Kategorija: Vijesti

BANJALUKA – Na Banjalučkoj berzi u prošloj godini ostvaren je ukupan promet od 1,05 milijardi KM i u odnosu na godinu ranije povećan je za čak 53 odsto. Kao i prethodnih godina ovom prometu dominantno je doprinijelo zaduživanje Vlade RS.

Direktor Banjalučke berze Milan Božić rekao je za CAPITAL da je lani prvi put od osnivanja ove berze prometovano više od milijardu KM.

„U odnosu na prošlu godinu promet je uvećan za 53 odsto. Berzanski indeks Republike Srpske  ostvario je rast od 15,45 odsto, prvenstveno zbog rasta cijena akcija iz ERS sistema“, rekao je Božić.

Ogromnom rastu prometa očigledno je doprinijelo pojačano zaduživanje Vlade RS na tržištu kapitala u prošloj godini.

Naime, Srpska se lani na berzi zaduživala 19 puta u ukupnom iznosu od čak 861,6 miliona maraka.

Republika Srpska je emitovala deset obveznica ukupne vrijednosti 594.837.000 KM. Kamatne stope u javnim ponudama obveznica Republike Srpske kretale su se od 5,50 odsto do 6,10 odsto.

Pored toga, emitovani su i trezorski zapisi u vrijednosti od 266.817.940 KM kroz devet javnih ponuda.

U javnim ponudama trezorskih zapisa RS kamatne stope su bile od 2,2 odsto do četiri odsto.

Božić kaže da su prethodnu godinu obilježile upravo javne ponude obveznica.

„Tržište hartija od vrijednosti se pokazalo kao važan instrument za upravljanje javnim dugom. Značajno su uvećane i emisije korporativnih obveznica,  putem kojih je osam preduzeća prikupilo preko 20 miliona KM“, rekao je Božić.

Kada su u pitanju izazovi sa kojima se susreće tržište kapitala, naglašava, da su oni godinama nepromijenjeni i da se regulatorno okruženje mora prilagoditi potrebama privrednika.

Za početak je, kaže, neophodno raditi na razvoju tržišta kratkoročnih hartija od vrijednosti odnosno komercijalnih zapisa koje bi emitovala preduzeća.

Na ovaj način bi se, pojašnjava, omogućilo finansiranje po povoljnijim uslovima, pogotovo za javna preduzeća za koje garantuje Republika Srpska.

„Iskustva sa trezorskim zapisima ukazuju na značajna unapređenja nakon uvođenja ovog tržišta na Banjalučkoj berzi“, kaže Božić.

Najveći izazov se, kako ističe, odnosi na razvoj akcionarstva, bez koga nema tržišta kapitala.

„Prošle godine su usvojene izmjene propisa koje daju mogućnost da se dio dobiti raspoređuje radnicima, što bi uz dodatna pojašnjenja u poreskim propisima moglo podstaći vlasnike preduzeća da uključe radnike u vlasničku strukturu. Praksa u razvijenim zemljama pokazuje da su radnici najvažniji investitori bez kojih ne bi bilo mnogih velikih kompanija. Godine rada na razvoju proizvoda radnici su naplaćivali nakon izlaska kompanije na berzu. Ovakav vid vezanja radnika za preduzeća bi mogao  pomoći da se smanji odlazak ljudi sa ovih prostora, odnosno “nedostatak radne snage” kako se danas obično gleda na ovaj problem“, zaključio je Božić.

CAPITAL: M. Ljubojević

Objava Zaduživanje Vlade dovelo do rekordnog prometa na Banjalučkoj berzi prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Nedovršeni privredni dio je privatni dio projekta izgradnje centra čiji su centralni dijelovi najveća dvorana i stadion u državi, koji su u vlasništvu općine Ljubljana, piše portal BiznisInfo.

Dok su dvorana i stadion u Stožicama za vrijeme sportskih događanja ili koncerata često puni, komercijalni dio već nekoliko godina stoji nedovršen. Priča o poslovima oko centra Stožice završila je i na sudu u nekoliko postupaka.

MG Mind u Sloveniji posjeduje, među ostalim, građevinsku firmu KPL koja većinu poslova obavlja s ljubljanskom općinom. Partneri u poslu nisu otkrili kupoprodajnu cijenu.

Iz firme Rastoder, koja je poznata prvenstveno kao uvoznik i distributer Derby banana, a aktivna je i na području nekretnina u Ljubljani, objasnili su da je prodaja obavljena zbog konsolidacije ulaganja u nekretninski portfelj.

Poduzetnik Rastoder postao je vlasnik trgovačkog dijela uz stadion i dvoranu Stožice 2017. godine.

U firmi Rastoder, u kojoj su već ranije provjeravali interes za kupovinu nekretnina, napisali su kako su, nakon detaljnog pregleda, s bosanskohercegovačkom firmom MG Mind potpisali kupoprodajni ugovor kojim je postala vlasnik kompanije Trgovsko mesto inženjering koja službeno posjeduje nekretnine u trgovačkom dijelu Stožica.

Novi vlasnik je prije nekoliko dana preuzeo upravljanje nekretninom.

Nedovršena poslovna zgrada ima 200.000 kvadratnih metara. Od ukupne površine 103.000 kvadrata je predviđeno za izgradnju 200 do 250 trgovina, a ostalo su parkirališni i uslužni sadržaji.

Novi vlasnik morat će s Gradom Ljubljanom sklopiti ugovor o javno-privatnom partnerstvu u kojem će biti izvođač radova na izgradnji javnih parkirališta, pristupnih cesta i eventualnog nogometnog igrališta na krovu poslovne zgrade.

MG Mind na čelu je grupacije osnovane 1998. godine koja se bavi građevinarstvom, nekretninama i trgovinom, a njen vlasnik je biznismen Mladen Milanović. Grupacija obuhvata 15 firmi i zapošljava više od 3.000 ljudi.

Prema podacima BiznisInfa, MG Mind je prošle godine imao prihode od skoro 93 miliona KM i neto dobit od oko 27 miliona maraka.

U Sloveniji je firma već prisutna, među ostalim, kao vlasnik građevinske kompanije KPL, koja većinu oslova ostvaruje na projektima Općine Ljubljana.

Iz firme Rastoder o kupcu su napisali kako je riječ o etabliranoj kompaniji u području graditeljstva i razvoja nekretnina, a prema uvjeravanjima iz krugova bliskih prodavatelju, kupac ima ambiciozne planove na tom području.

BiznisInfo je istražio šta sve posjeduje Milanović. Ono do čega su došli novinari ovog portala je impresivno i pokazuje da je Milanović jedan od najbogatijih ljudi Bosni i Hercegovini.

On posjeduje veliki broj kompanija, najveću banku u RS, te gradi stambeno-poslovne komplekse na najprestižnijim lokacijama u Banjoj Luci. Najpoznatiji je kao vlasnik firme MG Mind, koja se bavi trgovinom bijelom tehnikom te brojnim drugim djelatnostima.

Priča je počela 1998. godine kada je osnovano trgovinsko društvo za prodaju robe, prije svega bijele tehnike, na veliko i malo. Uskoro se razvila mreža sa prodajnim mjestima u mnogim gradovima. Kasnije MG Mind širi poslovanje na poslove niskogradnje, visokogradnje i promet nekretnina.

SARAJEVO – Direktne strane investicije (DSI) u Bosnu i Hercegovinu u prvih devet mjeseci 2023. godine porasle su za skoro 24 posto.

Spisak zemalja koje su najviše investirale u prvih 9. mjeseci 2023.

1. Rusija – 312,6 miliona KM
2. Holandija- 166 miliona KM
3. Hrvatska – 165,1 milion KM
4. Velika Britanija – 163,4 miliona KM
5. Turska – 120,9 miliona KM
6. Njemačka – 92,3 miliona KM
7. Austrija – 79,8 miliona KM
8. Slovenija – 65,3 miliona KM
9. Italija – 60 miliona KM
10. Srbija – 51,7 miliona KM

Kako za BUKU kaži u Agenciji za unapređenje stranih investicija Bosne i Hercegovine (FIPA) za prošlu godinu još uvijek nemaju podatke za oglasti u koje su najveće zemlje investirale, ali imaju za godinu dana ranije.

Kako kažu Ruska Federacija je među najznačajnijim stranim investitorima u BiH, bila i zaključno sa 31.12. 2022. godine s ukupnim iznosom investicija od 399.4 miliona KM (ili 204.2 miliona evra).

Učešće direktnih stranih investicija (DSI) iz Rusije iznosi 2.3 odsto u ukupnim stranim investicijama u Bosni i Hercegovini i nalazi se na 13. poziciji, na listi zemalja najznačajnijih investitora u BiH.

U ukupnom iznosu DSI iz Rusije (399.4 miliona KM), zaključno s decembrom 2022. godine, najveći dio ili 90.3 odsto je registrovan u okviru prerađivačke djelatnosti (uključuje i „proizvodnju koksa i rafiniranih naftnih proizvoda“), a slijedi trgovina sa 9.0 odsto.

Podaci Centralne banke BiH nisu dostupni po kompanijama, dodaju, ali je poznato da je najznačajniji investitor iz Ruske Federacije NeftegazInKor (vlasnik državna naftna kompanija Zarubezneft o.a.d. Moskva), koji je 2007. godine kroz privatizaciju, postao vlasnik većinskog paketa akcija u preduzećima Rafinerija nafte Brod, Rafinerija ulja Modriča i distributivnoj mreži benziskih pumpi ”Nestro Petrol”, a 2008. osniva „Optima Grupu“.

Prema podacima Centralne banke BiH (CBBH) Holandija je do 31.12.2022. godine investirala ukupno ili 891.3 miliona KM ili 455.6 miliona eura, te je na sedmom mjestu na listi zemalja najznačajnijih stranih investitora u BiH s učešćem od 5.1 odsto u ukupnim investicijama (ukupno u BiH 17.4 milijardi KM ili 8.9 milijardi eura).

U ukupnom iznosu DSI iz Holandije, investicije u oblasti prerađivačke industrije učestvuju sa 77.6 odsto, a u oblasti trgovine sa 16.2 odsto.

U periodu od maja 1994. godine do decembra 2022. Republika Hrvatska je, prema podacima Centralne banke BiH, u Bosnu i Hercegovinu investirala 2,543 miliona KM ili 1,300 miliona EUR, te je drugi najveći investitor s učešćem od 14.6 odsto u ukupnim direktnim stranim ulaganjima (17.4 milijardi KM ili 8.9 milijardi EUR).

Zaključno sa 2022. godinom u ukupnom iznosu DSI iz Republike Hrvatske, kao drugog najvećeg investitora u BiH, investicije u oblasti finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja učestvuju sa 45.4 odsto, u oblasti trgovine učestvuju sa 23.0 odsto, a u prerađivačkoj industriji sa 13.8 odsto.

Velika Britanija je do 31.12.2022. godine investirala ukupno 1,099.3 miliona KM ili 562.1 miliona eura, te je na petom mjestu na listi zemalja najznačajnijih stranih investitora u BiH, s učešćem od 6.3 odsto u ukupnim investicijama (17.4 milijardi KM ili 8.9 milijardi eura).

Najznačajnije učešće u ukupnim ulaganjima iz Velike Britanije, po područjima djelatnosti, registrirano je u „proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji“ 65.2 odsto, „vađenju ruda i kamena“ sa 18.6 odstoi „prerađivačkoj industriji“ sa 11.6 odsto  (podaci za decembar 2022. u odnosu na ukupan iznos 1.1 milijardi KM).

Prema podacima Centralne banke BiH (CBBH) Republika Turska je do 31. 12. 2022. godine investirala ukupno 574.8 miliona KM ili 293.9 milion eura, te je na desetom mjestu na listi zemalja najznačajnijih stranih investitora u BiH, s učešćem od 3.3 odsto u ukupnim investicijama (17.4 milijardi KM ili 8.9 milijardi eura).

Prema podacima CBBH zaključno s decembrom 2022. godine, od ukupnih ulaganja Turske u BiH najviše je investirano u „prerađivačku industriju“ (316.4 miliona KM ili 55.1% od ukupnih 574.8 miliona KM).Slijede investicije u „trgovinu na veliko i malo“ sa 10.7 odsto i „poslovanje nekretninama“ 6.4 odsto (za Republiku Tursku je značajano učešće 21.4 odsto za „neraspoređene“ investicije). Buka

Objava Rusi najveći strani investitori u BiH prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Nedovršeni kompleks je privatni dio projekta izgradnje centra čiji su centralni dijelovi najveća dvorana i stadion u državi, koji su u vlasništvu općine Ljubljana. MG Mind je ovaj veliki projekt, najveći te vrste u Sloveniji, preuzeo od tamošnjeg poznatog poduzetnika Izeta Rastodera.

Nedovršena poslovna zgrada ima čak 200.000 kvadratnih metara. Od ukupne površine 103.000 kvadrata je predviđeno za izgradnju 200 do 250 trgovina, a ostalo su parkirališni i uslužni sadržaji. Investitor navodno ima ozbiljne planove s ovom lokacijom.

Ko je Mladen Milanović

Vlasnik firme “MG Mind” iz Mrkonjić Grada je Mladen Milanović koji se bavi čitavim nizom poslova.

Kompleks Stožice je najveći u Sloveniji

BiznisInfo.ba je istražio šta sve posjeduje Milanović. Ono do čega smo došli je impresivno i pokazuje da je Milanović jedan od najbogatijih ljudi BiH, i prema svemu sudeći najbogatiji u Republici Srpskoj.

On posjeduje veliki broj kompanija, najveću banku u RS-u, te gradi stambeno-poslovne komplekse na najprestižnijim lokacijama u Banjaluci. Najpoznatiji je kao vlasnik firme “MG Mind”, koja se bavi trgovinom bijelom tehnikom te brojnim drugim djelatnostima.

Priča je počela 1998. godine kada je osnovano trgovinsko društvo za prodaju robe, prije svega bijele tehnike, na veliko i malo. Uskoro se razvila mreža sa prodajnim mjestima u mnogim gradovima. Kasnije “MG Mind” širi poslovanje na poslove niskogradnje, visokogradnje i promet nekretnina.

Prema podacima BiznisInfo.ba, “MG Mind” je 2022. godine imao prihode od skoro 93 miliona KM i neto dobit od oko 27 miliona maraka.

Milanović je prethodnih godina postao vlasnik Nove banke, najveće banke u RS-u i jedne od najvećih u BiH. Osim toga, njegova Nova banka je preuzela i Sberbanku u RS-u nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Nova banka je imala ukupnu neto dobit od 41 milion KM u 2022. godini. U prvih šest mjeseci 2023. godine dobit je iznosila 24,5 miliona maraka.

Milanović je vlasnik firme za gradnju cesta i autocesta “Mrkonjić putevi” koja je 2022. imala prihode od oko 31 milion KM i dobit od 10,3 miliona maraka.

U njegovom vlasništvu je banjalučka Tržnica, jedna od najstarijih kompanija u Republici Srpskoj. Jedan od najpoznatijih simbola grada na Vrbasu, banjalučka Tržnica prostire se na preko 72.000 kvadrata prostora. Tržnicu danas čini 130 zaposlenih i 1.500 zakupaca. U 2022. imala je prihode od 15,8 miliona KM i dobit od 3,2 miliona maraka.

Preko Tržnica, Milanović je većinski vlasnik firme “Čistoća” Banja Luka. Osnovna djelatnost preduzeća “Čistoća”, osnovanog davne 1955. godine, je sakupljanje, odvoz i odlaganje svih vrsta gradskog otpada i održavanje higijene javnih površina. Ovo preduzeće je u 2022. imalo prihode od oko 13 miliona KM i dobit od 89 hiljada.

Gradnja kompleksa na najprestižnijim lokacijama

U njegovom vlasništvu je kompanija “Gradnja plus” trenutno gradi “Naselje Park” u Banjaluci. U pitanju je moderan stambeno poslovni kompleks smješten na jednoj od najatraktivnijih lokacija u Banjaluci pored Parka “Mladena Stojanovića”. Naselje se sastoji od četiri lamele sa 550 stanova i 600 parking i garažnih mjesta. Ova firma je lani imala prihode od preko 14 miliona maraka i dobit od oko 2,5 miliona KM.

Njegova je i firma “City Mall” Banjaluka, koja je krenula u gradnju stambeno-poslovnog kompleksa “Palata” sa pet lamela u strogom centru Banjaluke. Planirana investicija dostiže vrijednost preko 120 miliona.

Vlasnk je i firme “Tam servis” za iznajmljivanje hala i magacina. Ova kompanija je u 2022. imala prihode od oko 1,2 miliona KM i dobit od 756 hiljada maraka.

U sklopu njegovog poslovnog carstva je i firma “Atom Mind” Beograd. Osnovna djelatnost preduzeća “Atom Mind” je trgovina na veliko i malo RTV i drugim električnim aparatima sa sjedištem u Beogradu.

Projekt “Palata”

Dio poslovne imperije je i firma KPL – jedna od vodećih kompanija u Sloveniji za održavanje puteva.

“MG Mind” je vlasnik i Robne kuća Patrija u centru Prijedora, najveće u tom gradu. Milanović je vlasnik i većeg broja nekretnina u Gospodskoj ulici u centru Banjaluke.

“MG Mind” je većinski dioničar firme “Šumaprodukt” Trebinje, ima udio od oko 30 posto dionica u firmi “Bosna trgovina” a.d. Banjaluka, kao i manje udjele u firmama “Park Prnjavor” i “Park Mrkonjić Grad“.

Robna kuća “Patria”

Ovo vjerovatno nije sve što Milanović posjeduje, ali dogovljno govori o njegovom bogatstvu i moći, te investicijskom potencijalu.

Projekt u Sloveniji sigurno je veoma krupan zalogaj, ali ima potencijal da poslovanje kompanije iz Mrkonjić Grada podigne na potpuno novi nivo, prenosi BiznisInfo.

VAŠINGTON – Lideri u američkom Kongresu saopštili su da su postigli dogovor o potrošnji za tekuću fiskalnu godinu koji bi mogao da pomogne da se izbjegne djelimična obustava rada institucija SAD kasnije ovog mjeseca.

Sporazum, kojim su učinjeni ustupci republikancima, uglavnom se odnosi na smanjenje potrošnje za odbrambene programe, prenosi AP.

“Ovo je najpovoljniji sporazum o budžetu koji su republikanci postigli za više od deceniju”, naveo je predsjedavajući Predstavničkog doma, republikanac Majkl Džonson.

Američki predsjednik Džozef Bajden poručio je da dogovor pomjera SAD “korak bliže ka sprečavanju nepotrebne obustave rada institucija i zaštiti nacionalnih prioriteta”.

Sporazumom su donekle gurnuti u stranu pregovori kako bi se obezbijedili dodatni resursi za Izrael i Ukrajinu, kao i novac za kontrolu granica.

Sporazum “otvara put Kongresu da djeluje u narednih nekoliko sedmica kako bi zadržao važne prioritete finansiranja za američki narod”, rekao je lider demokratske većine u Senatu Čak Šumer.

Sveukupno, sporazum predviđa 886 milijardi dolara finansiranja odbrane i 772 milijarde dolara domaće potrošnje koja nije za odbranu. Srna

Objava Demokrate i republikanci u SAD postigli dogovor o budžetu prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Lumiwings dva puta sedmično iz Tuzle leti za švedske gradove Halmstad i Stockholm, nizozemski Maastricht, njemački Saarbrucken i danski Esbjerg. Direktor Međunarodnog aerodroma Tuzla, Dževad Halilčević za Biznis.ba, kaže kako su zadovoljni novim avioprijevoznikom, ali da očekuju još i bolje rezultate dok se linije „raspušu“.

– Mi svakodnevno očekujemo odobrenje za Istanbul koji bi mogao ići vrlo brzo u objavu. Nakon toga nam ostaje kapacitet za još četiri destinacije, to će biti najvjerojatnije zemlje EU i ciljamo na regije gdje ima putnički potencijal koji je dokazan u prethodnih 10 godina, kazao je Halilčević, piše biznis.ba.

Postojeće destinacije otvorene su na osnovu potreba putnika, svaka naredna destinacija će se otvarati na istom principu.

– Svrha je da budemo dobar servis putnicima i od njihovog odziva zavisi dugoročnost ovih destinacija. Mi sa Lumiwingsom imamo mogućnost da dogovaramo destinacije, da ih preporučujemo, imamo mogućnost da dogovaramo broj sedmičnih frekvencija. Ako se neke linije pokažu kao neisplative mi ih možemo zamijeniti sa nekim drugim, ističe Halilčević.

Putnici sa kojima smo razgovarali obradovani su postojećim, ali i linijom koja tek treba da se uspostavi pema Turskoj.

– Zamislite da do Njemačke putujem autom 15 sati. Ovako za tri sata sam tamo. To je velika prednost, nemjerljiva, kaže Ernad koji živi u Njemačkoj.

– Malo su skuplje karte nego kod Wizz Aira ali je i komfor veći. Tako da, koliko para, toliko muzike, kaže Ismir koji je iz Danske sletio u Tuzlu.

– Ma ekstra, vjerujte. Nema ekonomije bez avioprijevoza. Ne možeš ti očekivati da ti autobusom dolaze ljudi i turisti i biznismeni, kaže Jasmin.

Podsjećamo, ugovor Međunarodnog aerodroma Tuzla i Lumiwingsa potpisan je nakon što je Vlada Tuzlanskog kantona osigurala 2,5 miliona KM kao podršku ovom projektu u vidu subvencija te je raspisan javni poziv za aviokompanije. Subvencija je koncipirana tako da će novcem iz budžeta TK biti pokriveni eventualni gubici aviokompanije.

Indeks cijena hrane FAO, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena niza prehrambenih proizvoda kojima se trguje na globalnom nivou, u decembru 2023. je u prosjeku iznosio 118,5 bodova, što je pad od 1,5 posto u odnosu na novembar 2023. i pad od 10,1 posto u odnosu na decembar 2022.

Za 2023. kao cjelinu, indeks je bio 13,7 posto niži od prosječne vrijednosti u prethodnoj godini, s tim da je samo međunarodni indeks cijena šećera viši u tom periodu.

FAO indeks cijena žitarica porastao je za 1,5 posto u odnosu na novembar, pošto su cijene pšenice, kukuruza, pirinča i ječma porasle, dijelom odražavajući logističke poremećaje koji su ometali isporuke iz glavnih zemalja izvoznica. Za cijelu godinu, indeks je bio 15,4 posto ispod prosjeka iz 2022., što odražava dobro snabdjevenost globalnih tržišta, iako je FAO-ov indeks cijena svih riža (dio FAO indeksa cijena žitarica) zabilježio povećanje od 21 posto, uglavnom zbog zabrinutosti oko utjecaja El Niña na proizvodnju riže i nakon izvoznih ograničenja koje je nametnula Indija.

Nasuprot tome, FAO indeks cijena biljnog ulja pao je za 1,4 posto u odnosu na novembar, što odražava smanjenu kupovinu ulja od palminog, sojinog, repičinog i suncokretovog ulja, pri čemu je sojino ulje posebno pogođeno usporavanjem potražnje u sektoru biodizela, kao i poboljšanjem vremenskim uslovima u glavnim područjima uzgoja Brazila. Za 2023. u cjelini, ovaj indeks je bio 32,7 posto ispod nivoa prethodne godine.

FAO indeks cijena šećera pao je za 16,6 posto u odnosu na novembar, dostigavši najniži nivo u devet mjeseci, iako je još uvijek u porastu od 14,9 posto u odnosu na decembar 2022. Pad kotacija šećera je uglavnom bio vođen snažnim tempom proizvodnje u Brazilu, zajedno sa smanjenom upotrebom šećerna trska za proizvodnju etanola u Indiji.

FAO indeks cijena mesa pao je za jedan posto u odnosu na novembar, dostigavši nivo od 1,8 posto ispod onog iz decembra 2022., pod utjecajem uporne slabe potražnje za uvozom svinjskog mesa iz Azije. Regionalni interes za kupovinu je također usporen za goveđe i živinsko meso uprkos velikim zalihama za izvoz u velikim proizvodnim regijama. Za razliku od toga, cijene ovčjeg mesa porasle su uoči praznika.

FAO indeks cijena mliječnih proizvoda u decembru 2023. porastao je za 1,6 posto u odnosu na novembar, iako je i dalje 16,1 posto ispod vrijednosti iz decembra 2022. Mjesečni porast je bio vođen višim kotacijama za puter i sir, potkrijepljen snažnom internom prodajom u zapadnoj Evropi uoči sezone praznika. U isto vrijeme, snažna globalna potražnja za uvozom dovela je do rasta međunarodnog punomasnog mlijeka u prahu, piše biznis.

Uprkos zakonima i stalnom naglašavanju važnosti inkluzije i jednakih šansi za sve, nemoguće je ne primijetiti da u praksi ovi ljudi nemaju jednaku priliku kao osobe bez invaliditeta. Međutim, prepreke znaju biti i motiv za hrabrije postupke za otrgnuti se od uvriježenog mišljenja “ja to ne mogu”.

Niz odbijenica za posao Zijadu Aljiću bio je motiv za pokretanje samostalnog obrta, prenosi biznis.

On kao stopostotni invalid i supruga sa invaliditetom od 80%, nedavno su u Tuzli otvorili piljaru od koje u ovom kratkom periodu uspijevaju ostvariti pristojnu zaradu.

„Otvorili smo radnju zato što nismo uspjeli dobiti stalni posao, a pokušavali smo bezbroj puta. Radili smo i na pijaci, teško je bilo tu, ali sad smo otvorili svoju radnju i za sada sam zadovoljan“, kaže nam Zijad.

Zijad kaže kako poslodavci u BiH nemaju sluha za osobe sa invaliditetom, uz rijetke izuzetke. Kaže da je to greška, jer mnoge poslove ove osobe mogu raditi i bolje od drugih, zdravih osoba.

„Moja poruka je poslodavcima da daju priliku osobama sa invaliditetom jer se mi trudimo više od ostalih, dajemo više i zalažemo se“, ističe on.

Aljić je u tuzlanskom naselju Stupine otvorio piljaru u kojoj prodaje svježe voće i povrće, a kupovinom ovih namirnica kod njega pomažete mu u ostvarenju sna, da bude samostalan i da živi od svog rada, piše biznis.

SARAJEVO – Na Sarajevskoj berzi u decembru prošle godine ostvaren je promet od 41.530.171 KM, što je 27,26 odsto ukupnog prometa ostvarenog na berzama u BiH.

U 213 transakcija prometovana su 495.872 vrijednosna papira, a uspješno je održana aukcija trezorskih zapisa Federacije BiH /FBiH/, čime je za emitenta prikupljeno skoro 39 miliona KM, saopšteno je iz Sarajevske berze.

Na Kotaciji privrednih društava trgovano je dionicama sarajevskog “Bosnalijeka” u iznosu od 45.904 KM ili 1,81 odsto od ukupno ostvarenog redovnog prometa, dok je na ovom segmentu tržišta prometovano ukupno 1.760 dionica.

Na Kotaciji fondova promet je u decembru iznosio 1.401.455 KM ili 55,15 odsto ukupno ostvarenog redovnog prometa, dok je najveći promet na ovoj kotaciji ostvaren dionicama Zatvorenog investicionog fonda “Bonus” Sarajevo u iznosu od 1,378 miliona KM. Na ovom segmentu tržišta prometovano je ukupno 358.888 dionica.

Promet na Slobodnom tržištu jedan iznosio je 220.940 KM ili 8,69 odsto ukupno ostvarenog redovnog prometa, dok je najveći promet u posljednjem mjesecu lani ostvaren dionicama sarajevske kompanije “BH telekom” Sarajevo u iznosu od 172.800 KM.

Promet na Slobodnom tržištu dva iznosio je 804.974 KM ili 31,68 odsto ukupno ostvarenog redovnog prometa, a najveći promet u decembru ostvaren je dionicama emitenta “Unis gineks” Goražde u iznosu od 508.800 KM.

Promet na Slobodnom tržištu tri iznosio je 68.019 KM ili 2,68 odsto ukupno ostvarenog redovnog prometa, a najveći promet u decembru ostvaren je dionicama tuzlanske “Metalotehne” u iznosu od 36.457 KM.

U decembru je na Sarajevskoj berzi bilo prijavljeno 10 vanberzanskih trgovina u ukupnoj vrijednosti od 9.466 KM, a prometovane su 61.033 dionice.

Srna

Objava Promet na Sarajevskoj berzi u decembru 41,5 miliona KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.