Kategorija: Vijesti

Više od polovine milijardera na planeti, a ima ih 2.568, bogatiji su na kraju godine nego što su bili na početku – neki od njih za par milijardi, neki za desetine milijardi, a Ilon Mask je uvećao svoj kapital za više od 100 milijardi dolara, piše Forbas.

Prema procjeni magazina neki milijarderi su bili uspješniji od drugih, a 10 bogataša koji su zaradili najviše, u zbiru su dodali još 490 milijardi dolara na bogatsvo koje već imaju, zaključno sa 15. decembrom.

Niko se nije obogatio više ove godine od Ilona Maska (52). On je ušao u januar 2023. godine kao drugi najbogatiji čovjek svijeta – tada je imao 146,5 milijardi dolara, uz velike gubitke u 2022. godini.

Međutim, na kraju 2023. godine vratio se na vrh, zaradivši više od 108 milijardi dolara, ponajviše zahvaljujući velikom preokretu u vrijednosti dionica Tesle.

Samo dvojica milijardera koji su ove godine ušli u top 10 su van SAD – indonežanski tajkun za energente i petrohemiju Pradžogo Pangestu (on je procentualno najviše zaradio, bogatstvo mu se uvećalo za 900 odsto) i španski modni mogul, prvi čovjek Zare, Amansio Ortega.

Mask je najviše zaradio od Tesle i Spejs Iksa. Cijena dionice Tesle skočila je za više od 100 odsto, dok je njegova svemirska kompanija izvela više od 90 uspješnih letova ove godine, a vrijednost tih dionica sada iznosi 180 milijardi dolara.

Maskovo bogatstvo procjenjuje se na 254,9 milijardi dolara.

Vlasnik Fejsbuka Mark Zakerberg (39) je drugi na listi, a ove godine zaradio 75 milijardi dolara, nakon teške 2022. godine, kada su cijene dionica pale, kao i profit.

Dionice njegove kompanije Meta skočile su za 178 odsto do 15. decembra, što je najbolja godina ikada za tu firmu.

Zakerbergovo bogatstvo procjenjuje se na 118,6 milijardi dolara.

Vlasnik Amazona DŽef Bezos (59), koji ima 172,3 milijarde dolara, odrekao se dionica vrijednih 700 miliona dolara, kako bi se borio protiv beskućništva i klimatskih promjena, a obećao je i 100 miliona dolara za oporavak prirode na Mauiju na Havajima, gdje živi.

Bezos može sebi da priušti takve poklone – Amazonove dionice skočile su za 79 odsto 2023. godine, koja mu je donijela novih 65 milijardi dolara.

Indonežanin Prandžogo Pangestu (79) dodao je na bankovni račun još 47,9 milijardi dolara, pa sada ima 52,8 milijardi. Vrijednost njegovih dionica skočila je za 800 odsto.

Vlasnik Gugla Leri Pejdž (50) je uvećao saldo za 34,4 milijardi dolara i sada ima 111,7 milijardi dolara. Vrijednost kompanije Alfabet, “očinske” firme Gugla, veće su za 50 odsto ove godine.

Alfabet, koji je Pejdž osnovao sa Sergejem Brinom 1998. godine, pokrenuo je i AI četbot u martu.

Vlasnik Zare Amansio Ortega (87) šesti je na listi, pošto je ove godine čisto zaradio 33,2 milijarde dolara, a ukupno bogatstvo mu je 97,4 milijarde.

Dionice španskog modnog mogula povećale su se za 57 odsto ove godine, na rekordne nivoe. Vlasnik je 60 odsto dionica Zare i nalazi se u upravnom odboru firme zajedno sa ćerkom Martom Ortegom Perez.

Sergej Brin (50), koji je napustio svakodnevni rad u Guglu 2019. godine, vratio se u kompaniju ove godine da radi na razvijanju vještačke inteligencije, koja je bila jedna najlplodosnijih – zaradio je 33 milijarde dolara, a bogatstvo mu je procijenjeno na 107,3 milijarde.

Stiv Bolmer (67), nekada izvršni direktor Majkrosofta, koji ima dionice u ovom tehnološkom gigantu, dodao je u 2023. godini 32,4 milijardi dolara i sada ima 110,9 milijardi.

Kako navodi Forbs, bila je ovo dobra godina za dvije glavne Bolmerove investicije – NBA tim Los Anđeles Klipers, koji košta za 19 odsto više nego prije godinu dana, kao i Majkrosoft, gdje ima dionice.

Akcije Majkrosofta su skočile za 55 odsto, ponajviše zbog ulaganja od 10 milijarda u Čet GPT-developer OpenAI.

Suosnivač Orakla, američke međunarodne korporacije za računarsku tehnologiju iz Teksasa, Leri Elison (79) inkasirao je u ovoj godini 30,8 milijardi dolara, pa se njegovo bogatstvo procjenjuje na 133,2 milijarde.

Elison je učestvovao u osnivanju Orakla 1977. godine, a dionice su ove godine skočile za 26 odsto.

Američki biznismen Јen-Hsun Huang, ili Јensen Huang (60), vlasnik još jednog tehnološkog giganta Nvidije, bogatiji je za 29,8 milijardi dolara, pa je njegovo bogatstvo procijenjeno na 43,6 milijardi.

Forbs navodi da niko ne radi na boljitku vještačke inteligencije bolje od Huanga, direktora Nvidije, koja dizajnira više čipova koji se koriste za sisteme vještačke inteligencije.

Akcije Nvidije su porasle za više od 230 odsto ove godine, a ušao je i u 20 najbogatijih Amerikanaca, pišu nezavisne.

NEW YORK – Bitcoin je  skočio iznad 45.000 dolara po prvi put od aprila 2022. jer je najveća svjetska kriptovaluta započela Novu godinu sa velikim udarom potaknuta optimizmom oko mogućeg odobrenja promptnih bitcoin fondova kojima se trguje na berzi.

Bitcoin je dostigao 21-mjesečni vrhunac od 45 532 USD, nakon što je prošle godine porastao za 156 odsto u najjačoj godišnjoj izvedbi od 2020. Zadnji put je porastao za 2,5 odsto na 45 318 USD, ali je i dalje daleko od rekordne visine od 69 000 USD koju je dostigao u novembru 2021.

Ether, novčić povezan s ethereum blockchain mrežom, bio je 1,45 odsto viši na 2386 dolara u utorak, nakon što je porastao za 91 odsto u 2023. godini.

Fokus ulagača bio je izravno na tome hoće li američko regulatorno tijelo za vrijednosne papire uskoro odobriti spot bitcoin ETF, što bi otvorilo tržište bitcoina za još milione ulagača i privuklo milijarde ulaganja.

Komisija za vrijednosne papire i berzu SAD-a odbila je više zahtjeva za pokretanje spot bitcoin ETF-ova u posljednjih nekoliko godina, tvrdeći da je tržište kriptovaluta osjetljivo na manipulaciju.

Posljednjih mjeseci, međutim, bilo je sve više znakova da su regulatori spremni potpisati barem neke od 13 predloženih spot bitcoin ETF-ova, uz očekivanja da će odluka vjerojatno doći početkom januara.

Reakcija na moguće odbijanje bila bi jasna i vjerojatno bi doživjela trenutni pad, rekao je Chris Weston, voditelj istraživanja u Pepperstoneu.

“Međutim, ako vidimo zeleno svjetlo, očito je pitanje hoćemo li dobiti scenarij scenarija “kupi glasine, prodaj-na-činjenici” ili će to promovirati još jednu nogu više”, dodao je u bilješci.

Rastuće opklade da će glavne centralne banke ove godine smanjiti kamatne stope također su bile blagodat za kriptovalute, pomažući da se otrese mračne situacije koja je vladala nad kripto-tržištima nakon kolapsa FTX-a i drugih neuspjeha kripto-poslovanja 2022. godine.

“Kriptotržište će doživjeti značajan rast ove godine, a ključni činioci  uticaja su priliv investicionih sredstava iz promptnih ETF-ova, prepolovljenje Bitcoina i popustljivija monetarna politika u Sjedinjenim Državama i cijelom svijetu”, rekao je Jupiter Zheng, partner likvidnih sredstava u HashKey Capitalu. SEEbiz

Objava Bitcoin iznad 45.000 dolara prvi put od aprila 2022 prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

“Nakon dijaloga sa Evropskom komisijom i nacionalnim organima za zaštitu potrošača, PayPal se obavezao da će izmijeniti svoje uslove poslovanja kako bi ih učinio transparentnijim i razumljivijim za potrošače”, navodi se u saopštenju EU, prenosi Reuters, piše biznis.ba.

Uslovi poslovanja PayPal-a su bili previše teški za razumjevanje i bili su nefer prema potrošačima.

Korisnici PayPal-a će biti obavješteni o promjenama putem ažuriranja politike u februaru. Promjene će stupiti na snagu u maju.

LONDON – Na valutnim je tržištima dolarov indeks oslabio i prošle sedmice, treće zaredom, pa je vrijednost dolara prema košarici valuta, nakon dvije godine rasta, ove godine pala, i to više od dva posto.

Dolarov indeks, koji prati vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je prošle sedmice 0,3 odsto, na 101,38 bodova, a u jednom je trenutku zaronio na 100,61 bod, najniži nivo u pet mjeseci.

Pritom je dolar prema evropskoj valuti oslabio 0,2 odsto, pa je cijena evra dostigla 1,1035 dolara.

Kurs dolara oslabio je i prema japanskoj valuti, za 0,9 odsto, na 141,05 jena.

Pritisak na dolar traje već tri sedmice, od kada su funkcioneri američke centralne banke na posljednjoj sjednici u ovoj godini ostavili kamatne stope nepromijenjene u rasponu od 5,25 do 5,50 odsto.

Uz to, procijenili su da će u idućoj godini kamate biti smanjene, i to u tri navrata, vjerovatno za ukupno 0,75 postotnih bodova.

To je učvrstilo tezu na tržištu da je Fed završio ciklus povećanja kamatnih stopa, s obzirom na postupno popuštanje inflacije.

Tim više što je predsjednik Feda Jerome Powell tada kazao da centralna banka najvjerovatnije više neće povećavati kamate.

„Inflacija je popustila, i to bez značajnijeg rasta nezaposlenosti. To je dobra vijest”, kazao je Powell i dodao: „Fed je sada vrlo fokusiran na to da ne pogriješi zadržavanjem kamata previsokima predugo vrijeme”.

Na tržištu se sada procjenjuje da postoji oko 80 odsto izgleda da će centralna banka, nakon više od godinu i po dana zaoštravanja monetarne politike, u martu početi smanjivati kamate.

Evro je ove godine ojačao prema dolaru više od 3 odsto

I funkcioneri Evropske centralne banke odlučili su u decembru, na posljednjoj sjednici u ovoj godini, zadržati kamatne stope nepromijenjene.

Premda iz ECB-a poručuju da još ne razmišljaju o smanjenju kamata, analitičari procjenjuju da je ECB, kao i Fed, završio ciklus povećanje kamatnih stopa i da iduće godine slijedi smanjenje cijene novca.

No, kako se smatra da će ECB biti manje agresivan u smanjenju kamata nego Fed, evro je ove godine ojačao prema dolaru oko 3,3 odsto. To je njegov prvi godišnji rast od 2020.

Dolar je, nakon dvije godine rasta, ove godine oslabio i prema košarici valuta, za 2,2 odsto.

No, dok je prema većini najvažnijih svjetskih valuta oslabio, u odnosu na japanski jen, dolar je ove godine ojačao, više od 7,5 odsto. SEEbiz

Objava Pala vrijednost dolara u 2023. godini prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Procjenjuje se da je ukupan broj radnih mjesta u Srbiji koja će u budućnosti biti izložena potpunoj automatizaciji putem umjetne inteligencije oko 70.000, dok je broj onih kojima bi AI trebala značajno pomoći u obavljanju poslova nešto manji od 400.000.

To znači da je broj onih kojima bi AI trebala pomoći 17 posto od ukupnog broja prijavljenih, pokazala je analiza Aleksandra Radivojevića iz Fondacije za razvoj nauke (FREN).

U daljoj analizi istaknuto je da su žene u većem riziku od efekata umjetne inteligencije od muškaraca, te da se najveći postotak radnih zadataka koji će biti izloženi mogućnostima automatizacije AI tehnologijom nalazi u grupi zanimanja upravnih službenika (82 posto), inženjera, stručnih saradnika i tehničara (27 posto), te stručnjaka i umjetnika (26 posto).

Kada je riječ o svijetu, utjecaj AI tehnologije na privredni razvoj još je nepoznat, rekao je Radivojević, s obzirom da je riječ o tehnologiji u početnoj fazi šire primjene.

Ipak, razvoj tehnologije u 2023. godini ukazuje na realnu mogućnost automatizacije velikog broja aktivnosti koje ljudi obavljaju već u sljedećoj deceniji.

Prema izvješću McKinsey & Company, primjena generativne AI tehnologije u istraživanju i razvoju lijekova mogla bi donijeti novih 60 do 100 milijardi dolara godišnjeg prihoda.

U bankarskom sektoru taj se učinak procjenjuje na 200 do 300 milijardi dolara godišnje, u obrazovanju 120 do 230 milijardi dolara godišnje itd., piše biznis.

Priča o toj francuskoj kozmetičkoj kompaniji počela je početkom prošlog vijeka, a Fransoa za svoje današnje bogatstvo može zahvaliti tome što se porodična firma pretvorila u multinacionalnu kompaniju s brojnim poznatim brendovima.

Porodicu su pak obilježile brojne kontroverze – od toga da su neki članovi otvoreno podržavali naciste pa do velike sudske parnice kojom je ionako distanciran odnos majke prema Fransoa, potpuno zahladnio, piše Jutarnji.

Kada je Šuler 1909. osnovao L‘Oreal, želeo je da pokrene revoluciju u industriji lepote. Dobro predviđanje trendova na tržištu, kreativnost, preduzetnički duh i vješto oglašavanje putem atraktivnih plakata donijeli su mu uspjeh.

Nakon njegove smrti 1957. L‘Oreal je naslijedila ćerka Lilijan, poznata po glamuroznim zabavama koje je organizovala sa svojim suprugom, političarem Andreom Betenkortom.

Predsjednici, ministri, filmski glumci i poznati pisci godinama su uživali u gostoprimstvu Batenkortovih, na zabavama, večerama i raskošnim druženjima. Svoj istaknuti položaj u društvu Lilijan je stekla time što je kontrolisala najveću svjetsku kozmetičku kompaniju, bila na čelu najbogatijeg francuskog filantropskog udruženja, a odlikovana je ordenom Legije časti. Voljela je veliko društvo, luksuz i uživanje u svemu što novac može kupiti.

Njena jedina kćerka Fransoa bila je potpuno drugačija. Ozbiljna intelektualka više je voljela knjige i klavir od velikih večera i prijema koje su organizovali njeni roditelji.

Fransoa je diplomirala međunarodne jevrejsko-hrišćanske odnose i proučavala grčku mitologiju. Autorka je knjiga o judaizmu, katolicizmu, a u posljednjoj od njih komentarisala je Bibliju. Taj jednostavniji život bio je veliko razočarenje za njenu majku koja se družila s predsjednicima, pašama i kraljevima, a Vanity Fair kaže kako je i “koketirala s Mao Cetungom”. Lilijan je Fransoa u intervjuima često nazivala “hladnim djetetom.”

“Bila je teška i spora. Uvijek jedan krug iza mene” govorila je za kćerku.

Da stvari budu još gore, ljubav koju je Lilijan uskraćivala svom jedinom djetetu usmjerila je na Fransoa-Marie Baniera, fotografa kojeg je upoznala na foto zadatku 1987. i ubrzo se s njim sprijateljila. Budući da je Banier bio homoseksualac, između njih se razvila samo platonska veza. Vodio ju je na umjetničke izložbe, u pozorišta i muzeje i upoznavao je sa umjetnicima i glumcima što je njoj godilo. Ona mu je uzvraćala na jedini način koji je poznavala – novcem.

Tokom dvije decenije svom je štićeniku dala stotine miliona dolara u gotovini, nekretninama, slikama i polisama osiguranja. Zbog toga je njena ćerka Fransoa tužila slavnog fotografa tvrdeći da je njenu bolesnu majku prevario za gotovo milijardu dolara tokom dvije decenije. Iako je Banier bio formalna meta tužbe, Lilijan je to shvatila kao lični napad nezahvalne kćerke.

“Majka je masakrirala kćerku, a zatim je kćerka masakrirala majku”, izjavio je tada advokat uključen u slučaj.

Iako je najpre osuđen na dvije i po godine zatvora i isplatu 158 miliona evra odštete, u žalbenom postupku je to poništeno.

“Više ne viđam svoju ćerku i ne želim to”, rekla je Lilijan.

Tužba je u javnost iznijela i davno zaboravljene porodične tajne, uključujući nagađanja da su Fransoin otac i deda bili nacistički simpatizeri. Konkretno, Šuler je javno pohvalio Adolfa Hitlera u ranim godinama nacističke Nemačke i bio član tajnog društva koje je planiralo da svrgne republikansku vladu Francuske 1930-ih, grupe koja je povezana s višestrukim ubistvima i bombaškim napadima, prenosi Telegraf.

Andre Betenkort je, prema Timeu, pisao antisemitske kritike za pronemački list tokom rata, iako je kasnije promijenio svoju lojalnost i pridružio se Pokretu otpora. Kontroverze su bile još i veće zbog toga što je Fransoin muž bio unuk rabina ubijenog u Aušvicu. Iako je odgojena kao katolkinja, i ona se kasnije preobratila na judizam, pa je par i svoje sinove odgojio kao jevreje.

Iako je sud presudio u njenu korist, Fransoa je kasnije bila pod istragom zbog optužbi za podmićivanje svjedoka – bila je to Bainerova kontra-tužba. Tvrdila je da novac koji je dala svjedoku nije bilo mito, već dijelom otpremnina, a dijelom lični zajam, ali sve je na kraju završilo tajnim sporazumom o priznanju krivice 2016. godine.

Nakon smrti majke 2017. godine naslijedila je desetine milijardi dolara i vrijednu imovinu, među kojom se ističu vila u bogatom predgrađu zapadno od Pariza i dvorac s pogledom na francusku obalu Bretanje.

Fransoa je danas potpredsjednica upravnog odbora L‘Oreal grupe koja je, prema finansijskom izvještaju, prošle godine imala promet u vrijednosti od 38 milijardi evra. Nedavni skok Mejersinog bogatstva pripisuje se rekordno visokoj cijeni dionica L‘Oreala, pa je 2023. najbolja godina za kompaniju u zadnjih 25 godina. Dionice su ovaj četvrtak dosegle 451,30 evra, što je rast od 35 posto u odnosu na početak godine.

Fransoini sinovi Žan-Viktor Mejers i Nikolas Mejers, takođe rade kao direktori u kompaniji, a sa suprugom Žan-Pjerom osnovala je “Tethys Invest SAS”, kompaniju koja je bavi proizvodnjom alkoholnih pića.

Ipak, nije sav novac ostao u porodici. U aprilu 2019. Fransoa je bila među francuskim milijarderima koji su obećali milione nakon požara u katedrali Notr Dam. Osim toga, predsjednica je Udruženja “Bettencourt Schueller”, dobrotvorne organizacije koja izdaje bespovratna sredstva “za potporu istraživanja u nauci o životu i umetnosti”, kako stoji na njihovoj internet stranici.

Ni nakon svih drama, promjena i povećavanja bogatstva tako da je danas 12. najbogatija osoba na svijetu, jedna se stvar nije promenila – Fransoa Betenkort Mejers i danas sate najradije provodi svirajući na svom klaviru, pišu nezavisne.

Agencija sa sjedištem u Parizu prethodno je pogrešno procijenila da je u 2019. godini dostignut vrhunac svjetske potrošnje benzina, koji je ove godine nadmašen.

Međunarodna agencija za energiju se godinama zalaže za bržu energetsku tranziciju i manje korišćenje fosilnih goriva, ali najnoviji podaci sugerišu da bi potražnja za benzinom i u 2024. godini mogla dodatno porasti na iznad 27 miliona barela dnevno, piše biznis.

IEA je ove godine saopštila da će vrhunac potražnje za sva glavna tri fosilna goriva, za naftom, prirodnim gasom i ugljem, biti dostignut prije 2030. godine.

ZAGREB – U Hrvatskoj je u novembru potrošnja u maloprodaji porasla osmi mjesec zaredom na godišnjem nivou, i to po najvećoj stopi u više od dvije godine, što ukazuje na stabilan rast privrede u četvrtom tromjesečju ove godine.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak izveštaj o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u novembru realno porasla 1,2 odsto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na novembar prošle godine porasla 7,3 odsto, prenosi SEEbiz.

Tako je potrošnja u maloprodaji na godišnjem nivou porasla osmi mjesec zaredom, i to po najvećoj stopi od oktobra 2021. godine, kada je rast iznosio 8,7 odsto.

Pritom je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duvanskim proizvodima porastao za 2,1 odsto, dok je promet od trgovine neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i uljima, skočio za 13,3 odsto, pokazuju podaci DZS-a.

U prvih 11 meseci ove godine promet od trgovine na malo realno je porastao za 3,2 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Kako je potrošnja najveći dio bruto domaćeg proizvoda (BDP), rast prometa u trgovini na malo u novembru ukazuje na nastavak stabilnog rasta privrede i u četvrtom tromjesečju ove godine.

U trećem kvartalu BDP je porastao za 2,8 odsto na godišnjem nivou, što je bio već 11. kvartal zaredom kako privreda raste, i to brže nego u prethodnom tromjesečju.SEEbiz

Objava Ubrzan rast potrošnje u Hrvatskoj u novembru prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.