Kategorija: Vijesti

Američki sajt Best life objavio je članak o poslovima koji mogu donijeti solidnu zaradu bez fakulteta i na njihovoj listi dominiraju zanimanja vezana za internet, piše bosniainfo.

Najplaćeniji posao na ovom spisku je profesionalni gejmer.

Igranjem i prenosom uživo video igara, ispostavlja se da možete zarađivati između 136.470 i 170.000 dolara godišnje putem donacija, saradnji s brendovima, prodaje robe i na druge načine.

Frilens pisac

Ovo je posao koji pruža fleksibilnost, mogućnost rada na daljinu, kreativan je, a može se dobro i zaraditi.

U SAD frilens pisci prosječno zarađuju između 60.990 i 156.000 dolara.

Specijalista za marketing

Područje partnerskog marketinga prisutno je od kasnih osamdesetih godina, ali je dobilo na značaju s usponom društvenih medija. Podaci pokazuju da je ova uloga treći najplaćeniji posao među ljudima bez fakultetske diplome, s potencijalnim zaradama u rasponu od 72.620 do 142.450 dolara.

Ukoliko proširite svoju platformu, povežete se s brendovima koje želite da promovišete i može se zaraditi provizija za svaku kupovinu koja dolazi preko vas.

Kreator sadržaja na onlajn platformama

Sljedeći na popisu je posao kreatora sadržaja. Da biste zaradili novac u ovoj ulozi, moraćete privući onlajn publiku obrazovnim ili zabavnim sadržajem.

Podaci pokazuju da kreatori sadržaja u Sjedinjenim Američkim Državama mogu zarađivati između 115.730 i 128.500 dolara.

Virtueln asistent

Posao virtuelnog asistenta može da obuhvata različite stvari. Od knjigovođe, koordiniranja važne dostave ili organizacije putovanja, do pisanja blog posta ili promovisanja događaja na društvenim medijima.

Za ovaj posao u SAD možete očekivati zaradu između 74.660 i 123.180 dolara, a najveća pogodnost je rad na daljinu. Ovo bio najtraženiji posao na listi.

Menadžer društvenih mreža

Biti menadžer društvenih medija znači uspostavljati i promovisati onlajn prisutnost određenog brenda.

Menadžeri društvenih medija u Sjedinjenim Američkim Državama imaju potencijal zarade između 64.370 i 113.000 dolara.

Influenser

Postati uticajna osoba na društvenim medijima može biti unosan korak u karijeri. Podaci pokazuju da influenseri imaju potencijal zarade od 65.098 do 104.100 dolara. Međutim, valja napomenuti da mnogi ljudi koji pokušavaju da uspiju u ovom području imaju dodatne poslove kako bi pokrili troškove.

Organizator događaja

Planeri događanja osmišljavaju i ostvaruju nezaboravna iskustva za klijente i njihove goste. To je kreativna uloga koju mnogi ljudi smatraju posebno ispunjavajućom.

U Sjedinjenim Američkim Državama mogu zarađivati između 60.759 i 101.000 dolara.

Grafički dizajner

Ako imate umjetnički dar i tehničke sposobnosti, možda se vidite u karijeri grafičkog dizajnera.

Osobe koje rade u ovom području, prema podacima za SAD, prosječno zarađuju između 58.130 i 97.850 dolara.

Radnik u službi za korisnike

Postavljanje pitanja, rješavanje izazova te često djelovanje kao lice kompanije, čini predstavnike korisničke podrške ključnim radnicima, a njihova naknada često odražava važnost njihove uloge.

U Sjedinjenim Američkim Državama, prihodi im se kreću u rasponu od 52.200 do 71.700 dolara.

Katar su u 2023. godini posjetila četiri miliona turista, što je najveći broj posjeta u posljednjih pet godina, potvrdio je Qatar Tourism (QT), vladino tijelo za upravljanje turizmom.

Najveći broj turista u zemlju Zaljeva, koja je već petu godinu zaredom proglašena za najsigurniju na svijetu, stigao je iz susjedne Saudijske Arabije (25,3 posto ukupnih dolazaka), a slijede Indija (10,4 posto), Njemačka (4,1 posto), Velika Britanija (3,9 posto) i Kuvajt (3,5 posto). Čak 85 posto posjetitelja stigao je zračnim putem, prenijela je katarska državna novinska agencijaQNA.

Vlasti smatraju da je izniman turistički zamah rezultat pozitivnog naslijeđa Svjetskog prvenstva u Kataru 2022. godine, inače, prema FIFA-i, najboljeg u historiji.  Svakako, to je i rezultat stalnih napora i inicijativa te države za promicanje turističkog sektora, uključujući brojne svjetski atraktivne događaje u oblasti sporta (poput utrke za Veliku nagradu Katara), kulture, raznih značajnih konferencija itd.

“Katar nastavlja pokazivati svoju privlačnost kao globalna turistička destinacija sa svojom proširenom turističkom infrastrukturom, sigurnošću i autentičnim arapskim gostoprimstvom. Raznolika turistička ponuda Katara, uključujući 500 kilometara netaknute obale, muzeji svjetske klase, kulturna i druga moderna odredišta, kombiniraju se kako bi stvorili jedinstven doživljaj odmora koji se može prilagoditi putnicima iz regije i inozemstva“, kazao je Saad bin Ali Al Kharji, predsjedavajući Qatar Tourisma (QT), najavljujući aktivnosti koje će biti prilika za dodatni turistički rast Katara u budućnosti.

-Globalna turistička destinacija-

Inače, nakon FIFA Svjetskog prvenstva Katar se nastoji pozicionirati kao vodeća globalna turistička destinacija, nastavljajući tako korake u provedbi planova o svojoj ekonomskoj diverzifikaciji. U proteklom periodu Qatar Tourism je pokrenuo nekoliko uspješnih kampanja i inicijativa s ciljem jačanja katarskog turističkog sektora i podizanja globalne svijesti o proširenoj ugostiteljskoj ponudi, gdje je ta zaljevska zemlja predstavljana kao „spoj modernosti i kulturne autentičnosti“.

U međuvremenu i Doha je izabrana je za prijestolnicu arapskog turizma.

Nakon veoma uspješne organizacije FIFA Svjetskog prvenstva (SP) i vjerovatno najboljeg finala Mundijala ikada, Država Katar će od 12. januara do 10. februara 2024. godine po treći put biti domaćin i Azijskog kupa (AFC Asian Cup Qatar).

 

BANJALUKA – Novogodišnje praznike i ove godine zaposleni Addiko banke Banja Luka obilježili su humanošću, te su malim znakom pažnje i donacijom paketića izmamili osmijeh na licu mališana koji novogodišnje praznike, sticajem okolnosti, ne dočekuju u toplom domu i u društvu najmilijih, kao i članovima udruženja djece sa posebnim potrebama u manjim gradovima i opštinama Srpske.

„U Addiko banci Banja Luka svake godine organizujemo brojne humanitarne aktivnosti. Najviše nas raduje kada se u vrijeme praznika organizujemo da izmamimo osmijeh na licu najmlađih. Ovoga puta smo našom tradicionalnom humanitarnom aktivnošću „Jedan paketić za jedan osmijeh“ iznenadili mališane u zdravstvenim ustanovama i udruženjima širom Republike Srpske, prioritetno u manjim gradovima i opštinama“, izjavila je Dijana Latinović, menadžer korporativnih komunikacija u Addiko banci Banja Luka.

Društvena odgovornost, dodala je Latinović, značajan je faktor poslovanja Addiko banke Banja Luka, ali i djelovanja svakog člana Addiko tima.

„Ovom akcijom želimo pokazati da zajedno uvijek možemo više za one kojima je to potrebno i želimo da ostavimo trag, ali i primjer za još intenzivnije društveno-odgovorno djelovanje svih članova društvene zajednice u budućnosti“, zaključila je Latinović.

Objava Addiko paketići za osmijeh mališana širom Srpske prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac rekao je da će u 2024. godini u fokusu rada resornog ministarstva ostati Trgovska gora, da je potrebno deblokirati pitanje “Istočne nove interkonekcije”, te donijeti pravilnike kako bi vinari nakon 24 godine mogli nesmetano da izvoze na tržište EU.

U sektoru poljoprivrede on najavljuje da će na dnevni red, uz punu koordinaciju i aktivnosti sa entitetskim ministarstvima, biti stavljene određene direktive EU.

– Na primjeru Zakona o organizaciji tržišta vina pokazali smo da to može. Imamo obavezu da devet pravilnika koji proizilaze iz tog zakona donesemo kako bi vinari nakon 24 godine mogli nesmetano da izvoze na tržište EU. To je jedan od prioriteta koje moramo da završimo – precizirao je Košarac.

Navodeći da 82 proizvođača vina u BiH godišnje na 3.600 hektara proizvode oko 18 miliona litara, ministar Košarac ocijenio je da proizvodnja vina postaje jedna od ozbiljnih i prepoznatljivih privrednih grana u BiH, piše biznis.

FRANKFURT – U evrozoni je rast kredita stanovništvu u novembru prošle godine bio slabiji nego u oktobru. U međuvremenu su krediti kompanijama stagnirali, pokazuju preliminarni podaci Evropske centralne banke (ECB).

Krediti stanovništvu u novembru  prošle godine porasli su za 0,5 odsto na godišnjem nivou, nakon što su u oktobru prošle godine porasli za 0,6 odsto na godišnjem nivou. Ekonomisti su očekivali jačanje rasta na 0,8 odsto u novembru.

Krediti nefinansijskim preduzećima u novembru prošle godine ostali su nepromijenjeni u odnosu na prethodni novembar, dok su u oktobru prošle godine smanjeni za 0,3 odsto na godišnjem nivou, sažela je podatke njemačka novinska agencija dpa. SEEbiz

Objava Usporila kreditna aktivnost u evrozoni prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Razlog tome je što su mnogi Nijemci 2023. dospjeli na ivicu svojih finansijskih mogućnosti: prema aktelnoj anketi Kreditne agencije Schufa, petina privatnih domaćinstava je potrošila svoje finansijske rezerve.

Više od polovine ispitanika je reklo da to doživljavaju kao da imaju manje prihode. Jedna od najvećih briga ljudi u Njemačkoj i dalje su visoke cijene.

PLATE TIPIČNO NE PRATE RAST CIJENA

Inflacija ima veliki uticaj na kupovnu moć stanovnika. Ova uzajamna veza se mjeri na temelju realnih primanja – tj. nominalnih plata od kojih se oduzima stopa inflacije. Realna plata određuje zaradu kojom zaposleni stvarno raspolažu, uzimajući u obzir promjene cijena.

Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku (Destatis), od 2020. svake godine dolazi do pada realne plate. To je vrlo neobično, naglasio je u intervjuu za tagesschau.de Dominik Groll, šef sektora za analizu tržišta rada na Institutu za svjetsku ekonomiju (IfW) u Kielu.

• Dugoročno, realne plate zapravo rastu u skladu sa radnom produktivnošću, koja je zauzvrat u velikoj mjeri zavisna od tehničkog napretka.” Kako zaposleni iz godine u godinu uspijevaju ostvariti bolje rezultate, realno je i da zarađuju veću platu – u normalnim okolnostima, piše Deutsche Welle.

Prema podacima Destatis-a, realne plate u Njemačkoj su tokom 2022. pale za nevjerovatnih četiri posto – što je više nego ikada od 2008. od kada se vodi evidencija. Razlog je bila visoka stopa inflacije od 6,9 posto, koja je uglavnom bila posljedica ekstremno visokih cijena energije i prehrambenih artikala. Nominalne plate su, s druge strane, porasle samo za 2,6 posto.

REALNE PLATE PORASLE NAKON DUGO VREMENA

1. Veoma je tipično da plate zaostaju za cijenama – većina tarifnih ugovora vezana je za  rok od dvije godine – objašnjava stručnjak IfW-a Groll. U mnogim tarifnim sektorima ugovori su bili na snazi i 2022. godine.

• Tek u jesen 2022. o tome se počelo ponovo pregovarati, najprije s metalnom i elektro-industrijom – kaže Groll.

Pri tome se, kako kaže, postigao dogovor o velikim povećanjima plata, ali ona nisu provedena do sredine 2023. godine. Kako je u isto vrijeme inflacija postepeno opadala, ponovo je zabilježen blagi rasti realnih plata.

Zapravo, prvi put u toku dvije godine, u drugom kvartalu ove godine ponovo je porasla kupovna moć Nijemaca. Iako je taj porast bio minimalan i iznosio 0,1 posto, pozitivan trend se nastavio i od jula do septembra.

U trećem kvartalu, prema podacima Destatis-a, došlo je do povećanja realnih plata od 0,6 posto. “Ono najgore je iza nas. S obzirom na velike gubitke u 2022. i slab razvoj tokom pandemije korone,  tek smo na početku oporavka”, smatra Groll.

Silazna spirala je ove godine tek prekinuta. IfW očekuje stopu inflacije i povećanje plata od skoro šest posto – to pak podrazumijeva stagnaciju realnih plata. “Kupovna moć za sada nije dodatno opala”, rezimira Groll.

I minhenski Ifo-institut za ekonomska istraživanja takođe polazi od toga da realne plate nisu dalje smanjene. “Na godišnjem nivou, bruto plate po zaposlenom su porasle za skoro šest posto, otprilike isto kao i potrošačke cijene”, izjavio je za tagesschau.de Sebastian Link, istraživač tržišta rada pri ifo-institutu.

Institut za ekonomska i društvena istraživanja (WSI) Fondacije Hans Böckler, s druge strane, očekuje blago smanjenje realnih plata od 0,4 posto za tekuću godinu. Povećanje tarifa od 5,6 posto, kako kaže, nije dovoljno da bi izjednačilo uticaj očekivane stope inflacije od 6,0 ​​posto. Međutim, kako još ističe, efekti dogovorenih premija za kompenzaciju inflacije do 3.000 eura, koje ne podliježu porezima i doprinosima, nisu se u potpunosti mogli uzeti u obzir u ovim procjenama.

RAZLIKE IZMEĐU PLATNIH GRUPA I BRANŠI

• Uključujući uštede poreza i doprinosa od premije za inflaciju, kupovna moć zaposlenih je približno osigurana – rekao je za  tagesschau.de šef Tarifnog arhiva WSI Thorsten Schulten. Međutim, gubici iz prethodnih godina nisu nadoknađeni. Realne plate su trenutno na istom nivou kao 2016. godine – ali ne za svaku grupu stanovništva.

• Povećanje zasnovano na baznim iznosima umjesto po procentualnim vrijednostima, koje je dogovoreno u mnogim oblastima, rezultiralo je da niže platne grupe imaju značajno veća povećanja, a u nekim slučajevima čak i povećanje realne plate – kaže ovaj stručnjak. Na ovaj način sindikati su stvorili svojevrsnu kompenzaciju jer su ljudi koji manje zarađuju najviše pogođeni višim cijenama. Posebna priroda tarifnih pregovora spriječila je veći pad potrošačkih izdataka.

Ostatak teksta pročitajte na linku OVDJE.

Da bi motivisali mlade da ostanu na selu, vlasti u Bijeljini odlučile su da podrže mlade bračne parove u kupovini kuća na selu, piše BosnaInfo.

Javni poziv je raspisan u aprilu, a prvi ugovori za sufinansiranje kupovine kuća potpisani su u decembru. U nove domove na selu uskoro će se useliti 12 bračnih parova.

12 bračnih parova iz Bijeljine dobilo je subvencije za kupovinu seoskih domaćinstava. Među njima je i tridesetpetogodišnji Miladin Zubac, koji je sa suprugom izabrao život na selu.

MILADIN ZUBAC, korisnik subvencije za kupovinu seoskih kuća

“Kupio sam seosko imanje u Kovačićima, dva dunuma i jednu kuću. Odlučio sam se za život na selu jer ljudi odoše masovno u inostranstvo. Ja ne vidim u tome neko rješenje, odlučio sam da živim na selu.”

50% sredstava za kupovinu seoskog domaćinstva dobio je i Radiša Stevanović. Kako kaže, kupio i je porodično gazdinstvo na kom planira da se bavi poljoprivredom.

RADIŠA STEVANOVIĆ, korisnik subvencije za kupovinu seoskih kuća

“Ja imam u planu da proširujem nešto i da se bavim time. Uzeo sam jedno gazdinstvo i ovo mi je dosta pomoglo. Dio sredstava da se vrati koji sam uložio.”

Grad Bijeljina prvi je u Bosni i Hercegovini koji je uveo subvenciju za kupovinu napuštenih seoskih kuća za mlade bračne parove. Umjesto prvobitnih 100 000, zbog velikog interesovanja iz budžeta je za ove namjene izdvojeno 175.000 KM.

LJUBIŠA PETROVIĆ, gradonačelnik Bijeljine

“Ukupan budžetski okvir je 175 000 KM. Minimalni iznos je 6.000, maksimalni 20 000 KM. Ono što je naša intencija za sljedeću godinu je da imamo veći budžetski okvir.”

Projekti poput ovih ulivaju optimizam, ali krov nad glavom samo je jedna od karika za zaustavljanje odlaska stanovništva, smatraju demografi.

STEVO PAŠALIĆ, demograf

“Uz neke povoljnosti, uređen sistem, otvaranje, ulaganje u neku ekonomiju gdje bi mi zapošljavali, oni zapošljavali naše ljude ovdje. Lakše je zaposliti i zadržati 1.000 mladih ljudi nego podići rađanje za 1000 djece više. Dokle god taj jaz životnog standarda na zapadu i u EU bude izražen sa našim zemljama na Balkanu stanovništvo će odlaziti. Nema te politike i nikoga ko će moći da ga zaustavi.”

Pored subvencije za kupovinu seoskih kuća, u Bijeljini za ovu godinu najavljuju i još jednu novu mjeru koja se odnosi na rješavanje stambenog pitanja za mlade bračne parove. Riječ je o kreditnom učešću prilikom zaključivanja ugovora o stambenim kreditima.

Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u narednoj godini iznosi 6.073, od kojih se na Federaciju BiH /FBiH/ odnosi 4.295 dozvola, Republiku Srpsku 1.400, a Brčko distrikt 378, rečeno je Srni iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH, piše indikator.

Godišnja kvota za produženje već izdatih radnih dozvola iznosi 2.450, i to 1.950 za FBiH, 400 za Republiku Srpsku, a 100 radnih dozvola za Brčko distrikt, dok su za novo zapošljavanje stranaca u BiH u 2024. godini predviđene 3.623 radne dozvole.

Od ukupnog broja godišnje kvote radnih dozvola za novo zapošljavanje stranaca, na FBiH odnosi se 2.345, Republiku Srpsku 1.000, a na Brčko distrikt 278 radnih dozvola.

Za novo zapošljavanje stranaca u građevinarstvu predviđeno je najviše radnih dozvola 1.550, od kojih je 600 za FBiH, 800 za Republiku Srpsku, a 150 za Brčko distrikt.

Predviđene su i 762 radne dozvole za novo zapošljavanje stranaca u prerađivačkoj industriji, odnosno 600 u FBiH, a 102 Republici Srpskoj, za hotelijerstvo i ugostiteljstvo 349 radnih dozvola, za vađenje ruda i kamena 210, za proizvodnju i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacijom 158, a za ostale uslužne djelatnosti 152 radne dozvole.

U BiH je u prvom polugodištu ove godine ukupno izdato 2.490 radnih dozvola, i to 1.485 koje se računaju u kvotu i 1.005 radnih dozvola izdatih nezavisno od utvrđene kvote, dok ih je najviše izdato za građevinarstvo 999.