Kategorija: Vijesti

Ovo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdio Rašid Fetić, predsjednik sindikata radnika ove fabrike.

Najveći regionalni proizvođač čelika i željeza je obustavio proizvodnju 11. novembra prošle godine zbog, kako je tada saopštila uprava, loših uslova na tržištu čelika.

Bez novog ugovora biće prekinuta isporuka plina za FBiH: “Obustava odgođena zbog praznika”

-Počinjemo sa pripremama kako bismo mogli pokrenuti visoku peć i nastaviti rad. Očekujemo da će nam do 10. januara biti uplaćen i obećani bonus od 2.500 maraka (1.250 eura)”, rekao je Fetić.

Inače, u ovoj kompaniji je 18. decembra okončan i štrajk radnika, koji su tražili novi kolektivni ugovor i veće plate za 25 posto. Sporazum radnika i uprave fabrike je postignut uz posredovanje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

Radnicima je obećan jednokratni bonus od 2.520 maraka (oko 1250 eura), topli obrok u iznosu od 7,5 maraka i druge beneficije, uključujući i novi kolektivni ugovor.

Korporacija ArcelorMittal, osim proizvodnje u Zenici, rukovodi i najvećim regionalnim rudnikom željezne rude u Prijedoru, koji je, također, obustavio proizvodnjuu prethodnom periodu.

Tokom 2021. i 2022. godine kompanija je ostvarila više od 251 milion maraka (129 miliona eura) profita u prijedorskom rudniku i zeničkoj željezari. Godišnji prihodi željezare su iznosili oko milijardu maraka (pola milijarde eura).

Zenička željezara je izgrađena krajem 19. vijeka, u doba kada je Bosna i Hercegovina bila pod okupacijom Austrougarske monarhije.

LNM Mittal grupa, kako se tada zvala korporacija, u vlasničku strukturu zeničke željezare ulazi 2004. godine. Ugovorom se obavezala da će pokrenuti proizvodnju, investirati 135 miliona američkih dolara, te zaposliti 4.150 radnika.

ArcelorMittal korporacija ima pogone u više od 60 zemalja svijeta, uključujući Njemačku i Belgiju, gdje je nedavno također obustavljena proizvodnja.

U vlasništvu je indijske porodice Mittal, čiji članovi su optuženi za nezakonitosti u poslovanju Global Ispat koksnoj industriji u Lukavcu.

Kako su saopćili, italijanska zrakoplovna kompanija SkyAlps ispunila je postavljene uvjete te poslala privlačnu ponudu za direktne letove za sljedeće destinacije: Rim, München, Bari i Veronu.

Detalji o ovom važnom koraku za razvoj zračne povezanosti Mostara bit će objavljeni kroz nadolazeće dane.

– Ovo je samo početak pozitive priče koju donosi nadolazeća godina i radujemo se što ćemo zajedno s putnicima graditi uspješnu budućnost zračnog prometa iz Međunarodnog aerodroma Mostar – naveli su, piše biznisinfo.

BANJALUKA – Na Banjalučkoj berzi danas je ostvaren promet od 16.242 KM u 18 zaključenih poslova, podaci su iz Berze.

Najveći promet od 10.115 KM ostvaren je akcijama “Telekoma Srpske” po kursu od 1,19 KM.

Kod ovog emitenta registrovan je i najveći rast vrijednosti akcija od 0,85 odsto, dok su najveći pad od 22,92 odsto imale akcije “Nestro petrola” iz Banjaluke.

Vrijednost berzanskog indeksa porasla je za 0,17 odsto i iznosila je 991,73 poena. Srna

Objava Promet na Banjalučkoj berzi 16.000 KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BERLIN – Njemačka inflacija porasla je u decembru zbog baznih efekata, privremeno prekidajući opadajući trend poslije nekoliko mjeseci i vjerovatno pružajući Evropskoj centralnoj banci argument u korist održavanja kamatnih stopa stabilnim neko vrijeme.

Inflacija, usklađena u poređenju sa drugim zemljama Evropske unije, porasla je u decembru na 3,8 odsto na godišnjem nivou, saopštio je savezni zavod za statistiku. To je bilo u skladu sa očekivanjima analitičara, nakon 3,2 odsto u novembru, prenosi Reuters.

Analitičari ING banke ocjenjuju da je za ECB ponovno ubrzanje inflacije u Njemačkoj razlog da ojača stav da ne žuri sa odlukama o smanjenju kamatnih stopa, predviđajući da će do njihovog prvog smanjenja doći u junu.

Ekonomisti obraćaju veliku pažnju na njemačke podatke o inflaciji, jer Njemačka obično objavljuje svoje brojke dan prije objavljivanja podataka o inflaciji u evrozoni.

Očekuje se da će inflacija u evrozoni, čiji podaci treba da budu objavljeni 5. januara, porasti na tri odsto u decembru sa 2,4 procenta u novembru. Porast njemačke inflacije odražava uticaj mjera energetske olakšice za gas i daljinsko grijanje prošlog decembra, saopštila je kancelarija za statistiku.

Bazna inflacija, koja isključuje promjenljive cijene hrane i energije opala je na 3,5 odsto u decembru sa 3,8 odsto u novembru. Budući da bazna inflacija nastavlja da opada, to ne bi trebalo da utiče na očekivanja investitora da ECB počne da smanjuje kamatne stope u narednim mesecima, ocjenju stručnjaci Capital Economics-a.Biznis.rs

Objava Inflacija u Njemačkoj u decembru porasla na 3,8 odsto prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

VAŠINGTON – Amerikanci su pojačali kupovinu putem interneta tokom praznične sezone, potrošivši rekordnih 222 milijarde dolara na elektroniku, igračke i druge artikle.

Prema izvještaju Adobe Analyticsa objavljenom u četvrtak, smanjenje potrošnje između 1. novembra i 31. decembra označava povećanje od 4,9 odsto  u odnosu na prethodnu prazničnu sezonu kupovine.

Ovi podaci doprinose dokazima da Amerikanci i dalje agresivno troše – uprkos tome što su anketarima rekli da im trenutna ekonomska situacija ne ide u korist.

Adobe je ranije izvjestio da su kupci samo na “Cyber ​​ponedjeljak” potrošili rekordnih 12,4 milijarde dolara na kupovinu putem interneta.

Da bi privukli potrošače, trgovci su se oslanjali na promocije. Adobe je rekao da su popusti za kupovinu putem interneta dostigli rekordne visine ove praznične sezone, dostižući vrhunac od 31 odsto niže cene elektronike, u poređenju sa 25 odsto u 2022. Popusti na igračke su dostigli vrhunac od 28 odsto (u poređenju sa 34 odsto u 2022), dok je odeća dostigla vrhunac od 24 odsto (u poređenju sa 19 odsto u 2022).

Potrošači su se takođe oslanjali na kratkoročno finansiranje. “Kupi sada, plati kasnije” povećalo se za 14 odsto u odnosu na prošlu godinu na rekordnih 16,6 milijardi dolara.

Internet cijene pale su 5,3 odsto u odnosu na isti period prošle godine u decembru, prema Adobeu. To znači da je povećanje potrošnje ove praznične sezone vođeno rastućom potražnjom, a ne fluktuacijama cijena. B92/Investitor

Objava Amerikanci tokom praznika potrošili 222 milijarde dolara na kupovinu preko interneta prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Rezultati ankete o inflacijskim očekivanjima iz decembra 2023. koju provodi Centralna banka BiH (CBBiH) ukazuju na pozitivna očekivanja inflacijskih kretanja za 2024. i 2025. godinu, te se smatra da će dalji pad inflacije uticati na poboljšanje privrede uopšte, piše biznis.

Očekivana agregirana inflacija za tekuću godinu iznosi 5,8 posto, što implicira blagi pad u odnosu na 2023. godinu, kada su učesnici, prema septembarskom anketiranju, predviđali prosječnu inflaciju 7,90 posto.

Inflacijska očekivanja u prvom krugu za 2025. godinu iznose 5,50 posto, što navodi na zaključak da se očekuje i dalji pad inflacije, s obzirom da su inflacijski pritisci u protekloj godini bili daleko iznad višegodišnjeg prosjeka. Evidentno je, navode iz CBBiH, da na kretanja inflacije utiču interni i eksterni faktori, što rezultira razlikama u očekivanoj inflaciji, ne samo u samoj državi, već i među državama uopće.

Inflacija kao makroekonomski indikator i dalje predstavlja osnovnu odrednicu donošenja odluka potrošača, finansijskih institucija, države i ostalih učesnika makroekonomskog sistema. S tim u vezi, CBBiH, kao važan segment komunikacijske strategije redovno, provodi anketu o inflacijskim očekivanjima, sa ciljem analize i kontinuiranog praćenja inflacijskih očekivanja ekonomskih subjekata. Učesnici ankete su predstavnici finansijskog sektora, komercijalne banke i osiguravajuća društva.

U 2022. godini, kroz Aerodrom Sarajevo je prošlo 1.377.348 putnika.

Ovaj blagi pad prometa je zapravo vrlo dobar rezultat s obzirom na to da je aerodrom izgubio bazu Wizz Aira, koja je akumulirala oko 400.000 putnika.

Sarajevo je imalo i 119,1 posto više putnika nego 2019. godine (1.143.680). Aerodrom je ostvario 13.899 operacija i 2.764,1 tonu carga u 2023. godini što je za 514,2 tone više nego 2022. godine i za 241,2 tone više ili 109,6 posto carga iz 2019. godine, piše avio-portal Zamaaero.

S obzirom na šest novih linija Ryanaira, dvije nove linije SunExpressa, i novu liniju Wizz Aira, Pegasusa i Air Arabie, te na niz najava bitno više frekvencija postojećih linija u 2024. godini za očekivati je da će aerodrom imati bitno više putnika. Preocjene su više od 1,5 milion putnika.

Aerodrom Sarajevo je u decembru 2023. godine imao 76.891 putnika, dok je u decembru 2022. godine imao 67.039 putnika. Ovo je čak 133,2 posto putnika iz istog mjeseca 2019. godine kada je bilo 57.718 putnika. Aerodrom je imao 895 operacija, 830 u decembru 2022. godine. Cargo je bio 236,2 tone, a 201 tona u decembru 2022.

Njemačke vlasti deportovale su državljanina Bosne i Hercegovine (34) koji je priveden prije dvije sedmice, a kojem su pripadnici njemačke policije napisali čak četiri prijave za par minuta zbog niza prekršaja.

Naime, on je zaustavljen tokom rutinske kontrole u Kemptenu, ali tokom provjere dokumenata, policija je otkrila da mu je stara bh. vozačka dozvola istekla. Nakon što su provjerili pečate u pasošu, otkrili su da je prekoračio dozvoljen boravak u području Šengena.

Naime, prema pečatima koje je imao u pasošu, on je čak dvije godine prekoračio dozvoljen boravak. Njegovo opravdanje je bilo da je posljednjih par mjeseci živio u Hrvatskoj te da je putovao kod djevojke u Ludvigshafen.

Međutim, to nije bilo dovoljno dobro opravdanja, pa je policija nastavila sa daljim pretresom nakon čega mu je pronašla marihuana, a zatim su ga i testirali na prisustnost THC-a. Test je pokazao da je pozitivan.

Na kraju je ovaj državljanin BiH dobio prijave za nelegalan ulazak u zemlju, posjedovanje narkotika, vožnju bez vozačke dozvole, kao i vožnju pod uticajem narkotika.

Deportacija je uslijedila zbog nelegalnog ulaska u zemlju, pišu nezavisne.