcija platnim karticama i korišćenje usluga putem digitalnih kanala”, rečeno je iz Banka Inteze na njihovom Fejsbuk profilu.

Neki korisnici javili su se redakciji iz prodavnicama u kojima, avaj, nisu uspjeli da plate za već odabranu odjeću.

Kako su nam javili nezadovoljni klijenti banke, aplikaciji banke nije moguće pristupiti, a kao upozorenje se navodi “interna serverska greška”.

B92

Objava Potpuni haos: Pao sistem velike banke u Srbiji prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

NJUJORK – Cijene kontejnerskog prijevoza za ključne globalne trgovačke rute skočile su ovu sedmicu, a vazdušni napadi SAD-a i Velike Britanije na Jemen podstakli su strahove od dugotrajnog prekida globalne trgovine u Crvenom moru, jednoj od najprometnijih svjetskih ruta.

Američki i britanski ratni avioni, brodovi i podmornice izveli su desetine napada na Jemen, proširivši regionalni sukob koji proizlazi iz izraelskog rata u Gazi.

Većina kontejnerskih brodova već je izbjegavala obližnji Sueski kanal, prečac između Azije i Evrope koji pokriva 12 posto globalne trgovine.

Sada su američke i britanske vojske savjetovale svim brodovima da se klone zone sukoba.

To je potaknulo strahove da bi stope za naftne tankere i brodove za rasuti teret koji prevoze vitalne robe mogle porasti, povećavajući rizik od novog kruga globalne inflacije, piše Reuters.

Referentni Šangajski indeks tereta u kontejnerima porastao je u petak preko 16 posto na sedmičnoj razini na 2.206 bodova.

Cijene na ruti Šangaj-Europa porasle su u petak za 8,1 posto na 3.103 dolara po kontejneru od 20 stopa u odnosu na sedmicu ranije, dok je cijena za kontejnere prema nezahvaćenoj zapadnoj obali SAD-a porasla 43,2 posto na 3.974 dolara po kontejneru.

“Što ova kriza duže bude trajala, to će uzrokovati više poremećaja u pomorskom prijevozu tereta širom svijeta, a troškovi će nastaviti rasti“, rekao je u petak Peter Sand, glavni analitičar teretne platforme Xeneta.

Glavni igrači u industriji prekookeanskog brodarstva koja obrađuje više od 90 posto globalne trgovine pripremaju se za višemjesečne preokrete koji povećavaju troškove.

“Čak i ako bi od danas nadalje tjesnac Bab al-Mandeb postao siguran za tranzit, očekujemo da će proći najmanje dva mjeseca prije nego što brodovi počnu normalno rotirati“, rekao je Majkl Advel izvršni potpredsjednik za pomorsku logistiku u “Kuehne + Nagel”.

Veliki vlasnici kontejnerskih brodova kao što su Maersk i Hapag-Lloyd prebacili su brodove za Sueski kanal na dužu rutu oko afričkog Rta dobre nade.

To je uzrokovalo kašnjenja kroz složene brodske rasporede. Cijene su se najmanje udvostručile u odnosu na prije mjesec dana na najpogođenijim rutama, ali su i dalje ispod rekordnih vrijednosti pandemije.

U petak su se četiri naftna tankera okrenula usred plovidbe kako bi izbjegla Crveno more, a pet ostalih je skrenulo ili zaustavilo plovidbu.

“Cijene tankera će porasti, a terminske cijene jutros su porasle“, rekao je John Kartsonas, izvršni partner u Breakwave Advisors, koji je dodao da suhi rasuti teret ostaje najmanje pogođen sektor.

Veliki uvoznici poput Tesle, Volvo Cara u vlasništvu Geelyja i IKEA-e već su izvijestili o nestašicama proizvoda ili upozorili na kasno pristizanje robe.

Preusmjeravanje broda oko Afrike dodaje otprilike 10 dana i 1 milion dolara troškova goriva za svako jednosmjerno putovanje između Azije i vurope.

Prevoznici povlače brodove u najpogođenije evropske i mediteranske trgovačke puteve kako bi kompenzirali.

To smanjuje raspoloživi brodski prostor za teret koji se kreće na transpacifičkim rutama i rutama sjever-jug i povećava stope slanja, rekao je Jefferiesov analitičar Omar Nokta.

Brodski operateri također uvode dodatne naknade povezane s Crvenim morem i racionaliziraju jeftiniji prostor prema ugovorenoj cijeni – tjerajući pošiljke nekih kupaca na skuplje spot tržište.

“Cijene širokog spektra dobara prijete da će ponovno krenuti prema gore“, rekla je Suzan Striter, voditelj odjela za novac i tržišta.

Klix

Objava Strah od dužih sukoba u Crvenom moru doveo do porasta cijena kontejnerskog brodskog transporta prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA, GRADIŠKA – Samo nekoliko dana nakon praznika u Srpskoj je već pala cijena prasića žive vage i do tri KM po kilogramu.

Potvrdili su ovo za “Nezavisne novine” uzgajivači svinja, koji kažu da se sada cijena prasića na farmama kreće oko devet KM.

Kako je kazao Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS, samo dva dana nakon Božića, čim se počelo ponovo pričati o svinjama i ponudi prasića za pečenice, došlo je i do pada cijena.

“Tako je sa 11-12 KM, koliko su koštali prasići do 30 kg žive vage pred sam Božić, cijena sada pala na devet KM/kg. Otprilike, to je pojeftinjenje za dvije do tri KM po kg i mislimo da će se ta cijena zadržati do kraja januara, odnosno do završetka praznika”, kazao je Maljčić za “Nezavisne novine”.

Nakon toga, kako kaže, farmeri počinju razmišljati kako da obezbijede prasad za tov.

“Mislimo da će tada cijena prasadi koštati do osam KM po kg. Sve zavisi od uvozne cijene prasadi, a ako ona bude i dalje do devet KM/kg, to znači da će cijena domaćeg praseta biti uvijek koju marku jeftinija“, rekao je Maljčić.

Što se tiče krmača za klanje, pojašnjava, one trenutno koštaju od 3,5 do četiri KM/kg, a tovne svinje od 4,2 plus PDV do pet KM.

Dragiša Cvjetković, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja regije Gradiška, Srbac, Laktaši i Prnjavor, kaže da su se u nekim mjestima cijene prasića kretale od 12 do 14 KM/kg žive vage, kao i da se još uvijek u nekim gradovima drže te cijene.

“Te cijene su ponegdje još uvijek aktuelne, iako je po farmama cijena 9,5-10 KM, što znači da je došlo do malog pomjeranja. U najvećem jeku, na farmama se cijena kretala od devet pa najviše do 11 KM, međutim prasići su tada preprodavani po većim cijenama“, rekao je Cvjetković.

Iako je, kako kaže, na berzi i u okolnim zemljama došlo do poskupljenja prasića, kod nas je došlo do blagog pada cijena, a očekuje se da će još neznatno padati.

“Neće tu biti nekog velikog pada cijena, jer ponuda i potražnja diktiraju tu cijenu. Iako smo imali situaciju da je bila malo veća potražnja od ponude, uspjeli smo da izbalansiramo za praznike, a kako ne bi došlo da toga da ljudi nemaju gdje kupiti prase. S obzirom na to da nam je 7.300 krmača eutanazirano, to znači da smo izgubili 73.000 prasadi samo u jednom prašenju, a to je veliki gubitak“, zaključuje Cvjetković.

Podsjećamo, pred praznike su cijene živih prasića išle do nevjerovatnih 15, pa čak i 17 KM. Naime, za to su najveći “krivci” bili preprodavci, koji su iskoristili priliku da, zbog moguće nestašice, zarade pred praznike.

Zbog takvih cijena građani su, prema riječima naših sagovornika, za svoje praznične trpeze, umjesto prasetine, radije birali jagnjetinu, čija je cijena tada bila oko 11 KM po kilogramu.

Nezavisne novine

Objava Očekivano: Pojeftinili prasići u Srpskoj prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

SARAJEVO – Na Sarajevskoj berzi prošle godine ostvaren je ukupan promet od 421.890.532 KM, što čini 27,06 odsto ukupnog prometa koji je ostvaren na berzama u BiH, a u sklopu 2.561 transakcije prometovan je 2.749.381 vrijednosni papir.

U prošloj godini uspješno je okončano 13 javnih ponuda, u ukupnom iznosu od 387.750.516 KM, saopšteno je iz Sarajevske berze.

Na Kotaciji privrednih društava ostvaren je promet u iznosu od 1.369.580 KM ili 4,52 odsto od ukupno ostvarenog redovnog prometa, dok je najveći promet ostvaren dionicama kompanije “Bosnalijek” u iznosu od 1.312.809 KM, uz godišnji pad kursa od 8,49 odsto.

Na Kotaciji fondova, promet ostvaren u ovoj godini iznosio je 1.587.060 KM ili 5,24 odsto od ukupno ostvarenog redovnog prometa, a najveći promet ostvaren je dionicama Zatvorenog investicionog fonda “Bonus” Sarajevo u iznosu od 1.383.638 KM, uz pad vrijednosti kursa od 26,61 odsto.

Na Kotaciji obveznica, trgovano je obveznicama ratnih potraživanja Federacije BiH /FBiH/ serije E u iznosu od 118.340 KM ili 0,39 odsto od ukupno ostvarenog redovnog prometa.

Promet na Slobodnom tržištu jedan prošle godine iznosio je 8.582.265 KM ili 28,35 odsto od ukupno ostvarenog redovnog prometa, dok je najveći promet ostvaren dionicama “BH telekoma” u iznosu od 2.723.041 KM.

Promet na Slobodnom tržištu dva iznosio je 16.647.305 KM ili 54,99 odsto od ukupno ostvarenog redovnog prometa, a najveći promet u ovoj godini ostvaren je sa dionicama goraždanske firme “PTG” u iznosu od 5.883.621 KM.

Promet na Slobodnom tržištu tri iznosio je 1.952.103 KM ili 6,45 odsto od ukupno ostvarenog redovnog prometa, dok je ukupan godišnji promet na Tržištu za emitente u stečaju iznosio 16.757 KM ili 0,06 odsto.

Lani je na Sarajevskoj berzi bilo prijavljeno 109 vanberzanskih transakcija i dva paketa dionica u ukupnoj vrijednosti od 3.866.602 KM.

Srna

Objava Prošle godine na Sarajevskoj berzi promet od 421.890.532 KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

SARAJEVO – Centralna banka BiH donijela je Odluku o nadgledanju funkcionisanja platnih sistema, s ciljem obezbjeđenja i unapređenja bezbjednosti i efikasnosti funkcionisanja platnih sistema i nesmetanog obavljanja platnog prometa u BiH.

Donošenjem ove odluke Centralna banka potpomaže finansijsku stabilnost u BiH, saopšteno je iz ove finansijske institucije.

Djelokrug nadgledanja su platni sistemi koje Centralna banka potpomaže ili uspostavlja i održava, dok se nadgledanjem platnih sistema vrši monitoringom funkcionisanja platnih sistema, procjenom usklađenosti platnih sistema sa principima za funkcionisanje platnih sistema i sprovođenjem aktivnosti katalizatora.

Centralna banka donijela je i Odluku o metodologiji nadgledanja platnih sistema, kojom se utvrđuju kriterijumi za klasifikaciju platnih sistema, te standardi koji trebaju biti ispunjeni za efikasan, pouzdan i nesmetan rad platnih sistema.

Platni sistemi se klasifikuju kao sistemski značajan platni sistem, značajan platni sistem ili ostali platni sistemi u skladu sa klasifikacijom platnih sistema utvrđenom propisom Centralne banke o nadgledanju funkcionisanja platnih sistema.

Indikator.ba

Objava Donesena odluka o nadgledanju funkcionisanja platnih sistema prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Napadi u Jemenu predstavljaju jednu od dosad najdramatičnijih demonstracija širenja rata u Gazi otkako je izbio u oktobru , iako su SAD i njegovi saveznici u zajedničkoj izjavi rekli da nemaju namjere eskalirati napetosti.

Hutijevci koje podržava Iran, a koji kontroliraju većinu Jemena, gađali su komercijalne brodove u Crvenom moru bespilotnim letjelicama i projektilima, prisiljavajući brodare da promijene kurs i idu dužim rutama. Napadi Huta počeli su nakon početka sukoba između Izraela i Hamasa 7. oktobra. U novembru  su zaplijenili izraelski teretni brod, a nakon toga su dronovima i balističkim projektilima napali nekoliko komercijalnih brodova. Napadi su im se između novembra i decembra povećali za čak 500 %.

Zašto je to globalno važno? Kroz Crveno more koje je Sueskim kanalom povezano sa Sredozemljem i predstavlja najkraću pomorsku rutu između Europe i Azije, prolazi čak 15 posto globalne pomorske trgovine. Velike brodarske tvrtke, uključujući Mediterranean Shipping Company i Maersk, te naftnu kompaniju BP, saopštile  su već ranije da preusmjeravaju brodove dalje od Crvenog mora.

Protest u New Yorku

Nekoliko desetaka antiratnih aktivista okupilo se na Times Squareu u New Yorku i ispred Bijele kuće kasno u četvrtak kako bi protestvovali  protiv američkih i britanskih napada, rekavši da taj korak prijeti širenjem rata u Gazi.

Napadi su pokrenuti kao odgovor na napade hutijevaca na brodove u Crvenom moru, za koje pokret kaže da predstavljaju podršku  Palestincima pod opsadom Izraela u Gazi kojom upravlja Hamas.

Demonstranti  na Times Squareu uzvikivali su slogane poput “dalje ruke od Bliskog istoka”, “dalje ruke od Jemena” i “dalje ruke od Gaze”.

Demonstranti u blizini Bijele kuće mahali su palestinskim zastavama i nosili transparente na kojima je pisalo “Oslobodite Palestinu” i “prestanite bombardirati Jemen”.

(Kliker.info-Hina)

BRISEL, BANJALUKA – Potencijalno snižavanje kamatnih stopa na kredite u evrozoni nakon rasta koji je trajao više od godinu i po dana dovelo bi do toga da kamate padaju i u bankama u Republici Srpskoj, smatraju sagovornici “Nezavisnih novina”.

Naime, restriktivne monetarne politike Evropske centralne banke dovele su do konstantnog pada šestomjesečnog euribora.

Iz Evropske centralne banke su u najnovijem izvještaju naveli da se prethodna povećanja kamatnih stopa i dalje snažno prenose na privredu.

“Pooštreni uslovi finansiranja smanjuju tražnju, a to pomaže u smanjenju inflacije. Osoblje Evrosistema očekuje da će ekonomski rast ostati prigušen u bliskoj budućnosti. Osim toga, očekuje se da će se privreda oporaviti zbog rasta realnih prihoda – pošto ljudi imaju koristi od pada inflacije i rasta plata – i poboljšanja inostrane tražnje. Osoblje Evrosistema stoga vidi povećanje rasta sa prosječnih 0,6% za 2023. na 0,8% za 2024. i na 1,5% za 2025. i 2026”, naveli su iz ECB.

Dodali su da je Upravni savjet odlučan da obezbijedi da se inflacija blagovremeno vrati na srednjoročni cilj od 2%.

“Na osnovu svoje trenutne procjene, Upravni savjet smatra da su ključne kamatne stope ECB na nivoima koji će, ako se održavaju dovoljno dugo, dati značajan doprinos ovom cilju. Buduće odluke Upravnog savjeta će obezbijediti da njegove kamatne stope budu postavljene na dovoljno restriktivnim nivoima onoliko dugo koliko je potrebno”, kazali su iz Evropske centralne banke.

Prema podacima Agencije za bankarstvo Republike Srpske, prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa na ukupne kredite banaka iz RS zaključno sa 30. septembrom prošle godine iznosi 5,83% i veća je za 0,73 procentna poena.

“Ukupna prosječna efektivna kamatna stopa iznosi 6,93% i veća je za 0,9 odsto u odnosu na 2022. godinu”, istakli su iz Agencije za bankarstvo RS.

Srđan Šuput, direktor ove agencije, naveo je prije nekoliko dana da će se banke morati prilagoditi na pad euribora te korigovati svoje kamatne stope.

“Kako su povećali, tako mogu da ih i smanje. Apelujemo da to učine i mjere koje smo kao regulator donosili išle su u pravcu da teret krize ne bude na leđima klijenata”, kazao je Šuput medijima.

Srđan Kondić, predsjednik Uprave Addiko banke Banjaluka, istakao je za “Nezavisne novine” da treba razdvojiti očekivanja stručne javnosti od stavova donosioca odluka, a konkretno za evrozonu to je Evropska centralna banka (ECB).

“Da li će i kada doći do pada kamatnih stopa u EU, pa posljedično i u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, primarno zavisi od kretanja stope inflacije kao i ekonomskog stanja ključnih evropskih zemalja, prije svega Njemačke, koja se trenutno suočava sa ozbiljnim ekonomskim izazovima”, naveo je Kondić.

Prema njegovim riječima, ECB se još nije eksplicitno izjasnila na ovu temu kao što je, na primjer američki FED, koji je jasno najavio pad kamatnih stopa.

“ECB je u septembru zadnji put podigao referentne kamate i tada su komunicirali da očekuju da je plafon dosegnut i da će kamatne stope ostati duži period nepromijenjene, ali će pratiti inflaciju i signale tržišta. Nakon naglog pada inflacije u novembru na 2,4% u EU, tokom decembra smo imali ponovni uzlet na 2,9%, a u Njemačkoj čak 3,8%, što je bilo suprotno očekivanjima i trendu. Vjerovatno ćemo više znati nakon sljedećeg sastanka Upravnog odbora ECB-a, koji se očekuje 25. januara”, naglasio je Kondić.

Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da se može očekivati da ove godine kamatne stope budu niže u bankama u Srpskoj.

“Situacija nije baš tako jednostavna i linearna. Ipak, ECB je zaustavio dalji rast kamatnih stopa. Likvidnost bankarskog sektora u Evropi je visoka, te uz procjenu neće doći do daljeg rasta kamatnih stopa. Većina banaka kod nas je vezala kamatne stope najčešće za libor (međubankarska stopa koja predstavlja dnevnu referentnu kamatnu stopu po kojoj banke jedna drugoj nude novac za posuđivanje na londonskom međubankarskom tržištu) i padom libora očekuje se da po automatizmu dođe do pada kamatnih stopa i kod nas. Moram podsjetiti da banke kod nas nisu u potpunosti prenijele rast kamatnih stopa iz evrozone, tako da ne možemo ni očekivati isti pad kamatnih stopa u Evropi. Znači, ukratko, nismo isto podizali kamate kao banke u Evropi, tako da nećemo ni smanjivati kamate na istom nivou”, objašnjava Đogo.

Istakao je da možemo očekivati da krediti za stanovništvo ove godine budu jeftiniji.

“Ipak, ne treba podgrijavati nadu da će krediti biti dramatično jeftiniji”, kazao je Đogo. Nezavisne novine

Objava Pad kamata u Evropi smanjuje ih i u Srpskoj prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Prema najnovijim podacima iz sudskih registara likvidacioni ili stečajni postupak otvoren je kod 46 preduzeća, dok je taj postupak završen kod 46 subjekta.

Među firmama kod kojih je pokrenut postupak stečaja ili likvidacije su „MD Bukvić“ Brčko distrikt, „BE Palete“ iz Goražda, „HTS“, „Cura optima“ i „Mintex-G” iz Sarajeva, „Kaprun investment Co“ iz Visokog te „Fashion Land“ i „Hegemonija” iz Banjaluke.

Na spisku firmi kod kojih je okončan stečajni ili likvidacioni postupak nalaze se firme „Mir-comerce” Zavidovića, „Prorez” Novi Travnik, industrija domoopreme “Helios” iz Banovića, mikrokreditna fondacija “Prizma” iz Sarajeva te „Energoinvest” iz Istočnog Novog Sarajeva, izvijestio je Capital.