Kategorija: Vijesti

Ukoliko vas je sve to usmjerilo na razmišljanja o životu u Švedskoj, možda ste se zapitali i šta biste mogli tamo da radite. Jezik je važan plus pri traženju posla, ali ima oblasti i u kojima će vam engleski biti dovoljan.

Neki od sektora u kojima se strancima pružaju veće mogućnosti su informacione tehnologije, inženjering, medicina, finansije i turizam, navodi portal Svedska.online i daje sedam primjera takvih poslova.

Engleski učitelj/tutor: Kao engleski govornik, možete se zaposliti kao učitelj ili tutor engleskog jezika. Švedska ima visok stepen engleske jezičke pismenosti, ali i dalje postoji potražnja za kvalifikovanim nastavnicima ili instruktorima koji će pomoći u usavršavanju jezika.

IT stručnjak: IT industrija u Švedskoj je veoma razvijena, a mnoge kompanije traže stručnjake iz oblasti informacionih tehnologija. Programiranje, veb dizajn, razvoj softvera i slične vještine mogu biti dragocjen doprinos kompanijama koje koriste engleski jezik kao radni jezik.

Konsultant za međunarodne poslove: Švedska ima mnogo kompanija koje se bave međunarodnim tržištem, pa su im potrebni stručnjaci za komunikaciju i poslovne odnose na engleskom jeziku. Kao konsultant za međunarodne poslove, možete pomagati kompanijama u proširenju njihovog poslovanja van Švedske.

Rad u turizmu: Turizam je važna industrija u Švedskoj, a mnogi turisti dolaze iz različitih zemalja. Poslovi u hotelima, turističkim agencijama, turističkim informacionim centrima ili kao turistički vodiči mogu biti dostupni i bez poznavanja švedskog jezika, posebno u većim gradovima.

Rad u multinacionalnim kompanijama: Švedska ima mnogo multinacionalnih kompanija koje imaju kancelarije u zemlji. Ove kompanije često koriste engleski kao svoj radni jezik i traže stručnjake iz različitih oblasti kao što su finansije, ljudski resursi, marketing i logistika.

Rad u restoranima i kafićima: U turistički popularnim oblastima ili u internacionalnim restoranima i kafićima, možete se zaposliti kao konobar, šanker ili kuvar. Iako će osnovne komunikacijske vještine biti potrebne, većina poslodavaca cijeni radno iskustvo i profesionalnost više nego poznavanje švedskog jezika.

Freelance poslovi i preduzetništvo: Ako imate posebne vještine kao što su pisanje, grafički dizajn, programiranje, fotografija ili prevodilaštvo, možete se odlučiti za rad kao freelancer ili pokretanje sopstvenog preduzeća. Internet omogućava globalno tržište i komunikaciju na engleskom jeziku, otvarajući vrata za poslovanje i bez poznavanja lokalnog jezika, pišu nezavisne.

Kako piše u ovoj prognozi za zapadni Balkan za 2024. godinu, investicije i povećana potrošnja će ubrzati ekonomski rast i u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i samoproglašenom Kosovu.

“Nakon usporavanja u 2023. godini očekuje se da će se ekonomski rast na zapadnom Balkanu umjereno ubrzati u 2024. godini i dostići 3% usljed nastavka ekonomskog oporavka i u Evropskoj uniji, glavnom trgovinskom partneru regije, i smanjenje inflacije bi trebalo pomoći u jačanju raspoloživog dohotka i podržati potrošnju”, navodi se u ekonomskom izvještaju Svjetske banke o zapadnom Balkanu.

Dodaje se da bi stopa regionalnog rasta u 2024. godini, iako brža nego 2023, mogla biti 0,1 odsto niža nego što je Svjetska banka predviđala u prethodnom izdanju izvještaja u aprilu.

“Projekcija rasta za 2025. godinu ostala je nepromijenjena na 3,5 odsto. Oporavak i povratak na nivoe prije pandemije dolaze s razlikama među zemljama. Rast u Crnoj Gori i Albaniji bio je jači od očekivanog u 2023, vođen, između ostalih faktora, i jakom turističkom sezonom, a predviđa se usporavanje 2024. godine”, ističe se u izvještaju.

Sjaoćing Ju, direktor Svjetske banke za zapadni Balkan, istakla je da je ohrabrujuće da zapadni Balkan nastavlja da napreduje u sustizanju naprednih ekonomija Evropske unije.

U izvještaju se navodi da je prosječna stopa zaposlenosti u regionu dostigla novi istorijski maksimum od skoro 48 odsto sa dodatnih 103.000 radnih mjesta otvorenih između sredine 2022. i sredine 2023. godine.

“Međutim, konvergencija se odvija neujednačenom brzinom, što zahtijeva ciljane reforme kako bi se konsolidirao oporavak prema održivom rastu. Albanija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora su pokazale najjače pomake. U isto vrijeme nedostatak radne snage i dalje je među glavnim problemima preduzeća na zapadnom Balkanu. Uprkos nedavnom zamahu u godinama nakon pandemije, učešće radne snage i dalje je nisko i, zajedno sa značajnim rodnim razlikama, ograničava dalje smanjenje siromaštva. Region i dalje gubi kvalitetnu radnu snagu zbog političke i društvene nesigurnosti”, navela je Ju.

Ekonomista Igor Gavran kaže za “Nezavisne novine” da iako stopa rasta od tri odsto nije ni izbliza dovoljna za BiH, koja već decenijama zaostaje u rastu i razvoju i treba mnogo više stope, čak i takva mu djeluje preoptimistično.

“Naime, iako inflacija usporava, već duže vrijeme bilježimo negativna kretanja u bh. ekonomiji, prije svega pad izvoza i industrijske proizvodnje, a stanje na našim izvoznim tržištima kao što su Njemačka i EU generalno se ne popravlja. Također, električna energija će biti skuplja za dobar dio privrede, a izborna godina uvijek u BiH znači višak destruktivne retorike i praznih obećanja, a manjak bilo kakvog korisnog djelovanja vlasti. Iako nije nemoguće da se ovakve prognoze ostvare u slučaju nekih pozitivnih promjena tokom godine, mislim da su nerealno optimistične, a u svakom slučaju nedovoljne za naše potrebe”, istakao je Gavran, pišu nezavisne.

Strana ulaganja u Bosnu i Hercegovinu porasla su za 23,9 posto, najviše se ulagalo iz Rusije, Nizozemske i Velike Britanije, a u ovoj su godini već najavljena ulaganja u sektore metalo-prerade, turizma, rudarstva, proizvodnje prehrambenih proizvoda, te drvni sektor, piše FENA.

Svakom novom investicijom, otvaraju se i nova radna mjesta, a BiH se po iznosima stranih ulaganja u regiji nalazi na 3. mjestu, nakon Srbije i Albanije.

Prema objavljenim preliminarnim podacima Centralne banke BiH u okviru Tokova DSI, sa procijenjenim zadržanim zaradama, za period januar – septembar 2023., direktne strane investicije su iznosile 1,442.8 miliona maraka ili 737,7 miliona eura.

Strana ulaganja u tom su razdoblju veća za 23,9 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana ranije kada su DSI iznosile 1,164.1 miliona maraka, rečeno je za Federalnu novinsku agenciju iz Agencije za unapređenje stranih investicija Bosne i Hercegovine – FIPA.

Ulagalo se u rudarstvo, energiju, papir

U prvih devet mjeseci 2023. djelatnosti u okviru kojih je registrovano najviše direktnih stranih investicija u BiH su: “financijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i penzionih fondova” (315.3 miliona KM), “proizvodnja koksa i rafinisanih naftnih proizvoda” (311.9 miliona KM), i “proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (157.3 miliona KM).

Značajna povećanja registrovana su i za djelatnosti “trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima” (101.9 miliona KM), zatim “proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda” (72.8), “proizvodnja baznih metala” (70,9 miliona KM), “proizvodnja papira i proizvoda od papira” (70,6), “trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima” i “proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica” (63.6 miliona KM).

Kada su u pitanju najavljena ulaganja za ovu godinu, iz FIPA-e kažu kako su već najavljena ulaganja u sektore metalo-prerade, turizma, rudarstva, proizvodnje prehrambenih proizvoda, te drvnog sektora.

Najveća ulaganja iz Rusije, Nizozemske i Velike Britanija

U prvih šest mjeseci 2023. godine zemlje sa najvećim registrovanim iznosima kapitala u Bosni i Hercegovini su Rusija (284.2 miliona KM), Nizozemska (124.6), Velika Britanija (112.0) i Hrvatska (104.9 miliona KM).

Poboljšanje poslovnog okruženja u BiH

Vezano za žalbe investitora one se i dalje najviše odnose na dugotrajne procedure vezane za izdavanje potrebnih dozvola za pokretanje i realizaciju investicija.

U cilju poboljšanja poslovnog okruženja u BiH, FIPA daje konkretne preporuke za poduzimanje mjera koje se odnose na monetarno-kreditnu politiku, poreznu politiku, politiku uvoza i izvoza, fiskalnu politiku, politiku rada i zapošljavanja i vlasničkih prava, koje bi trebale usvojiti nadležne državne, entitetske, kantonalne i lokalne institucije vlasti, a sve sa ciljem da se privuku nove strane investicije koje automatski znače i nova radna mjesta, kažu iz te agencije.

Nadalje, kroz program postinvesticione podrške “Aftercare” u saradnji sa drugim nadležnim institucijama FIPA nastoji rješavati i rješava administrativne prepreke za strane ulagače, sa ciljem zadržavanja postojećih investiranja i motivisanja na nova ulaganja.

“Sarađujući s institucijama BiH, entitetskim institucijama, Vijećem stranih investitora u BiH (FIC), kao i međunarodnim institucijama i organizacijama te direktno sa stranim investitorima na poboljšanju poslovnog okruženja u zemlji, FIPA nastoji ukazati nadležnim vlastima na ključne prepreke u ovoj oblasti te u isto vrijeme dati konkretne preporuke za njegovo unapređenje”, zaključuju iz Agencije za unapređenje stranih investicija Bosne i Hercegovine i napominju da su određeni napreci postignuti, no ostaje još mnogo toga da se završi.

NJUJORK – Blackstone Group prikupila je 1,3 milijarde dolara za fond privatnog kapitala namijenjen bogatim individualnim klijentima, signalizirajući nastojanje da pričuvaju investitore izvan baze institucija poput penzionih fondova.

Početni iznos koji je prikupio fond Blackstone Private Equity Strategies Fund (BXPE) najveći je Blackstoneov iznos namijenjen retail ulagačima. Svjež kapital prikupljen je čak i nakon što je Blackstone prije nešto više od godinu dana bio prisiljen da ograniči povlačenja iz sličnog fonda od 67 milijardi dolara, piše FT, prenosi BizLife.

Blackstone, sa bilion dolara imovine pod upravljanjem, najveći je globalni alternativni upravitelj imovinom. Fond BXPE približiće bogatim individualnim klijentima korporativni otkup, temelj Blackstoneovog poslovanja.

Konkurenti, poput Apollo Globala, KKR-a, Carlyle Groupa i Brookfielda, imaju slične fondove za bogatim pojedincima.

Veliki institucionalni ulagači nevoljno se izlažu dodatnim ulaganjima u neuvrštene kompanije u eri rasta kamatnih stopa zbog čega se industrija rizičnog kapitala sve više okreće velikim grupama privatnog kapitala.

BXPE će biti Blackstoneov fond namijenjen pojedincima otkako se njegov imovinski fond Breit suočio sa velikim povlačenjima koja su bacila sumnju na napore da se privuče svjež kapital od bogatih. Prikupljanje kapitala započelo je u novembru, a nastaviće se i dalje.

Kapital bogatih ulagača povećao je Blackstoneovu ukupnu dobit i rast imovine posljednjih godina, ali fondovi usmjereni na male ulagače prethodno su donijeli dosta glavobolje kompaniji sa sjedištem u Njujorku krajem 2022. godine, kada je bila prisiljena da ograniči povlačenja iz Breit fonda zbog talasa povlačenja kapitala.

Objava Prikupljeno 1,3 milijarde dolara za fond namijenjen bogatašima prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Ukupni krediti koje su banke u BiH plasirale stanovništvu na kraju novembra 2023. godine iznosili su 11,77 milijardi KM, a kredite je, prema posljednjim podacima Centralne banke BiH, imalo čak 864.434 građana.

To znači da u prosjeku svi radnici u BiH, kojih je prema podacima Agencije za statistiku BiH, u septembru 2023. godine bilo 850.523, ima kredit.

U odnosu na 2022. godinu, lani je smanjen broj kreditno zaduženih građana, ali je povećan ukupan iznos kredita.

„Na kraju 2022. godine 895.465 građana je imalo kredite kod banka u BiH, a preostali iznos tih kredita na kraju decembra 2022. godine je bio 10,97 milijardi KM“, rekli su za CAPITAL u Centralnoj banci BiH.

Najveći dio kredita stanovništvu na kraju novembra 2023. godine od ukupnih 11,77 milijardu KM se odnosi na nenamjenske kredite koji su iznosili 8,6 milijardi KM ili 73,1 odsto.

“Krediti za izgradnju ili kupovinu novih stambenih jedinica koji su iznosili 1,72 milijarde KM ili 14,7 odsto, te krediti za kupovinu postojećih i popravku postojećih stambenih jedinica 969,5 miliona KM ili 8,2 odsto”, dodali su u CB BiH.

Na kredite po kartičnom poslovanju odnosi se 274,3 miliona KM ili 2,3 odsto ukupnih kredita, a preostalih 202,7 miliona KM ili 1,7 odsto se odnosi na kredite za preduzetništvo i za kupovinu automobila.

Dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo kaže za CAPITAL da ovi podaci nisu iznenađenje i da oni ukazuju da skoro svaki zaposleni ima kredit, navodeći da je slična situacija i u razvijenim zemljama.

„Ovi podaci govore da imamo jako malo bogatih kojima krediti nisu potrebni, odnosno da mali procenat radno sposobnog stanovništva može da živi bez kredita. Međutim, nije to previše ni čudno jer i u razvijenim zemljama svaki radnik otprilike ima neki kredit“, istakao je Đogo.

Komentarišući činjenicu da dominiraju nenamjenski krediti, Đogo kaže da je to više odraz zakona i prakse banaka, nego što zaista pokazuje stvarno stanje.

„Banke su ublažile uslove i vi danas možete uzeti nekoliko nenamjenskih kredita kako biste kompenzovali jedan stambeni. Razlika je u instrumentima obezbjeđenja. Ako uzmete stambeni, uslov je uglavnom hipoteka, a ako uzmete nenamjenski uslov je polisa osiguranja. Dakle, dominantno učešće nenamjenskih kredita ne znači da se ljudi zadužuju samo da bi kratkoročno potrošili, već je regulativa i bankarska praksa postavljena tako da forsira uzimanje nenamjenskih kredita“, pojašnjava Đogo.

CAPITAL: M. Ljubojević

Objava Koliko građana BiH ima kredit i koliko duguju bankama? prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

NJUJORK – Cijena bitkoina je u utorak nakratko skočila za preko deset odsto, na 47.680 dolara, nakon što je američka Komisija za hartije od vrijednosti (SEC) na platformi X objavila da je nacionalnim berzama odobrila rad Bitcoin spot exchange-traded fondove (ETF).

Objava je ubrzo izbrisana, a osoblje regulatornog tijela zaduženo za komunikaciju sa javnošću je u kratkom roku direktno obavijestila medija da je SEC-ov nalog na X-u kompromitovan.

Kako se navodi, neovlašćena objava u vezi sa kriptovalutnim ETF-ovima nije postavio SEC niti njegovo osoblje.

Šteta je u međuvremenu postala evidentna, pošto su prije saopštenja SEC-a vijest sa mreža prenijeli i Blumberg i CNBC, među najvećim svjetskim ekonomskim medijima.

„Očekuje se da će neke berze regulisane SEC-om dobiti odobrenja za listanje takvih ETF-ova već tokom ove nedelje“, ipak navodi Axios.

ETF-ovi bi omogućili investitorima da indirektno ulažu u Bitcoin, bez direktnog posjedovanja kriptovalute, što bi moglo dovesti do većeg institucionalnog prihvatanja i integracije kriptovaluta u tradicionalne finansijske sisteme.

Već mjesecima kripto zajednica iščekuje ovakvu vrstu vijesti, pošto bi ETF-ovi omogućili i „laicima“ da ulažu u ovu vrstu digitalne imovine.

Objava Cijena bitkoina skočila nakon “hakovanja” prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

SARAJEVO – Upravni odbor Udruženja banaka BiH je na svojoj 14. sjednici donio jednoglasnu odluku o imenovanju novog direktora Udruženja banaka BiH, gospodina Edisa Ražanice. Ova Odluka je potvrđena na Skupštini Udruženja banaka BiH koja je održana u decembru 2023. godine.

Edis Ražanica ima 18 godina iskustva na menadžerskim pozicijama u bankama, u ključnim segmentima bankarstva, kao što su upravljanje rizicima, poslovanje sa privredom i stanovništvom,  rukovođenje poslovnom mrežom, unapređenje kvaliteta portfolija i poslovanja banke u cjelosti, te dugogodišnje iskustvo rada u Agenciji za bankarstvo FBiH kao supervizoru bankarskog sektora, na menadžerskim pozicijama supervizije nedepozitnih finansijskih insitucija i zajedničkih funkcija.

Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, trenutno je na Master studiju za bankarstvo i sertifikovani je interni revizor. Govori engleski i njemački jezik.

“Čast i zadovoljstvo je preuzeti funkciju direktora Udruženja banaka BiH koje okuplja sve banke koje posluju na teritoriji BiH, uključujući i razvojne banke. U narednom periodu, usmjerit ćemo naše napore na jačanje suradnje sa relevantnim institucijama, odlučno zastupati interese bankarskog sektora te intenzivirati veze i suradnju među bankama kroz implementaciju zajedničkih projekata i aktivnosti. Osim toga, posvećeni smo stvaranju pozitivnog poslovnog ambijenta i koristi za širu društvenu zajednicu kroz promicanje društvene odgovornosti i podršku inicijativama koje potiču odgovorno poslovanje, ali i brigu o klijentima i zaposlenicima”, poručio je Ražanica.

Dosadašnji direktor Berislav Kutle završio je svoj angažman zasluženim odlaskom u penziju nakon preko četrdeset godina rada u bankarskom sektoru. Predsjedavajući Skupštine u ime svih banaka članica zahvalio se na njegovom angažmanu i poželio mu sve najbolje u budućnosti.

Objava Imenovan novi direktor Udruženja banaka BiH prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

LJUBLJANA – Ljubljanski gradonačelnik Zoran Janković, nakon prodaje nedovršenog trgovačkog dijela Stožica MG Mindu, nada se da će novi vlasnik ubrzo počistiti zgradu, nakon čega će nastaviti razgovore.

Prema riječima načelnika, građevinska dozvola je jasna i predviđa trgovački centar, a investitor još nije kontaktirao opštinu u vezi s mogućim promjenama.

Kompanija MG Mind preduzetnika Mladena Milanovića Kaje kupila je nedovršeni trgovački dio Stožica od kompanije Rastoder u vlasništvu Izeta Rastodera.

Kako je Janković rekao na konferenciji za novinare, prošle godine je imao nekoliko sastanaka s Rastoderom, čija je poslovna grupa prvenstveno poznata kao uvoznik i distributer Derby banana, a Rastoder mu je rekao da će konačno prodati centar.

“U posljednjih šest mjeseci razgovarao sam s pet kupaca koje je on poslao”, rekao je ljubljanski gradonačelnik.

“Ko god bude novi vlasnik, mora se s nama i dogovoriti jer ipak su prilazi i pokretne stepenice zajednički, a svako ima svoje parkiralište koje treba dovršiti”, istakao je on, a prenosi RTV Slovenije.

“Znamo tačno što želimo, bez obzira ko je vlasnik i toga ćemo se držati”, rekao je Janković.

Ljubljanski gradonačelnik zalaže se da se objekt što prije očisti jer se u njemu nakupila prljavština, izraslo je grmlje.

“Iskreno se nadam da će se to raščistiti”, rekao je on.

Prema njegovim riječima, kada dogovori uređenje pristupne ceste koja je dio temeljnog ugovora, opština će izgraditi parkiralište u svom vlasništvu.

Napomenuo je i da je opština prošle godine morala napraviti novo protivpožarno ispitivanje zbog skejt parka koji je otvoren u proljeće.

Sada treba završiti krovište, a to je zadatak novog vlasnika. Na južnom dijelu stadiona planiran je još jedan pomoćni teren za Fudbalski klub Olimpija.

U svemu se gradonačelnik nada da će novi vlasnik biti operativniji.

Janković Milanovića poznaje otkako je vlasnik građevinske firme KPL.

“Ne znam njegove planove, ali on ne može raditi ništa osim onoga što je predviđeno građevinskom dozvolom, a to je trgovački centar. Ne znam hoće li imati trgovine na bijelo ili na crveno, to je njegova stvar”, rekao je Janković.

Ako bi novi vlasnik želio graditi nešto drugo, morao bi promijeniti i građevinsku dozvolu, a u tom bi slučaju trebala saglasnost opštine.

“Zasad nije došao, prva mi je želja da očistimo u januaru, a onda ćemo vidjeti”, ponovio je on.

Objava Šta će MG Mind graditi u Stožicama prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

ZENICA – Stečajni upravnik Željezare Zenica u stečaju oglasio je prodaju Hotela Internacional u Zenici po početnoj cijeni od 9,18 miliona KM.

Prodaja hotela sa pripadajućim dvorištem, a koji se nalazi u središtu Zenice na adresi Bulevar Kulina bana 29, obaviće se usmenim javnim nadmetanjem  2. februara.

Zainteresovani kupci  prijave će moći podnijeti do 31. januara, a ponude ispod početne cijene-procijenjene vrijednosti neće biti razmatrane.

Podsjećamo da je Hotel Internacional prodavan prvi put 2018. godine, a i tada je početna cijena bila 9,18 miliona KM.

Hotel Internacional je osamdesetih godina prošlog vijeka bio jedan od simbola Zenice.

Otvoren je 1978. kako bi ugostio visoke državne i privredne delegacije koje su u Jugoslaviju dolazile radi sklapanja dogovora sa  Željezarom. Mogao je primiti do 120 gostiju a među njima su bili i brojni poznati i moćni ljudi. Prilikom posjeta zeničkoj Željezari i Josip Broz Tito je boravio u ovom hotelu, gdje je imao i dvoetažni apartman.

Pri otvaranju je opremljen luksuzno, bio je potpuno klimatizovan, imao je saunu, fine restorane, brojna umjetnička djela, prenosi Indikator.

Objava Željezara Zenica prodaje hotel Internacional prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Ekonomisti nisu očekivali pad od 0,1 posto u odnosu na oktobar, prenosi belgijska novinska agencija Belga.

U cijeloj EU stopa nezaposlenosti iznosila je 5,9 posto u novembru, u odnosu na 6,0 posto u oktobru. Stopa nezaposlenosti mladih bila je 14,5% i u EU i u eurozoni.

Prema podacima Eurostata, u novembru prošle godine u EU je bilo nezaposleno 12,954 miliona osoba. Njih 10,970 miliona nalazilo se u 20 zemalja koje su dio eurozone. Nezaposlenost je smanjena za 144.000, odnosno 99.000 u odnosu na oktobar 2023.

Eurostatova metoda obračuna zabilježila je najveće stope nezaposlenosti u Španiji (11,9 posto) i Grčkoj (9,4 posto), a najnižu u Češkoj (2,4 posto) i Malti (2,5 posto). Belgija je imala stopu nezaposlenosti od 5,6 posto.

No, blok je i dalje zabrinut zbog sve manje radno sposobnog stanovništva, onih u dobi od 15 do 64 godine. U ponedjeljak je Evropska komisija saopćila da je EU potreban milion migranata godišnje da nadoknadi ovaj pad. Trenutno oko 3,5 miliona migranata uđe u EU legalno svake godine, piše Fena.