Kategorija: Vijesti

LJUBLJANA – Godišnja inflacija u decembru je iznosila 4,2 odsto, što je 0,7 postotnih bodova niže nego u novembru i više nego upola niže nego prije godinu dana, kada je iznosila 10,3 odsto, objavila je statistička kancelarija Slovenije.

U međuvremenu, prosječna godišnja inflacija u 2023. dostigla je 7,4 odsto, nakon što je 2022. iznosila 8,8 odsto, prenosi SEEbiz.

Decembarskoj godišnjoj inflaciji najviše su doprinijela poskupljenja hrane i bezalkoholnih pića, koje su na godišnjem nivou porasle za 4,6 odsto, 0,8 postotnih bodova. To je znatno manji rast nego prethodnih mjeseci.

Poskupljenje u grupi rekreacija i kultura (za 6,3 odsto) imalo je uticaj od 0,6 postotnih bodova. Po 0,5 postotnih bodova uticale su više cijene u grupama alkoholna pića i duvan (za 9,4 odsto), zdravstvo (za 8,5), restorani i hoteli (za 7,9 odsto), te ostali proizvodi i usluge (za 6,2 odsto).

U međugodišnjem poređenju jedino su cijene u grupi prevoz smanjene (za 0,5 odsto), čemu su doprinijela i jeftinija goriva. Uz pad cijena nafte, tome je doprinijela i posljednja državna intervencija u maržama trgovaca.

Cijene usluga u decembru su na godišnjem nivou bile u prosjeku više za šest odsto, a cijene roba za 3,3 odsto.

Na mjesečnom nivou cijene su pale drugi mjesec zaredom, nakon jednopostotnog pada u novembru, u decembru su pale za 0,5 odsto. SEEbiz

Objava Inflacija u Sloveniji pala na 4,2 odsto u decembru prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Zbog snažne turističke potražnje i potrošnje uslovljene i porastom cijena, globalno će turizam do kraja ove godine dostići 90 odsto nivoa iz 2019, dok će se u narednoj vratiti na taj nivo, pokazuju nove procjene UNWTO.

„Međunarodni turizam na putu je oporavka, a najnovije izdanje Svjetskog turističkog barometra UNWTO-a pokazuje da su svjetska odredišta u trećem tromjesečju primila 22 odsto više međunarodnih turista nego u istim mjesecima prošle godine, čemu je pogodovala ljetna sezona“, rekli su iz UNWTO.

Oni su saopćili i da je, prema prvim procjenama, u trećem tromjesečju ove godine međunarodnih turističkih dolazaka u svijetu bilo 91 odsto u odnosu na one u istom tromjesečju prije pandemije, te da ih je u julu bilo 92 odsto, čim je taj mjesec najbolji do sada od početka pandemije.

Za prihode od međunarodnog turizma procjenjuju da bi globalno u ovoj godini mogli dostići oko 93 odsto iz 2019. godine.

Novi podaci UNWTO-a pokazuju da je u mnoga odredišta u svijetu u ovoj godini došlo jednako ili više turista i da su ostvarili i veće prihode nego 2019.

Po svjetskim regionima, podaci UNWTO-a pokazuju da je najviše turista u ovoj godini posjetilo odredišta na Bliskom istoku, te u Evropi i Africi, koje i predvode oporavak od pandemije.

Evropa je u devet mjeseci dostigla ukupno 94 odsto dolazaka stranih turista iz 2019. godine, ali i dalje je najposjećenija u svijetu, u kojoj 550 miliona međunarodnih dolazaka turista čini 56 odsto od njihova ukupnog broja u svijetu, čemu su dosta doprinijeli turisti iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Afrika je stigla do 92 odsto dolazaka turista u odnosu na one prije pandemije, dok je Ameriku u devet mjeseci ove godine posjetilo njih oko 89 odsto kao 2019. godine.

Azija i Pacifik dostigli su 62 odsto rezultata u odnosu na one prije pandemije, zbog sporijeg otvaranja za međunarodna putovanja, piše biznis.

BANJALUKA – Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković uputio je u skupštinsku proceduru prijedlog budžeta grada za iduću godinu, iako taj akt nije dobio saglasnost Ministarstva finansija RS.  Time je prvi čovjek Banjaluke prekršio Zakon u fiskalnoj odgovornosti RS.

Naime, u članu 29 ovog zakona je navedeno da će novčanom kaznom od 4.000 do 20.000 KM biti kažnjeno odgovorno lice ako Skupštini grada/opštine predloži nacrt budžeta, odnosno rebalans budžeta, a da prethodno nije ispoštovana preporuka Ministarstva finansija, odnosno ako uputi prijedlog budžeta ili rebalans, a da prethodno nije pribavio saglasnost ministarstva finansija.

Da prijedlog budžeta grada Banjaluka nije imao saglasnost resornog ministarstva dokazuju dokumenti u koje je imao uvid portal CAPITAL. 

Mišljenje ministarstva stiglo na skupštinskom zasjedanju

Prvi je obavještenje koje je potpisao Stanivuković i dostavio odbornicima na jučerašnjem zasjedanju na kojem su odbornici razmatrali prijedlog budžeta Grada Banjaluka za 2024. godine.

U tom dokumentu je navedeno da se uslovi za razmatranje ove tačke dnevnog reda stiču dobijanjem saglasnosti Ministarstva finansija Republike Srpske kako je navedeno u  Zakonu o fiskalnoj odgovornosti RS.

Tu saglasnost Stanivuković nije imao što pokazuje drugi akt koji je Ministarstvo finansija juče u toku zasjedanja dostavilo Gradu Banjaluka.

„Nakon analize dostavljenog prijedloga budžeta Grada Banjaluka za 2024. godinu konstatujemo da preporuke date na nacrt budžeta nisu ispoštovane. Preporuke da se smanje rashodi za lična primanja zaposlenih kao i rashodi po osnovu korišćenja roba i usluga nisu ispoštovane, već su iznosi značajno povećani“, navedeno je u ovom dokumentu.

Iz ministarstva su napomenuli i da je došlo do povećanja iznosa sredstava na rashodima za lična primanja u odnosu na nacrt budžeta i to za 4,5 miliona KM, a roba i usluga 500.000 KM.

„Preporuka da se ne planira iznos na ekonomskom kodu 920000 – primici od zaduženja, za koji je potrebno provesti proceduru propisanu Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama RS nije ispoštovana. U aktu se navodi da će usvojena Odluka o kratkoročnom zaduženja biti dostavljena Ministarstvu finansija prije dobijanja saglasnosti na prijedlog budžeta Grada Banjaluka za 2024. godinu. Imajući u vidu naprijed navedeno, Ministarstvo finansija ne može dati saglasnost na dostavljeni prijedlog budžeta Grada Banjaluka za 2024. godinu“, precizirano je u dokumentu ministarstva.

U budžetu nepostojeći kredit

Naglašeno je da se, u slučaju da Grad u potpunosti ispoštuje preporuke date na nacrt, može završiti procedura usvajanja budžeta Grada Banjaluka. To se nije dogodilo što je vidljivo iz samog prijedloga budžeta za iduću godinu, koji je juče bio pred odbornicima Skupštine grada.

Naime, u prijedlogu je vidljivo da je na stavci zaduženja planirano milion maraka od kratkoročnog kreditnog zaduženja, koje je ministarstvo u preporuci tražilo da se ukloni. U pitanju je kredit koji je u skupštinsku proceduru uputio Stanivuković, ali ta tačka nije čak ni došla pred odbornike, a smamim tim se i ne može planirati u budžetu.

Pokušali smo kontaktirati gradonačelnika Stanivukovića kako bi dobili komentar, ali  nije odgovarao na pozive i poruke redakcije portala CAPITAL.

Iako su na jučerašnjem zasjedanju odbornici imali nedoumice oko činjenice da razmatraju prijedlog budžeta za 2024. godinu, bez saglasnosti Ministarstva finansija, ipak su taj akt na kraju radnog dana usvojili.

Predsjednik Skupštine grada Banjaluka Ljubo Ninković je nakon sinoćnjeg zasjedanja rekao da „nije želio da Skupština bude odgovorna za neusvajanje budžeta za iduću godinu pa da Grad mora ići na privremeno finansiranje“.

„Naš posao je da određeni akt razmatramo i da ga usvojimo ili odbijemo. Njihov posao je da obezbijede svu potrebnu dokumentaciju i saglasnosti da bi taj akt valjan došao kod nas“, kazao je Ninković.

Skupština grada Banjaluka je sinoć usvojila  budžet grada Banjaluka za 2024. godinu u iznosu od 214,5 miliona KM uz više od 20 amandmana.

CAPITAL: Vesna Popović

Objava Stanivuković bez odobrenja Ministarstva finansija uputio budžet u Skupštinu prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Nova banka Banjaluka i Atos banka Banjaluka, u zajedničkoj mreži bankomata, omogućile su besplatno podizanje gotovine debitnim karticama obje banke.

Na ovaj način, za korisnike omogućen je pristup sredstvima na tekućem računu bez naknade, na značajno većem broju bankomata u odnosu na pojedinačnu mrežu Nove banke i Atos bank.

Zajednička mreža bankomata predstavlja korak naprijed s ciljem lakšeg obavljanja finansijskih transakcija. Pored toga što korisnici obje banke bez naknada mogu podizati novac na preko 150 bankomata, osigurava se dostupnost većeg broja bankomata na različitim lokacijama, te se širi prisutnost obje banke.

Smanjenje troškova i povećana dostupnost odraz su posvećenosti intuitivnim i efikasnim rješenjima za lakši i brži pristup novcu, što je u skladu sa vizijom pružanja najboljeg iskustva korisnicima Nove banke i Atos bank. PR

Objava Podizanje novca bez naknade u zajedničkoj mreži bankomata Nove i Atos banke prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Beogradski magazin Nedeljnik u svom novogodišnjem broju donosi listu 100 najbogatijih ljudi u regionu, piše biznisinfo.

Kako navode, na listi su se dogodile velike promjene. Listom dominiraju tri kompanije iz Hrvatske, od toga su dvije iz industrije visokih tehnologija.

S druge strane, za mjesto najbogatijeg u Srbiji decenijama se nadmeću Miroslav Mišković i Miodrag Kostić.

Magazin navodi da je došlo do promjena u svim zemljama regiona osim Bosne i Hercegovine.

Zasad su objavili listu 10 najbogatijih ljudi u regiji na kojoj zvanično nema biznismena iz BiH. No, dvojica u vrhu liste su Bosanci i Hercegovci, iako se vode kao državljani Hrvatske, podjeća BiznisInfo.ba.

Naime, drugi na listi je Dubravko Grgić, balkanski kralj osiguranja i vlasnik Agram Grupe. Kako smo u više navrata pisali, riječ je o bh. biznismenu koji je u biznis krenuo iz svog Ljubuškog, prije nego se proširio na Hrvatsku a potom i druge zemlje.

Treći na listi je Mate Rimac iz Livna u BiH.

Grgić je, podsjetimo, prošle godine bio prvi na Nedeljnikovoj listi najbogatijih ljudi u regiji. No, sada su ga prestigli vlasnici hrvatske firme Infobip.

Ovo je lista 10 najbogatijih ljudi u regiji prema novoj listi (bogatstvo u eurima):

Silvio i Robert Kutić i Izabel Jelenić Infobip 3.307.663.106 Hrvatska
Dubravko Grgić Agram grupa 3.124.000.000 Hrvatska
Mate Rimac Rimac Bugati 3.047.000.000 Hrvatska
Miroslav Mišković Delta Holding 3.036.779.758 Srbija
Miodrag Kostić MK Grupa 2.723.012.075 Srbija
Dejan Čakajac i Jadranka Stepanović Mozzart 1.860.858.809 Srbija
Petar Matijević Industrija mesa „Matijević“ 1.821.626.535 Srbija
Pavao Vujnovac Energia Naturalis 1.632.142.857 Hrvatska
Stanko Popović Elixir Grupa 1.517.897.330 Srbija
Dragan Šolak Junajted grupa 1.464.370.000 Srbija

BERLIN – Povoljne kamate i rast berze ove godine su podstakli njemačke građane na štednju i ulaganja u dionice i investicione fondove.

Ovo pokazuje istraživanje koje je agencija Kantar obavila za nacionalno udruženje banaka BdB.

Među 1.000 ispitanika, 73 odsto je reklo da je u jedno ili drugo 2023. uložilo novac, naspram 53 odsto prošle godine, a 58 je izjavilo da je zadovoljno performansama investicije. Godinu dana ranije, taj udio je bio 30 odsto.

“Uprkos dobroj godini na berzama, relativno malo ljudi ulaže u akcije i fondove”, rekao je generalni direktor BdB Hajner Herkenhof.

Posebno je popularna bila štednja po viđenju, uprkos slabijem povratu.

U predstojećoj godini takvu štednju planira 37 odsto ispitanika, dok u akcije ili investicione fondove namjerava da ulaže njih 29, odnosno 27 odsto.

Očekivanja za 2024. obeshrabruju ulaganje u nekretnine, zlato ili u štednju pod fiksnom kamatom. Ispitanici su mogli da zaokruže više odgovora.

“Većina od 70 odsto je navela da im je sigurnost ulaganja važan faktor pri odluci o novcu. To ostaje prioritet većini investitora”, rekao je Herkenhof.

Istovremeno, “trećina građana sada može da zamisli ulaganje uz veći rizik za veću zaradu.” B92

Objava Šta raditi s novcem 2024. godine? prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Prethodni rekord od 9,35 milijardi eura iz 2021. godine premašen je već sredinom decembra, i to za 25 posto, prema podacima koje je ministarstvo privrede objavilo na upit iz parlamenta.

U odnosu na prošlu godinu iznos je veći za 40 posto, odražavajući udvostručenu vrijednost isporuka Ukrajini od čak 4,15 milijardi eura.

Gotovo 90 posto izvezenog oružja i vojne opreme otpremljeno je ove godine u druge članice EU i NATO-a, Ukrajinu i zemlje poput Japana, Australije i Južne Koreje.

Vlada je dala zeleno svjetlo i za izvoz vrijedan 1,18 milijardi eura u skupinu trećih zemalja kao što su Izrael, Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija.

Isporuke u Izrael udeseterostručene su u ovoj godini dosegnuvši 323,2 miliona eura.

Vlada je većinu od više od 200 izvoznih dozvola izdala nakon 7. oktobra i upada Hamasa na izraelski teritorij, napominje agencija dpa, prenosi Hina.

U izvršenim kontrolama otkrivena su 52 neprijavljena radnika, 75 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja, tri obveznika koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj i četiri objekta koji su obavljali djelatnost bez odobrenja za rad nadležnog organa.

Zbog utvrđenih nepravilnosti: zapošljavanje neprijavljenih radnika, neevidentiranje prometa putem fiskalnog uređaja, nepostojanje fiskalnog uređaja i rad bez odobrenja, zapečaćena su 24 objekta i u 127 slučaja izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 372.150 KM.

U dva slučaja inspekcijski nadzori su završeni uz asistenciju pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova.

Aktivnosti inspekcijskog nadzora na kontroli zakonitosti poslovanja poreznih obveznika i sprečavanju sive ekonomije će se provoditi i na dan dočeka Nove godine kao i za vrijeme novogodišnjih praznika. Predmet kontrola bit će prijava radnika u Jedinstveni sistem Porezne uprave FBiH i evidentiranje prometa shodno Zakonu o fiskalnim sistemima u Federaciji BiH. Stoga se pozivaju porezni obveznici da sve zaposlenike prijave u Jedinstveni sistem, da usklade svoje poslovanje i da poštuju zakone kako se ne bi izlagali sankcijama i nepotrebnim troškovima, saopćeno je iz Porezne uprave FBiH, piše biznis.

VAŠINGTON – Američki predsjednik Džozef Bajden produžio je suspenziju carina na čelik i aluminijum iz EU za dvije godine.

Bajden je naveo u saopštenju da su dvije strane postigle značajan napredak i da nastavljaju razgovore.

SAD su suspendovale uvozne carine od 25 odsto na čelik iz EU i 10 odsto na aluminijum iz EU na dvije godine od januara 2022. godine, zamjenjujući carine koje je uveo bivši predsjednik Donald Tramp.

Tarife EU, uvedene kao odmazda, pokrivale su niz američkih proizvoda, od motocikala “Harli Dejvidson” do viskija i motornih čamaca. I ove tarife su odgođene do 2025. godine.

Srna

Objava Bajden produžio suspenziju carina na evrpski čelik i aluminijum prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.