Kategorija: Vijesti

Velika većina njemačkih kompanija isplaćuje svojim zaposlenima kompenzaciju za inflaciju – neoporezivi dodatak na platu koji im pomaže u borbi s visokim cijenama. Prema istraživanju uglednog Instituta Ifo, gotovo tri četvrtine njemačkih firmi isplaćuje takve dodatke.

Sve više njih planira slijediti taj primjer, piše njemački “Tagesschau”. Prema anketi Instituta Ifo, gotovo tri četvrtine njemačkih kompanija već je isplatilo svojim zaposlenima bonus za inflaciju, oslobođen svih poreza i dadžbina.

Dodatnih 16 odsto poslodavaca, onih koji u ovom trenutku ne daju takav bonus, uskoro ga planira uvesti.

“Razlog za isplatu bonusa je prije svega veća motivacija zaposlenih”, izjavila je stručnjakinja s Instituta Ifo, Daria Šaler. U 27 odsto slučajeva isplata je takođe dio kolektivnog ugovora. Samo 12 odsto ispitanih poslodavaca nije željelo isplatiti bonus.

Od 26. oktobra 2022. godine “bonus za kompenzaciju inflacije” omogućuje poslodavcima da svojim zaposlenima isplate iznos do 3000 evra godišnje oslobođen poreza.

Savezna vlada postavila je to kao dio trećeg paketa olakšica zbog povećanja cijena energije. S veličinom kompanija raste i spremnost za isplatu bonusa kao kompenzaciju za inflaciju: čak 93 odsto kompanija s 500 ili više zaposlenih već ga isplaćuje.

Industrijske kompanije (93 odsto) češće to čine nego kompanije u maloprodaji (86 odsto) i pružaoci usluga (85 odsto).

Čak 71 odsto direktora ljudskih resursa u anketi Instituta Ifo vidi bonus kao dodatnu priliku za motivaciju zaposlenih. Polovina njih (56 odsto) koristi poreske olakšice.

Oko 49 odsto direktora navodi konkurentnost na tržištu rada kao razlog za isplatu bonusa. “Mala preduzeća uglavnom se fokusiraju na motivaciju svog osoblja, a velike kompanije isplaćuju ga zbog poreskih olakšica i poštovanja kolektivnog ugovora”, izjavila je Šalerova.

Mogućnost isplate ovog bonusa u Njemačkoj traje do kraja 2024. godine, prenosi “Tportal“.

BANJALUKA – Građani Srpske nastavili su i u prošloj godini da se zadužuju i to najviše za opštu potrošnju.

Prema podacima Agencije za bankarstvo RS ukupni krediti koje su stanovnicima plasirale banke iz RS i organizacioni dijelovi banaka iz FBiH na kraju septembra 2023. godine iznosili su četiri milijarde КM.

To je povećanje za pet odsto, odnosno 177,7 miliona КM u odnosu na kraj 2022. godine.

„Ukupni krediti stanovništvu za opštu potrošnju iznose 2,7 milijardi КM i veći su za 168,1 milion КM ili sedam odsto u odnosu na kraj 2022. godine“, navodi se u devetomjesečnom izvještaju Agencije.

Prema namjenskoj strukturi kredita plasiranih stanovništvu za opštu potrošnju, nenamjenski gotovinski krediti čine 91,6 odsto ukupnih kredita za opštu potrošnju stanovništva i veći su za 152,9 miliona КM ili sedam odsto.

„Mali pad imamo kod kredita za kupovinu automobila i lombardnih kredita, dok su sve ostale kategorije imale rast, a najviše su porasla prekoračenja po tekućem računu u iznosu od 6,8 miliona КM ili osam odsto u odnosu na kraj 2022. godine“, ističe se u izvještaju.

Кrediti za stambene potrebe čine 26,7 odsto ukupnih kredita datih stanovništvu i veći su za 34,3 miliona КM ili 3,3 odsto u odnosu na kraj 2022. godine.

Кrediti za obavljanje djelatnosti čine 5,1 odsto ukupnih kredita datih stanovništvu i manji su za 24,6 miliona КM ili 20,8 odsto u odnosu na kraj 2022. godine.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović za CAPITAL kaže da građani više ni redovne aktivnosti koje zahtijevaju malo više novca, kao što je polazak djece u školu ili nabavka ogreva ne mogu da plaćaju iz redovnih prihoda, a posebno ne one neplanirane kao što je kvar automobila.

„Sve aktivnosti koje su iznenadne se ne mogu finansirati jer nema ušteđevine i onda je rješenje odlazak u banke ili mikrokreditne organizacije po potrošački kredit kako bi uspjeli da obezbijede egzistenciju. Tako da porast potrošačkih kredita nije iznenađenje“, kaže Pavlović.

Dodaje i da su kamate na kredite ogromne, da ih banke bez razloga vezuju za euribor jer imaju dovoljno domaćih depozita iz kojih te kredite finansiraju, ali da vlasti ne rade ništa kako bi ih spriječile da ostvaruju ekstraprofit.

Podsjećamo, banke u Srpskoj su u prvih devet mjeseci prošle godine ostvarile dobit od 147,3 miliona maraka.

CAPITAL: M. Lj.

Objava Građani Srpske žive na kredit prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA- Na Banjalučkoj berzi danas je ostvaren promet od 5.247 KM u 12 zaključenih poslova, podaci su iz Berze.

Najveći promet od 3.720 KM ostvarne je trgovanjem akcijama “Elektrokrajine” iz Banjaluke po kursu od 0,09 KM.

Najveći rast vrijednosti od 5,43 odsto bio je kod akcija “Hidroelektrana na Drini” iz Višegrada, dok je najveći pad vrijednosti od 3,33 odsto bio kod akcija “Rudnika i termoelektrane Gacko”.

Vrijednost berzanskog indeksa porasla je za 2,61 odsto i iznosila je 990,02 poena. /kraj/nb

Objava Promet na Banjalučkoj berzi skromnih 5.247 KM prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Poreska uprava Republike Srpske (PURS) je u 2023. godini, na račun javnih prihoda RS, prikupila 3,6 milijardi maraka javnih prihoda, sa čim je nastavljen trend rasta naplate, saopšteno je iz ove institucije. 

U odnosu na 2022. godinu prikupljeno je 507 miliona KM ili 16 odsto više,  dok u odnosu na 2021. godinu taj rast iznosi čak 870 miliona KM, odnosno 32 odsto.

“Ovako dobri rezultati u naplati javnih prihoda rezultat su, ne samo rada Poreske uprave Republike Srpske, nego i povećanja stepena odgovornosti poreskih obveznika kada je u pitanju izvršavanje obaveza i, uopšte, povećanju svijesti građana o plaćanju poreza. Takođe, ovi podaci pokazuju da su u Republici Srpskoj nastavljena pozitivna kretanja ukupnog poslovnog ambijenta, te da Poreska uprava RS pravovremeno provodi aktivnosti na redovnoj naplati, a što se direktno oslikava i na konačno stanje na računu javnih prihoda Srpske“, saopšteno je iz uprave.

Navode da sve kategorije javnih prihoda u nadležnosti Poreske uprave RS bilježe rast u odnosu na prošlu godinu.

Doprinosi, koji čine preko 62 odsto ukupno prikupljenih prihoda, u 2023. godini naplaćeni su u iznosu od 2,247 milijardi KM, što je za 280,18 miliona KM ili 14 odsto više nego u istom periodu prethodne godine.

Direktni porezi, od čega najveći dio čine porez na dobit i porez na dohodak, u 2023. godini naplaćeni su u iznosu od 706,37 miliona KM, što je za 108,5 miliona KM ili 18 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Kod ostalih javnih prihoda, naplata je iznosila 603,6 miliona KM, što je za 111,3 miliona KM više u odnosu na godinu ranije.

CAPITAL

 

Objava Poreska uprava RS prošle godine prikupila 3,6 milijardi maraka prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Najveći broj turista u zemlju Zaljeva, koja je već petu godinu zaredom proglašena za najsigurniju na svijetu, stigao je iz susjedne Saudijske Arabije (25,3 posto ukupnih dolazaka), a slijede Indija (10,4 posto), Njemačka (4,1 posto), Velika Britanija (3,9 posto) i Kuvajt (3,5 posto). Čak 85 posto posjetitelja stigao je zračnim putem, prenijela je katarska državna novinska agencija QNA, piše biznis.

Vlasti smatraju da je izniman turistički zamah rezultat pozitivnog naslijeđa Svjetskog prvenstva u Kataru 2022. godine, inače, prema FIFA-i, najboljeg u historiji. Svakako, to je i rezultat stalnih napora i inicijativa te države za promicanje turističkog sektora, uključujući brojne svjetski atraktivne događaje u oblasti sporta (poput utrke za Veliku nagradu Katara), kulture, raznih značajnih konferencija itd.

– Katar nastavlja pokazivati svoju privlačnost kao globalna turistička destinacija sa svojom proširenom turističkom infrastrukturom, sigurnošću i autentičnim arapskim gostoprimstvom. Raznolika turistička ponuda Katara, uključujući 500 kilometara netaknute obale, muzeji svjetske klase, kulturna i druga moderna odredišta, kombiniraju se kako bi stvorili jedinstven doživljaj odmora koji se može prilagoditi putnicima iz regije i inozemstva – kazao je Saad bin Ali Al Kharji, predsjedavajući Qatar Tourisma (QT), najavljujući aktivnosti koje će biti prilika za dodatni turistički rast Katara u budućnosti.

Inače, nakon FIFA Svjetskog prvenstva Katar se nastoji pozicionirati kao vodeća globalna turistička destinacija, nastavljajući tako korake u provedbi planova o svojoj ekonomskoj diverzifikaciji. U proteklom periodu Qatar Tourism je pokrenuo nekoliko uspješnih kampanja i inicijativa s ciljem jačanja katarskog turističkog sektora i podizanja globalne svijesti o proširenoj ugostiteljskoj ponudi, gdje je ta zaljevska zemlja predstavljana kao „spoj modernosti i kulturne autentičnosti“.

U međuvremenu i Doha je izabrana je za prijestolnicu arapskog turizma.

Nakon veoma uspješne organizacije FIFA Svjetskog prvenstva (SP) i vjerovatno najboljeg finala mundijala ikada, Država Katar će od 12. januara do 10. februara 2024. godine po treći put biti domaćin i Azijskog kupa (AFC Asian Cup Qatar).

Na domaćem tržištu zabilježen je pad od 1,9 posto, a na stranom pad od tri posto, objavila je Agencija za statistiku BiH.

U novembru prošle godine, u odnosu na isti mjesec 2022, ukupan promet industrije u BiH, kalendarski prilagođen, bio je manji za 11,1 posto, javlja Srna.

Na domaćem tržištu evidentiran je pad od 3,4 posto, a na stranom pad od 16,8 posto.

Ukupan promet trajnih proizvoda za široku potrošnju u novembru lani je bio veći za 3,7 posto u odnosu na oktobar 2023, kapitalnih proizvoda za 2,1 posto, dok je promet energije bio manji za 16,5 posto, intermedijarnih proizvoda za 5,5 posto, te netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,6 posto.

U novembru 2023, u odnosu na isti mjesec godinu ranije, ukupan promet intermedijarnih proizvoda bio je manji za 18,2 posto, energije za 14,3 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 8,9 posto, kapitalnih proizvoda za šest posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,6 posto..

Međutim, iako su troškovi školovanja i obuke vrlo visoki, plate pilota u regiji i dalje nisu ni blizu kakve imaju piloti aviokompanija u zapadnoevropskim zemljama.

Iako piloti mogu da zarađuju znatno više nego većina ljudi, njihove plate su i dalje manje u poređenju sa njihovim kolegama u inostranstvu.

Broj pilota iz Bosne i Hercegovine, koji lete na komercijalnim letovima, jako je mali. Nedostatak domaće aviokompanije, razlog je što u cijeloj državi imamo svega 15 do 20 pilota, izvijestio je BHRT.

– Mi nemamo pilota, jer sve što smo imali koje smo odškolovali u BH Airlinesu je nažalost, sa nestajanjem kompanije, napustilo zemlju. Oni lete po cijelom svijetu i svi pitaju hoće li biti jednog dana prostora da se vrate kući – kaže Amir Baralić, kapetan i instruktor “Electra Airwaysa”.
Sadržaj se nastavlja nakon oglasa
Kako se obračunati sa problemom POTENCIJE bez trovanja tijela raznim hemijskim sredstvima?
Sponsored by MonadPlug

Cijene pilotskih licenci nisu male. Stoga, poziv za pilota, čak i za ulazne licence, zahtijeva mnogo odricanja.

– Licence za jedrilicu su najjeftinije i najčešće ljudi kreću od njih. Kreću se oko 2000 eura, to je od početka obuke do samog kraja. Svaki aeroklub ima svog instruktora letenja i ljudi najčešće krenu sa jedrilicama, kako bi dobili osjećaj kako izgleda vožnja aviona – ističe Aladin Mujagić, član i instruktor letenja “Aerokluba Bihać”.

Licence za komercijalnog pilota koštaju nešto više.

To otprilike u evropskim razmjerama košta oko 100 hiljada eura. Iako se svugdje polaže istih 14 testova za pilote, naše licence nisu kompatibilne sa licencama u EU. Ko se odluči postati pilot, najisplativije je polagati u zemljama Evropske unije.

– Ko se želi ozbiljno i profesionalno baviti, najbolje je ići u zemlje EU, zato što dobijaju njihove licence, odnosno prođu regulativu EU licenci. Kasnimo za posljednjim aktima jer se u EU automatski usvajaju – navodi Mujagić.

Nepostojanje domaće aviokompanije opravdava mali broj pilota u Bosni i Hercegovini. No, koji su razlozi nepostojanja domaće aviokompanije?

– U srednjoj školi i na fakultetu postoji smjer vazduhoplovni tehničar. Puno državnih segmenata i mladih kadrova, koji ne bi otišli iz zemlje, koji bi tu ostali, se vezalo za BH Airlines, bila je i Fly Bosnia, ni za nju se nije imalo razumijevanja. Sad imamo razumijevanja i za Ryanair i za Croatia Airlines u Mostaru, za sve se nađe novaca, a domaće ćemo zatvorit, to ne treba – kaže Baralić.

Bosanskohercegovački piloti su primorani letjeti za strane aviokompanije, iako bi neki voljeli letjeti za domaće. Zato je vrlo neizvjesno hoće li se u narednom periodu broj pilota povećavati, piše press.

BEOGRAD – Nakon nekoliko godina rekordno niskih kamatnih stopa u svijetu i u Srbiji i niskih profita, banke su u prošloj godini sve naplatile.

Banke u Srbiji su u prvih devet mjeseci ostvarile dobit od 865 miliona evra, više nego u cijeloj 2022. koja je inače bila vrlo dobra godina za banke.

Banke su toliko zarađivale da su vlade nekih zemalja odlučile da im uvedu poreze na ekstraprofit u različitim oblicima.

Narodna banka Srbije i Vlada nisu se odlučile za tako nešto, ali je centralna banka ograničila kamatnu stopu na stambene kredite indeksirane u evrima što će prema ocjeni NBS koštati oko 10 odsto procijenjene dobiti bankarskog sektora.

A kako su banke došle do tolikog profita i da li možemo očekivati da kamatne stope konačno ove godine počnu da padaju?

Kako objašnjava ekonomista Đorđe Đukić, rast profita banaka u prošloj godini je posledica rasta kamatnih stopa na kredite znatno iznad rasta kamatna na štednju.

„Izvor profita banaka je to što kamatne stope na štednju zaostaju za inflacijom i stopom rasta, dok aktivne kamatne stope, koje banke naplaćuju na kredite, rastu znatno brže. Drugim riječima, bankarske margine, razlika između pasivnih i aktivnih kamatnih stopa, rastu. Regulatori u nekim državama su reagovali porezom na ekstra profit“, ocjenjuje Đukić.

On dodaje da bi i ova godina mogla biti dobra za bankare ukoliko bi se nasatvila politika visokih kamatnih stopa ECB.

„Ako od marta budemo imali novi talas rasta kamatnih stopa, profiti banaka biće još veći. Banke u Centralnoj i Istočnoj Evropi ostvaruju prinos na kapital veći od 12 odsto što je nezamislivo u starim članicama EU. Upravo 12 odsto prinosa na kapital mnoge grupacije navode kao strateški cilj u ovom regionu“, kaže Đukić dodajući da su veoma sporim povećanjem kamatnih stopa na štednju štediše zapravo oporezovane.

„Ko ima velike štedne uloge bježi u nekretnine ili zlato, ali obije su neproduktivne investicije. Kod nas se radi se o svojevrsnoj ucjeni štediša, jer nemaju u šta da ulažu. Doduše za one najbogatije ne brinem, ima mnogo investicionih fondova u svijetu u koje se može uložiti, ali stradaju male i srednje štediše kojima se izjeda supstanca i to godinama. Kamatne stope na štednju su gotovo jednake onima u EU, iako Srbija nije ni blizu EU, ali su zato kamatne stope na kredite daleko veće“, napominje Đukić.

On ukazuje i na efekat straha, zbog kog građani drže pare u banci i to po viđenju, kako bi u slučaju nužde mogli odmah do njih da dođu, a po cijenu toga da ne dobijaju skoro nikakav prinos na njih. To omogućava još veći profit za banke, jer im smanjuje trošak kamata.

Cijena najvećeg dijela kredita kod nas zapravo zavisi od politike Evropske centralne banke i visine njene kamatne stope. Većina dugoročnih kredita je vezana za euribor, a na njega utiče politika ECB.

Tako je euribor sa 2,7 odsto početkom prošle godine došao do 3,9 odsto na kraju godine, a od polovine septembra do pred kraj godine bio je iznad četiri odsto.

Kamatne stope zavise od inflacije

Opet, visina kamatne stope direktno zavisi od toga kolika je inflacija. Što je viša inflacija, centralna banka mora više da diže kamatu i da je duže drži tako visoku.

Prema projekcijama Evropske centralne banke sa posljednjeg sastanka iz decembra prošle godine, prosječna inflacija u 2023. je 5,4 odsto, a očekuje se njeno smanjenje na 2,7 odsto u 2024. godini, dalji pad na 2,1 odsto u 2025. da bi 2026. pala na 1,9 odsto.

Treba reći da je cilj ECB da inflacija bude dva odsto.

Iako je inflacija u Evropi u padu, odbor guvernera ECB je ocenio da je ona i dalje „suviše visoka suviše dugo“.

Vladimir Vasić, finansijski stručnjak i bivši gensek Udruženja banaka Srbije ističe da bi inflacija u Srbiji mogla sljedeće godine da bude oko pet odsto, a u 2025. da padne na oko 2,6-2,7 odsto.

„U EU se očekuje da bi tek u 2026. godini mogla da padne ispod dva odsto. A od inflacije zavise i mere centralnih banaka. I ECB i NBS su preskočile povećanje kamatnih stopa na poslednjih sastancima, ali ih nisu ni smanjili, Čekaju da vide kako će dosadašnja monetarna politika uticati na inflaciju. Euribor je malo ispod četiri odsto i tromjesečni i šestomjesečni euribor su jako slični što ukazuje da bankari ne očekuju značajno smanjenje kamatnih stopa za sada. Očekujem da će tek 2025. godine biti nekih olakšanja po pitanju kamatnih stopa“, ocjenjuje Vasić.

Danas.rs

Objava Banke u Srbiji za devet mjeseci zaradile 865 miliona evra prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

SARAJEVO  – Novoimenovani odbor Centralne banke BiH izabrao je Jasminu Selimović za guvernera Banke na mandatni period od šest godina, saopšteno je iz ove banke.

Selimovićeva je izabrana na današnjoj sjednici Upravnog odbora na kojoj su novoimenovani članovi ovog odbora – Jasmina Selimović, Mirza Kršo, Danijela Martinović, Radomir Božić i Darko Tomaš i zvanično preuzeli dužnost.

Selimovićeva, koja je na poziciji guvernera zamijenila Senada Softića, po imenovanju je rekla da je ponosna jer je prva žena guverner u modernoj istoriji BiH, te svjesna velike odgovornosti.

Ona je istakla da će aktivnosti Banke biti usmjerene primarno na očuvanje valutnog odbora, stabilnosti institucije i sistema rada.

“Način rada, koji je definisan Zakonom o Centralnoj banci BiH jasno je propisao parametre monetarne politike BiH, te aranžman valutnog odbora, koji i dalje ostaje na snazi“, navela je Selimovićeva.

Ona je naglasila da Centralna banka i dalje mora održati nezavisnost i profesionalno djelovanje, te dodala da je KM, stabilna i konvertibilna, što su preduslovi finansijske stabilnosti zemlje i ekonomskog prosperiteta.

“Banka kao vlasnik RTGS sistema i žiro kliringa i dalje će obezbjeđivati stabilnost platnih sistema i njihovo funkcionisanje. Bankarski sistem BiH je stabilan i dovoljno kapitalizovan, što se odnosi i na entitete. U narednom periodu usmjerićemo posebnu pažnju na povezivanje Banke sa centralnim bankama regiona i Evrope“, rekla je Selimovićeva.

Ona je rekla i da će Banka sve dobre prakse, primjenjive u BiH, pažljivo razmotriti.

“Cilj nam je dalje unapređenje naših procesa, vidljivosti, ali i transparentnosti rada Banke. U našem djelovanju očekujemo adekvatnu podršku medija, ali i drugih interesnih strana, primarno u finansijskom sektoru“, naglasila je Selimovićeva i zahvalila članovima Predsjedništva BiH na prijedlogu, a Upravnog odbora Centralne banke za podršku.

Novoimenovani guverner, koja je istovremeno i predsjedavajuća Upravnog odbora Centralne banke, doktor je ekonomskih nauka i od 2004. godine je angažovana na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, na katedrama za finansije i za kvantitativnu ekonomiju.

Osim angažmana u nastavnom procesu, obavljala je dužnosti zamjenika rukovodioca Katedre za finansije, prodekana za nastavu i međunarodnu saradnju, a 2018. godine izabrana je za dužnost dekana Fakulteta. Godine 2022. obnovila je četvorogodišnji mandat. Odlukom Predsjedništva BiH imenovana je za člana Upravnog odbora Centralne banke na mandatni period od šest godina, počev od 1. januara.

Srna

Objava Jasmina Selimović novi guverner prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.