Kategorija: Vijesti

  • Svjetska banka objavila nove prognoze

    Svjetska banka objavila nove prognoze

    BRISEL – Globalni privredni rast će u 2024. godini usporiti na 2,4 odsto, navodi se u objavljenoj prognozi Sjvetske banke.

    FOTO: Agencije

    Ako se ovaj scenario obistini, svetska ekonomija će usporiti rast treću godinu zaredom, pošto je prethodno porasla za 2,6 odsto u 2023, tri odsto u 2022. i 6,2 odsto u 2021. godini, prenosi AP.

    Glavni ekonomista Svjetske banke Indermit Gil se pribojava da siromašne zemlje sa visokim nivoom duga neće moći da sebi priušte investicije koje su neophodne u borbi protiv bijede i klimatskih promjena.

    Svjetska banka očekuje da će Evrozona ostvariti rast od 0,7 odsto ove godine, što je skromno poboljšanje u odnosu na prošlogodišnju ekspanziju od 0,4 odsto.

    Američka privreda će, prema prognozi Svjetske banke, usporiti rast sa 2,5 odsto na 1,6 odsto u 2024. godini, a kineska privreda sa 5,2 odsto na 4,5 odsto.

    U prognozi se navodi i da će globalna stopa inflacije u 2024. godini pasti sa 5,3 odsto na 3,7 odsto u 2024. godini i na 3,4 odsto u 2025. godini.

    Objava Svjetska banka objavila nove prognoze prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Objavljena prodaja zaliha C&A u Srbiji

    Objavljena prodaja zaliha C&A u Srbiji

    BEOGRAD – Godinu i po od zatva­ranja poznatog svjetskog lanca C&A u Srbiji biće ponovo moguće kupovati krpice ove robne marke.

    FOTO: C&A

    Istina, ne u radnjama ne­go u cjelosti, kao i oprema iz nekadašnjih 14 radnji u kojima je radilo 135 lju­di.

    Stečajni upravnik ove firme objavio je oglas prema kome u dvije cjeline prodaje ono što je ostalo iza ove nemačke firme koja je odustala od rada u Srbiji, zato što je njen partner sa grupom nepoznatih počinilaca, kako se tada pisalo, napravio 300 carinskih prekršaja, prilikom uvoza roba.

    Svi butici C&A su odavno zatvoreni, a odlukom Privrednog suda ove dvije cjeline su ponuđene na prodaju.

    U prvom dijelu je garderoba. Tačnije, 106.763 komada ženske garderobe, 75.135 muške, 66.672 dječije i na aksesoare otpada 3.961 proizvod.

    Stečajnin upravnik ga prvobitno cijeni u ovoj ponudi na 189.697.781 dinar, bez PDV, ili nešto više od 1,6 miliona evra. Pa, ko da više.

    Drugu cjelinu čini oprema i to zidne police, pultovi za garderobu raznih veličina, ormani, lutke, kancelarijske stolice i fotelje, stolovi-štenderi, metalne kase i sefovi…

    Sve ukupno nude se po ceni od 85.297.438,20 dinara. Da bi pravno ili fizičko lice učestvovalo u javnom nadmetanju biće potrebno da položi depozit od pet procenata, što je 4.297.438,20 dinara.

    Za prvu cjelinu gdje je odjeća potrebno je uplatiti iste postotke vrijednosti ponuđenog, ali oni iznose 9.484.889,05 dinara ili nešto više od 80.000 evra.

    Iako se iz stečajne mase C&A nudi roba vredna 1,6 miliona evra, pitanje je u kakvom je stanju ono što je ponuđeno.

    Ako je ostala u relativno dobrom stanju, možda je to šansa za kupce da pazare, a potom i preprodaju preostale. Ipak, u drugom dijelu, koji se tiče opreme iz nekadašnjih radnji tu se sigurno može pronaći nešto kvalitetno, jer su njihovi butici bili opremljeni prema globalnim standardima.

    Nadmetanje će se održati u Beogradu 7. februara, a potencijalni kupci moraju da obezbjede dokumentaciju predviđenu za ove slučajeve.

    U ovakvim procedurama omogućeno je i da budući vlasnici prije licitacije mogu da pogledaju robu u zatečenom stanju.

    Inače, afera je otkrivena ljeta 2022. godine. Diseldorfska C&A je saopštila da su počinioci sistematično kršili carinske propise Republike Srbije i da se slučaj zatvaranja radnji odnosi samo na ovo tržište.

    Iako su ukazivali da su žrtve, institucije nisu prihvatile njihovu argumentaciju i insistirale su da C&A namiri dugovanja.

    Ipak, Nijemci su se odlučili da proglase insolventnost i kroz stečaj namire povjerioce, odnosno one kojima duguju novac. B92

    Objava Objavljena prodaja zaliha C&A u Srbiji prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Evo koja država je trenutno najveći investitor u BiH

    Evo koja država je trenutno najveći investitor u BiH

    Najveći strani ulagači u BiH bili su Rusi sa 157 miliona eura ulaganja.

    Prema podacima Centralne banke BiH, direktna strana ulaganja u Bosnu i Hercegovinu od januara do septembra iznosila su 1,443 milijarde konvertibilnih maraka ili 737,7 milijuna eura.

    Bosne i Hercegovine prijavljen. U istom razdoblju godine ranije direna strana ulaganja iznosila su 1,164 milijarde konvertibilnih maraka ili 587 miliona eura.

    Rusija je u BiH uložila 312 milijuna konvertibilnih maraka (157 milijuna eura) u prvih devet mjeseci 2023. godine.

    Slijede Nizozemska i Hrvatska s 84 i 83 miliona eura ulaganja. Velika Britanija je pak uložila 82 miliona eura, a Turska više od 60.

    Prvih deset zaokružuju Njemačka s 46, Austrija s 40 i Srbija s 26 miliona eura ulaganja, prenio je SEEbiz.

    (Haber.ba)

  • Rusija i Iran prekinuli upotrebu SWIFT-a

    Rusija i Iran prekinuli upotrebu SWIFT-a

    MOSKVA – Iran i Rusija su zvanično prestali da koriste SWIFT sistem za direktne međubankarske transfere.

    Foto: Pixabay

    To je saopštio zamjenik šefa Centralne banke Irana (CBI) Mohsen Karimi.

    On je naveo da je kompanijama obje zemlje omogućeno da trguju u svojim nacionalnim valutama, umjesto da koriste dolar ili evro.

    “Bankama naše dvije zemlje više nije potrebna Švajcarska za međusobnu komunikaciju i komercijalne banke obe zemlje mogu da uspostavljaju međusobne brokerske odnose. Iranski izvoznik sada može da naplaćuje ruskoj strani u rijalima i prima novac od njih preko ruskih banaka u Iranu”, rekao je Karimi, napominjući da sistem omogućava i plaćanje u ruskim rubljama, prenosi RT.

    SWIFT je bankarski sistem za razmjenu poruka koji omogućava finansijske transfere širom sveta, a nakon početka rata u Ukrajini, ruske banke su isključene iz SWIFT-a. Tanjug

    Objava Rusija i Iran prekinuli upotrebu SWIFT-a prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Među 100 najboljih izvršnih direktora dominiraju šefovi sa Bliskog Istoka

    Među 100 najboljih izvršnih direktora dominiraju šefovi sa Bliskog Istoka

    Oni su na čelu kompanija koje imaju monopolske pozicije u arapskom svijetu i lideri su na globalnim tržištima. Mnogi od ovih lidera nalaze se na čelu vladinih tijela ili su ministri.

    Na trećoj godišnjoj listi 100 najboljih izvršnih direktora u svijetu, koju objavljuje magazin Forbes, 23 je iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, 19 iz Egipta, a 18 iz Saudijske Arabije. Najviše direktora je iz bankarskog sektora, njih 17, dok ih je iz građevine 14, a iz telekomunikacija devet.

    Zemlje Bliskog istoka ulažu svoje suvereno bogatstvo u velika domaća preduzeća. Tako nastaju najveće banke u regionu, telekomunikacija preduzeća, kao i rudarske, industrijske i prije svega naftne i gasne kompanije. Posljednjih godina povećana su ulaganja u turizam i ugostiteljstvo.

    Globalni događaji, kao što su FIFA Svjetsko prvenstvo u Kataru 2022. godine i klimatska konferencija COP28 u Dubaiju prošle godine, doprinijeli su rastućim korporativnim profitima. Glavni izvršni direktori sa Bliskog istoka fokusirali su se u 2023. godini na održivost, konsolidaciju i rast.

    Saudijska Arabija posebno je investirala u različite sektore. Ubrzana korporativizacija podstakla je ekonomije, a konsolidacija državnih kompanija dovela je do pojave većih korporacija. Mnogi veliki IPO u regionu također su doprinijeli vrijednosti kompanija.

    Prvi među izvršnim direktorima na najnovijoj listi je šef najveće svjetske naftne kompanije Saudi Aramco iz Saudijske Arabije Amin Naser. U novembru prošle godine vrijednost kompanije procijenjena je na 2.200 milijardi dolara. Vrijednost njegove lične imovine procijenjena je na oko 50 miliona dolara.

    Na drugom mjestu je Sultan Al Džaber iz UAE, koji se nalazi na čelu državne energetske kompanije ADNOC. Al Džaber je ministar industrije i napredne tehnologije u svojoj zemlji, a bio je predsjedavajući na nedavno održanoj klimatskoj konferenciji COP28. Vrijednost njegove lične imovine procijenjena je na 2,41 milion dolara, prenosi Bankar.me.

    Na trećem mjestu je Ahmed bin Saed Al Maktoum, šef najveće aviokompanije u svijetu, Emirates Airline & Group. On je također direktor aerodroma u Dubaiju, kao i kompanije Dubai Holding. Emirates je ostvario prihod od 32,6 milijardi dolara u prošloj fiskalnoj godini, dok je imovina aviokompanije procijenjena na 46,9 milijardi dolara.

    Kompanije koje vodi 100 najboljih izvršnih direktora koji su uvršteni na listu zajedno vrijede više od 5.000 milijardi dolara, dok su direktori u 2022. godini ostvarili prihod veći od 1.000 milijardi dolara, piše biznis.

    (Haber.ba)

  • Turska grupacija ima velike planove za Balkan

    Turska grupacija ima velike planove za Balkan

    Plan koji je kompanija nedavno predstavila predviđa izgradnju kopnenih vjetroelektrana, solarnih fotonaponskih (PV) i biogasnih postrojenja, kao i elektrolizera za proizvodnju zelenog vodonika. Objekti će se nalaziti u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Turskoj.

    Konkretno, Fortis Energy planira većinu kapaciteta postaviti u Srbiji, gdje će biti instalisano ukupno 1.036 MW postrojenja. Oko 644 MW biće raspoređeno u Albaniji, dok će Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija imati 252 MW, odnosno 40,6 MW.

    Pojedinosti o pojedinim shemama nisu bile dostupne.

    Fortis sa sjedištem u Istanbulu aktivan je u Nizozemskoj, na Balkanu i u Turskoj i posjeduje gotovo 200 MW postrojenja za obnovljivu energiju u tim zemljama. Prošlog mjeseca pokrenuo je solarni park od 80 MW u Sjevernoj Makedoniji, prenosi Indikator.

    (Haber.ba)

  • Navike koje će vas obogatiti: ‘Čovjek može da zaradi više samo ako stalno uči’

    Navike koje će vas obogatiti: ‘Čovjek može da zaradi više samo ako stalno uči’

    U nedavnom razgovoru sa klijentima JPMorgana, izvršni direktor Jamie Dimon govorio je o uspješnom sticanju bogatstva, prenosi Bankar.me.

    „Ulaganje bi trebalo da bude trajna stvar. Štedite – investirajte. Štedite – investirajte. Pogađati ko je na vrhu a ko na dnu trišta i tako ulagati je potpuno gubitnička igra. Nikada nisam vidio da je neko pobijedio u tome. Najpametniji investitor na svijetu, Warren Buffett, rekao bi da se tako ne investira“, kazao je Dimon.

    I zaista, sticanje bogatstva nije tako komplikovano. Ako imate zdrave finansijske navike, ne morate čak ni da zarađujete puno novca da biste postali bogati.

    Beskorisno je juriti za ishodima male vjerovatnoće kao što su pogađanje najskupljih i najjeftinijih dionica na tržištu, svakodnevna trgovina njima ili jurnjava za velikom količinom novca koja će vam odjednom stići pomoću šeme za brzo bogaćenje.

    Navika da zarađujete više

    Iako je dobar stav Dimona o štednji i ulaganjima, povećanje potencijala za zaradu takođe predstavlja način da brže steknete bogatstvo. Ne treba uništavati svoje zdravlje stalnom jurnjavom za novcem, prirodno je da zarađujete sve više tokom svog života.

    Čovjek može da zaradi više samo ako stalno uči. Što više učimo, to veću vrijednost možemo pružiti drugim ljudima i kompanijama. I tako zarađujemo više.

    Da li to znači da treba da postavite nerealne ciljeve poput: „Želim da zarađujem milion dolara godišnje“? Ne. Problem je što u tome zamišljamo neodređene brojke. Dodatnih 100.000 dolara godišnje je nešto na šta se mnogi ljudi fokusiraju. Zašto? Beskorisno je toliko raditi i žrtvovati se da bi zaradiki određenu svotu novca i godinu kasnije imali narušeno zdravlje.

    Umjesto toga, zarađivati više treba da vam postane navika. Svake godine naučite nove vještine i načine koji će povećati vaš potencijal za zaradu. Ne obraćajte pažnju na količinu novca koji ćete dodatno zaraditi. Gledajte da li napredujete. To je najvažnije.

    Navika da štedite više

    Recimo da ste proteklih nekoliko godina stalno zarađivali više, a vaši troškovi ostajali isti. Niste imali velike radove u kući ili na automobilu. Dakle, isti troškovi a veća zarada.

    To znači da možete i da uštedite više. Ovo je ključ da štednja postane navika. Najveća greška je da uštedite istu količinu novca a zarađujete više. Počnite štednju izdvajanjem, recimo, 10 odsto. Ako svake sljedeće godine zarađujete više, moći ćete više da uštedite. Ne treba stati samo na tome da uštedite na smanjivanju troškova.

    Uostalom, prevelika štedljivost može lako postati – škrtost. Neki ljudi se toliko plaše trošenja novca, da postoje penzioneri sa značajnom ušteđevinom koji i dalje žive u skučenim uslovima, kao da su studenti. Prvo što pitaju kada pričate o bilo čemu je: „Koliko je to koštalo?“

    Život je prekratak da uštedite baš svaki cent koji imate.

    Navika da ulažete više

    Jedna od najvećih grešaka koju možete da uradite kada investirate jeste da ne ostanete dosljedni u svojim odlukama. U što god ulažete, morate u tome ostati uporni i kada nema dobitka, pa i kada ste u minusu. Rezultate možete vidjeti tek na dugi rok. Bitno je savladati strah od gubitka novca.

    Počnite da ulažete svake godine (na berzi ili negdje dugo). Vremenom ćete možda početi da ulažete svaki mjesec. Evo primjera: na računu držite novac za okvirne troškove u narednih pola godine. Sačuvajte i neke redovne prihode, poput rente od nekretnina. Sve ostalo – ulažite.

    No, da bi do toga došli, ne smijete da zaboravite prva dva koraka: počnite da zarađujete više i počnite da štedite više. Jer, ne možete kupiti nekretninu ako na to ne gledate kao na investiciju. Novac se stiče vremenom – osim ako niste jedan od rijetkih srećnika o kojima priča cijeli svijet. U protivnom, izgubićete velike sume stalno jureći za brzom zaradom.

    Dakle, bogatstvo se stiče zahvaljujući navikama. Ako imate zdrave finansijske navike, nastavite da učite i pametno ulažete svoj novac bez velikih rizika – bit ćete veliki dobitnici.

    (Haber.ba)

  • U BIH PRED KRAJ 2023. GODINE PROPALA JOŠ 94 PREDUZEĆA

    U BIH PRED KRAJ 2023. GODINE PROPALA JOŠ 94 PREDUZEĆA

    [ad_1]

    U posljednjim danima prošle godine u Bosni i Hercegovini propala su 94 preduzeća.

    Prema najnovijim podacima iz sudskih registara, likvidacioni ili stečajni postupak otvoren je kod 46 preduzeća, dok je taj postupak završen kod 46 subjekta.

    Među firmama kod kojih je pokrenut postupak stečaja ili likvidacije su MD Bukvić Brčko distrikt, BE Palete iz Goražda, HTS, Cura optima, Mintex-G iz Sarajeva, Kaprun investment Co iz Visokog, Fashion Land i Hegemonija iz Banja Luke, piše Capital.

    Na spisku firmi kod kojih je okončan stečajni ili likvidacioni postupak nalaze se firme Mir-comerce iz Zavidovića, Prorez Novi Travnik, industrija domoopreme Helios iz Banovića, mikrokreditna fondacija Prizma iz Sarajeva te Energoinvest iz Istočnog Novog Sarajeva.

    Hayat.ba

  • Vješti ste u ovom poslu? Firme u Njemačkoj nude masne plate i bonuse do 4000 eura

    Vješti ste u ovom poslu? Firme u Njemačkoj nude masne plate i bonuse do 4000 eura

    Od automobilskih mehatroničara do montera kuhinja, poslodavci mame bonusima od 300 do 4000 eura. Analiza platforme za zapošljavanje Indeed pokazuje da su isplate bonusa pri promjeni posla značajno porasle. U 2019. od milijun oglasa za posao, 3050 oglasa bilo je oglašeno s bonusom. U 2023. bilo ih je 7129.

    To se može objasniti stanjem na njemačkom tržištu rada koje se i dalje razvija u korist zaposlenika. Prema zadnji analizama u Njemačkoj trenutno ima 1,7 milijuna slobodnih radnih mjesta dok 2,6 milijuna ljudi traži posao.

    To znači da po radnom mjestu ima oko 1,5 tražitelja posla. Prije deset godina bilo je otprilike četiri tražitelja posla za jedno radno mjesto. Konkurencija na strani zaposlenika bila je znatno veća. Danas su poslodavci ti koji se sami moraju reklamirati.

    Bonusi se najviše nude u sektorima gdje je posebno velik nedostatak kvalificiranih radnika, primjerice u zračnoj luci Frankfurt. Tvrtka Fraport koja upravlja aerodromom isplaćuje bonuse za nove zaposlenike od 2022. Njezina podružnica FraGround nudi 1000 eura za rad u odijelu zemaljskih usluga.

    ‘Zračni promet bio je prvi pogođen epidemiološkim mjerama za vrijeme pandemije i posljednja industrija koja se vratila u normalu. Mnogi su zaposlenici u to vrijeme napustili tvrtku i posvetili se drugim aktivnostima’, rekao je glasnogovornik Fraporta Andreas Schopf. Tvrtka je od uvođenja bonusa dobila 4000 novih zaposlenika.

    Ali poslodavci ne žele samo da zaposlenici dođu, već i da oni ostanu u kompaniji. Zašto onda ne daju veće plaće na mjestima gdje su kvalificirani radnici prijeko potrebni?

    Razlog tome je ekonomska računica, kaže Michael Neugart, ekonomist na TU Darmstadt. Kad bi tvrtke povećale bruto mjesečnu plaću za 100 ili 200 eura, morale bi platiti iznos za cijelo vrijeme rada. Jednokratna isplata daje financijski poticaj za zaposlenike, dok se poslodavci ne moraju dugoročno obvezivati ​​- i ostaju unutar svojih financijskih mogućnosti, prenosi tportal.

    (Haber.ba)

  • Španija proizvela više od polovine električne energije uz pomoć obnovljivih izvora

    Španija proizvela više od polovine električne energije uz pomoć obnovljivih izvora

    Prošle je godine Španija proizvela više od polovine svoje električne energije iz obnovljivih izvora energije, što je rekord koji zemlju stavlja među vodeće u Evropi, objavio je nacionalni operater električne mreže REE, piše biznisinfo.

    Ujedno su objasnili da je glavni izvor proizvodnje električne energije energija vjetra.

    Prema Red Electrica Espanola (REE), proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora prošle je godine dosegla gotovo 135.000 gigavat sati, odn. 50,4 posto ukupne proizvodnje električne energije u zemlji, što je osam postotnih bodova više nego godinu prije.

    Ovo je prvi put da je država premašila udio od 50 posto u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora energije.

    Drugu godinu zaredom vodeći gradski izvor električne energije predstavljala je energija vjetra uz pomoć koje su proizveli 63 hiljada gigavat sati električne energije. S druge strane, solarne elektrane dale su 37.000 gigavat sati.

    S gledišta ukupnog bilansa resursa za proizvodnju električne energije u zemlji, 23,3 posto električne energije proizvedeno je uz pomoć vjetra, a 14 posto uz pomoć sunčeve energije. Nuklearna energija prošle je godine sudjelovala s 20,3 posto, prenio je SEEbiz.

    Lani je udio električne energije proizvedene uz pomoć plina pao za sedam postotnih bodova na 17,2 posto, dok je najmanje električne energije proizvedeno uz pomoć hidroenergije, i to 9,5 posto.

    (Haber.ba)