Kategorija: Vijesti

U ukupnoj bruto proizvodnji električne energije, hidroelektrane su učestvovale sa 54,6 posto, termoelektrane sa 40,6 posto, a vjetroelektrane sa 4,8 posto, piše biznis.

Proizvodnja mrkog uglja u FBiH u novembru 2023. godine iznosila je 272.344 t, a u istom mjesecu 2022. godine 363.590 t.

Proizvodnja lignita u FBiH u novembru ove godine je 113.242 t, a u istom mjesecu 2022. godine bila je 96.494 t.

Proizvodnja koksa u novembru 2023. godine je 58.520 t, a u oktobru 2022. godine 57.546 tona.

Uvoz naftnih proizvoda u novembru 2023. godine je 98.156 tona, a u istom mjesecu 2022. je 98.757 t. Od ukupnog uvoza, u novembru je uvezeno dizel goriva 74,18 posto, bezolovnog motornog benzina 10,59 posto, a mazuta i lož ulja ekstra lakog 6,52 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

BANJALUKA – Nova banka, u saradnji s kompanijom Mastercard, organizovala je nagradnu igru za sve korisnike Mastercard World Super Nova debitnih i kreditnih kartica.

Dana 28. decembra 2023. godine, organizovano je kompjutersko izvlačenje dobitnika prvog kruga nagradne igre.

Putovanje u Pariz za dvije osobe dobili su Bojana Vasiljević iz Modriče te Ajla Tadić iz Tuzle. Mobilni uređaj iPhone 15 dobili su Nikola Perišić iz Gacka i Amsal Delalić iz Tuzle. Uvijačem za kosu Dyson Airwrap Complete nagrađeni su Nevresa Begić iz Lukavca, te Bojan Mitrović iz Sokoca.

Pravo učešća u nagradnoj igri imaju svi korisnici Super Nova platnih kartica, rezidenti na teritoriji Bosne i Hercegovine, koji za vrijeme trajanja nagradne igre izvrše minimalno tri transakcije plaćanja u zemlji, inostranstvu ili na Internetu, u minimalnom iznosu od 20 KM po transakciji. Tri izvršene transakcije čine jedan elektronski kupon koji se uključuje u izvlačenje dobitnika nagrada.

Drugi krug nagradne igre „Super Nova godina“ trajaće od 23. decembra 2023. do 23. januara 2024. godine, a izvlačenje dobitnika organizovaće se 31. januara 2024. godine. Kao i u prvom krugu, kreiranje elektronskih kupona vršiće se automatski iz baze podataka, te za učešće u nagradnoj igri nije potrebna dodatna prijava. Pravila nagradne igre dostupna su na web stranici Nove banke www.novabanka.com.

Objava Proglašeni dobitnici nagradne igre “Super Nova godina” prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

To čeka građane i privredu u entitetu Federacija BiH, barem tako tvrde u entitetskoj vladi.

Javno preduzeće Elektroprivreda BiH, koje je decenijama proizvodilo viškove struje i za izvoz, ne proizvodi više dovoljno ni za domaće potrošače.

Samo u posljednjih šest godina zabilježen je pad proizvodnje struje za skoro četvrtinu.

Pad proizvodnje struje u Elektroprivredi Bosne i Hercegovine i rast domaće potrošnje ostavio je ovo preduzeće bez viškova struje za prodaju.

U Elektroprivredi BiH, koje je jedno od dva elektroenergetska preduzeća u Federaciji BiH, za to okrivljuju svojih sedam rudnika uglja, jer nisu u stanju isporučiti dovoljno uglja za termoelektrane u Tuzli i Kaknju.

Nasuprot tome, sindikat rudnika za RSE kaže da su za katastrofalno stanje u rudnicima odgovorni resorno ministarstvo i Elektroprivreda BiH, kao vlasnik rudnika.

Drugo preduzeće koje proizvodi struju u Federaciji BiH, Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne, prema podacima resornog ministarstva, okončala je 2022. godinu sa 80 miliona maraka gubitka, uglavnom zbog nedovoljno padavina.

Naime, ova elektroprivreda struju proizvodi samo iz hidroelektrana, a one nisu u mogućnosti obezbijediti struju kada je ona potrebna potrošačima, već samo kada ima dovoljno vode u akumulacijama hidroelektrana.

Elektroprivreda BiH već godinama prodaje viškove struje firmama nakupcima po cijenama nižim od cijena struje na berzama električne energije u susjednim zemljama.

RSE je u septembru 2022. godine tražio od Elektroprivrede BiH detalje o količinama prodatih viškova struje, cijenama, te imenima kompanija-nakupaca. Odgovor nije stigao.

Cijene struje na berzama električne energije u susjednim zemljama je 2022. godine drastično narasla nakon invazije Rusije na Ukrajinu. Javno preduzeće nije profitiralo, jer je i te godine viškove struje prodavalo preko firmi-nakupaca, a ne direktno na berzi.

Međutim, nalaz Ureda za reviziju institucija u Federaciji BiH je pokazao da je ova javna kompanija 2022. godine prodala viškove firmama-nakupcima po prosječnoj cijeni od 195 eura po megavat satu (MWh). Iste godine je prosječna cijena na berzama u Hrvatskoj (CROPEX) i Srbiji (SEEPEX) bila 78 eura viša.

Prostom računicom, na ovim razlikama u cijeni je Elektroprivreda BiH te godine propustila prihod od 63,6 miliona maraka (32,5 miliona eura).

Samo tri najveća kupca, među dvadesetak registrovanih firmi-nakupaca, te su godine od Elektroprivrede BiH otkupile viškove struje u vrijednosti oko 200 miliona maraka (100 miliona eura), pokazuju podaci Ureda za reviziju institucija Federacije BiH.

Almir Muhamedbegović, energetski ekspert, kaže za RSE da je ovakva prodaja viškova osnovni uzrok zbog kojeg Elektroprivreda BiH gubi veliki novac.

“I ne bih ja ovdje optužio nakupce. Oni su tu registrovani da prave profit. Ja bih okrivio onog ko je dozvolio da oni dođu u takvu priliku. Znači onaj ko je napravio super-netransparentni ugovor o otkupu viška struje, umjesto da se registruje na berzi i transparentno postiže najbolje cijene. Jer berza je kao tender uživo“, kaže on.

U Elektroprivredi BiH ističu za RSE da već tri godine pokušavaju da počnu trgovati viškovima struje na stranim berzama električne energije, ali da proces traje dugo zbog zakonskih ograničenja kojima podliježe ovo javno preduzeće. Nisu pojasnili na šta misle pod zakonskim organičenjima.

“Odgovori na pojedine zahtjeve prema relevantnim federalnim institucijama dobijani su nakon više mjeseci, a i tada su uglavnom sadržavali ograničenja kojima druge kompanije ne podliježu”, navode u odgovoru.

Revizori upozoravaju i na “neopravdanu praksu uprava u rudnicima” da unajmljuju rudare i mehanizaciju od privatnih kompanija, te plaćaju za to desetine miliona maraka godišnje, iako imaju vlastite radnike i mašine.

“Evidentno je da su ovdje neki lični interesi, i neki interesi koje je teško razumjeti, pobijedili i preovladali. Jer da nisu, ne bismo bili u ovako teškom stanju”, kaže za RSE Sinan Husić, čelnik sindikata.

Pošto rudnici ne uspijevaju isporučiti ugovorene količine uglja termoelektranama, Elektroprivreda BiH se posljednjih godina sve više okreće kupovini od privatnih rudnika.

Prošle godine je kupila skoro milion tona uglja od dva privatna rudnika, plaćajući oko 150 maraka (oko 77 eura) po toni. Iste godine je svojim rudnicima plaćala 71 marku (oko 37 eura) po toni, pokazuju podaci federalnih revizora, piše bizinis.ba.

LONDON – Dvadeset najvećih svjetskih banaka je 2023. godine otpustilo najmanje 61.905 radnika. To se poredi sa više od 140.000 radnih mjesta koje su globalni zajmodavci ugasili tokom globalne finansijske krize 2007. i 2008. godine.

Kako je prenio Financial Times, preokrenut je trend povećanog zapošljavnaja koji je uslijedio nakon izlaska iz krize izazvane pandemijom koronavirusa.

Investicione banke su drugu godinu zaredom zabilježile pad naknada, jer je sklapanje novih poslova usporilo, kao i inicijalne javne ponude (public listings, ponuda ili prodaja široj javnosti novih ili narednih emisija hartija od vrijednosti kojima se trguje na berzi).

Kako se dodaje, Volstrit sada pokušava da zaštiti svoje profitne marže smanjenjem broja zaposlenih.

“Nema stabilnosti, nema investicija, nema rasta u većini banaka – i vjerovatno će biti još otpuštanja radnih mjesta“, rekao je Li Taker iz kompanije Silvermine Partners.

Najmanje polovina globalnog smanjenja u 2023. došla je od zajmodavaca sa Volstrita, čiji su se investicioni bankari borili sa brzinom rasta kamatnih stopa u SAD i Evropi.

Međutim, najveći rezovi od strane jedne institucije su se desili kod švajcarskog UBS-a kada je preuzeo svog bivšeg rivala, Credit Suisse, prenosi “Nova Ekonomija”.

Agencije

Objava Banke ove godine otpustile 62.000 radnika prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Kako prenosi portal Shape, Amerikanci u današnje vrijeme sjede više nego u bilo kojem drugom trenutku u povijesti, što može imati ozbiljne zdravstvene posljedice. No, zdravstvene posljedice dugog sjedenja iste su kod svih ljudi koji u danu prosječno sjede osam do deset sati.

“Dugotrajno sjedenje može dovesti do mnoštva štetnih posljedica, uključujući debljanje, osteoporozu, anksioznost, depresiju, dijabetes, kardiovaskularne bolesti, pa čak i duboku vensku trombozu”, objašnjava doktor medicine Alex Mafdali.
Smanjena snaga i fleksibilnost

Kad većinu dana provedete u sjedećem položaju, mišići i zglobovi ostaju nepomični, što znači da mogu izgubiti snagu i fleksibilnost zbog neaktivnosti.

Neka su istraživanja pokazala da produljeno razdoblje sjedenja na stolcu može dovesti do pasivne ukočenosti mišića leđa. “Trenutni temeljni okvir sugerira da, dok sjedimo, imamo nisku razinu mišićne aktivnosti, a statična priroda sjedećeg položaja ograničava metabolizam mišića, što utječe na protok krvi, oksigenaciju mišićnog tkiva i regulaciju upala”, objašnjava dr. Mafdali i dodaje da smanjenje mišićnog metabolizma izaziva neravnotežu unutar mišićnih stanica, što uzrokuje povećanu ukočenost mišića.

Dugotrajno sjedenje može opteretiti mišiće i zglobove te oslabiti mišiće leđa, što dovodi do lošeg držanja. Dok sjedite tijekom dana, vrat, glava i ramena mogu se početi prirodno spuštati. S vremenom to opterećuje kralježnicu.

“Loše držanje može imati štetne posljedice na cjelokupno zdravlje. Glavni krivac su bolovi u leđima i vratu, koji mogu dovesti do strukturnih promjena ili deformacija kostiju, kao što su hipokifoza, disfunkcija kralježnice ili artritis”, ističe dr. Mafdali.

Uz to, istraživanja su pokazala da loše držanje može uzrokovati probleme sa spavanjem, lošu cirkulaciju, glavobolju, zatvor, pa čak i usporenu probavu zbog povećanog pritiska na trbuh, piše Shape.
Povećanje rizika od kroničnih bolesti

Kad se tijelo dulje vrijeme nalazi u sjedećem položaju, mišići ne reguliraju razinu šećera u krvi ili kolesterol. To može dovesti do kronične upale koja uzrokuje zdravstvene probleme i kronične bolesti, dovodeći do pretilosti, dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i određenih vrsta raka. prenosi n1

Prema istraživanju objavljenom 2019. godine, postoji odnos između toga koliko sjedimo i rizika od razvoja kardiovaskularnih bolesti, raka, pa čak i smrti, prenosi Shape. Što više vremena sjedimo, rizik se povećava.

Također, predugo sjedenje može povećati rizik od debljanja. Istraživanja pokazuju da osobe s pretilošću svaki dan sjede, u prosjeku, dva sata duže nego osobe s normalnom težinom. Osim rizika od debljanja, sjedilački način života povezan je s povećanjem rizika od dijabetesa tipa 2 za 112 posto, piše Shape.

Sjedenje može uzrokovati metaboličke promjene
Osim što utječe na kosti i mišiće, sjedenje može utjecati i na metabolizam. “Poznato je da dugotrajno sjedenje i nedostatak tjelovježbe ometaju metabolizam glukoze i skladištenje energije”, ističe dijetetičarka Vanessa Rissetto.

Metabolizam je ključan za održavanje normalnog funkcioniranja tijela. Svaki dan nam je potreban minimalan broj kalorija, ali kada te kalorije sagorijevamo manje učinkovito, dolazi do pohranjivanja masti na različitim mjestima. To može dovesti do osjetljivosti na inzulin, što znači da će tijelu biti potrebno više inzulina da se glukoza unese u stanice. Što više inzulina “pluta” krvotokom, veća je vjerojatnost da će rasti i težina.

Utjecaj na mentalno zdravlje

Istraživanje iz 2013. godine otkrilo je da način života koji uključuje sjedenje više od osam sati dnevno može povećati rizik od razvoja depresije. Drugo istraživanje otkrilo je da ista količina sjedenja može uzrokovati anksioznost, piše Shape.

“Kad ste fizički aktivni, mozak oslobađa serotonin koji utječe na raspoloženje. Manje kretanja znači manje serotonina, što može pridonijeti depresiji. A kada više vremena provodite u zatvorenom prostoru, vaša izloženost sunčevoj svjetlosti je ograničena. Smatra se da upravo sunčeva svjetlost povećava opuštanje serotonina u mozgu”, objašnjava Rissetto.
Koje promjene uvesti da sjedenje ne bude toliko loše za zdravlje?

Stručnjaci preporučuju tri vrlo jednostavne, ali korisne stvari koje bi trebali isprobati ljudi koji dugo sjede na dnevnoj bazi.

Kao prvu promjenu ističu kretanje. Ako nemate vremena za treninge od trideset minuta nekoliko puta tjedno, isprobajte nekoliko puta dnevno uzeti desetak minuta za istezanje ili kratku šetnju. Možete i kupiti podloge za hodanje pa se kretati i raditi u isto vrijeme, prenosi Shape.

Stručnjaci dodaju da bi svi koji rade trebali pripaziti na držanje dok rade. “Izbjegavajte pogrbljenost i sjedite leđima naslonjeni na naslon. Razmislite o korištenju lumbalne potpore za stolicu, oslonca za noge ili čak stola za stajanje”, ističe dr. Mafdali.

Dijetetičarka Rissetto savjetuje da na početku svakog radnog sata uzmete pet do deset minuta pauze, izađete van, udahnete svježi zrak i budete malo na suncu, prenosi portal Shape.

Ovom društveno odgovornom kampanjom, UNIQA osiguranje nastavlja dugogodišnju tradiciju ulaganja u zajednicu, pružajući podršku ugroženom stanovništvu kojem je pomoć neophodna, istovremeno ukazujući na važnost empatije i suosećanja prema najranjivijim kategorijama društva.

Oslanjajući se na strategiju „UNIQA 3.0 – Sjeme budućnosti” u okviru koje je briga o zajednici među vodećim principima poslovanja, UNIQA nastoji da svojim aktivnostima pozitivno utiče na naše okruženje i unaprijedi sredinu u kojoj posluje.

Predstavnici UNIQA osiguranja u Bosni i Hercegovini donirali su 5.000 KM Udruženju Pomozi.ba, podržavajući projekat “Obrok za sve”, kojem je glavni cilj omogućiti dnevne tople obroke za sve korisnike Udruženja, bilo dostavom obroka na kućnu adresu ili posjetom jednom od restorana Dobre volje.

“Već dugi niz godina UNIQA prati i podržava rad Udruženja Pomozi.ba i uvijek smo sretni kada nam se pruži prilika za novu saradnju. Posebno nam je drago što dijelimo i slične vrijednosti – briga o zajednici i transparentnost u radu, koje ujedno predstavljaju i vodeće principe poslovanja UNIQA Osiguranja.” – istakao je Eldar Dudo, direktor UNIQA Osiguranja.

Ovom donacijom pred novogodišnje praznike UNIQA ispunjava svoju misiju pod sloganom “živimo bolje zajedno”, s nastojanjem da kroz društveno odgovorni način rada doprinese dobrobiti zajednice u kojoj posluje.

BANJALUKA – Ministarstvo finansija isplatilo je 7,6 miliona KM po osnovu tri kupona obveznica ratne materijalne i nematerijalne štete.

Isplata je izvršena juče i to 2,8 miliona KM isplaćeno je po osnovu 15. posljednjeg kupona Druge emisije obveznica Srpske, 2,5 miliona KM po osnovu plaćanja 8. kupona Desete emisije obveznica ratne materijalne i nematerijalne štete i 2,3 miliona KM po 11. kuponu Sedme emisije obveznica, saopšteno je iz Ministarstva finansija Srpske.

Do sada je izvršeno 17 emisija obveznica u ukupnom iznosu od 456,2 miliona KM po osnovu kojih je izmireno 350,8 miliona KM na ime otplate dospjele glavnice.

U ovoj godini su u potpunosti otplaćene prva i treća emisija obveznica ratne štete vrijednosti 139,2 miliona.

Po osnovu presuda Evropskog suda za ljudska prava i Planom isplate obaveza po osnovu materijalne i nematerijalne štete nastale u periodu ratnih dejstava od 20. maja 1992. do 19. juna 1996. godine, koje se izmiruju u gotovini, isplaćeno je ukupno 76,2 miliona KM.

Ministarstvo finansija Republike Srpske do sada je po osnovu materijalne i nematerijalne štete izmirilo 427 miliona KM ili 71 odsto od zakonom projektovanog maksimalnog iznosa 600 miliona KM.Srna

Objava Isplaćeno 7,6 miliona KM za ratnu materijalnu i nematerijalnu štetu prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA –  Atos banka je pred novogodišnje praznike donirala paketiće za najmlađe članove našeg društva.

Paketići su donirani Udruženju porodica 4+, Udruženju za pomoć licima sa autizmom “Djeca svjetlosti” kao i Centru za socijalni rad Banjaluka.

Atos bank je i pred sam kraj godine pokazala da su angažmani na projektima društveno odgovornog poslovanja proizvod čvrstog uvjerenja da samo kroz podršku trajnim vrijednostima društva u kome radimo i živimo možemo stvoriti bolje i naprednije okruženje za sve nas.

„Veliko nam je zadovoljstvo što smo  bili u mogućnosti da obezbijedimo paketiće za najmlađe sugrađane, te da im poželimo srećne predstojeće praznike. Na ovaj način pružamo podršku našim najmlađima kako bi osjetili radost novogodišnjih i božićnih praznika. Nadamo se da smo na ovaj način bar malo uljepšali predstojeće praznike“ izjavili su ovim povodom iz Atos banke Banjaluka. P. R.

Objava Atos banka pred novogodišnje praznike donirala paketiće za najmlađe prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Procjenjuje se da bi integracija u jedinstveno tržište Europske unije, kao i stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta na zapadnom Balkanu, u kombinaciji s reformama i investicijama EU, mogli udvostručiti veličinu bosanskohercegovačke ekonomije u narednom desetljeću, rečeno je Feni iz Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini.

Iz Delegacije EU navode da prema novom IPA okviru (IPA III 2021.-2027.), dodjela sredstava se više ne vrši po državama, nego na osnovu relevantnosti politika i zrelosti projekata koje država korisnica predloži na godišnjem nivou. Prema tome, projekti zahtijevaju visok stepen pripremljenosti, sektorske strategije za cijelu zemlju, jasne provedbene mehanizme i druge elemente kako bi zemlja u potpunosti iskoristila raspoloživa sredstva. Nadalje, procjene projekata i financiranje su također povezani i s reformskim procesima, što zahtijeva visok stupanj koordinacije svih aktera i političku posvećenost reformama.

Novi Plan rasta za zapadni Balkan nastavlja se na trenutnu pomoć i podršku EU. Europska komisija je predložila 6 milijardi eura za zapadni Balkan, uključujući 2 milijarde eura u vidu bespovratnih sredstava (grantova) i 4 milijarde eura u vidu povoljnih zaduženja.

Ova sredstva će također biti puštena nakon ispunjavanja reformskih agendi. Partneri sa zapadnog Balkana, uključujući BiH, morat će izraditi vlastite reformske agende koje će se temeljiti na postojećim preporukama, uključujući i preporuke iz godišnjeg paketa dokumenata o proširenju EU, i zaključaka ekonomskog i finansijskog dijaloga, na osnovu Programa ekonomskih reformi zemalja (ERP). Pri izradi reformskih agendi konsultovati će se Europska komisija, koja će ih također ocjenjivati i usvajati.

Iz Delegacije Evropske unije u BiH također napominju da su Evropska unija i njene zemlje članice daleko najveći pružatelji finansijske pomoći, investitori i trgovinski partneri Bosne i Hercegovine.

Pomoć Unije usmjerena je na podršku Bosni i Hercegovini na putu ka EU, uključujući jačanje vladavine prava, borbu protiv korupcije, jačanje zelene i energetske tranzicije, podršku digitalizaciji, poboljšanje poslovne klime i podršku ekonomskom rastu.

S obzirom na to da proces pristupanja EU zahtijeva ispunjenje standarda EU u velikom broju različitih oblasti, podrška se pruža u raznim sektorima.

Projekti koji se trenutno provode u BiH podijeljeni su po sektorima:

• Razvoj privatnog sektora (program Go Digital – 11,5 miliona eura, EU4DigitalSME – 5 miliona eura).

• Energija (Energetski paket podrške EU – 70 miliona eura, EU podrška za smanjenje potrošnje električne energije i energetsku efikasnost – 1 milion eura, EU4Energy 4,4 milijuna eura).

• Okoliš i klima za podršku upravljanju vodama i otpadom (voda i kanalizacija WATSAN – 6 miliona eura, Projekat banjalučkog vodovoda – 4 miliona eura, EU Pročišćavanje gradskih otpadnih voda, EU4MEG Održive vodne usluge i Planiranje upravljanja riječnim slivom).

• Međunarodna prava vlasništva, državna pomoć i zaštita potrošača (podrška EU pravima intelektualnog vlasništva – 2,4 miliona eura, Podrška EU zakonima o državnoj pomoći – 1,9 miliona eura, Zaštita prava potrošača – 200.000 eura).

• Transport (priprema projekta za pruge Tuzla-Zvornik, Visoko-Konjic, Kostajnica-Doboj-Rasputnica Miljacka i banjalučku obilaznicu, ukupne vrijednosti 9,8 miliona eura); Napomena: Investicioni fond za zapadni Balkan je najvažniji pružatelj pomoći infrastrukturi u Bosni i Hercegovini – samo za izgradnju Koridora Vc, osigurao je 870 miliona eura bespovratne pomoći.

• Poljoprivreda (EU4Agri – 20 miliona eura, EU4AgriRecovery – 5 miliona eura, podrška EU za sigurnost hrane, veterinarski i fitosanitarni sektor – 6 miliona eura, snabdijevanje velikim količinama vakcina, IT i vozila – 4 miliona eura).

• Zapošljavanje (Lokalna partnerstva u zapošljavanju, faza II – 6 miliona eura za osnivanje minimalno 26 lokalnih partnerstava i pomoć da uspješno razviju lokalne inicijative zapošljavanja, EU4Employment – 4 miliona eura za podršku poboljšanju socioekonomske situacije i uvjetima života u BiH).

• Obrazovanje (projekat obrazovanja i zapošljavanja – 2,6 miliona eura za unapređenje kapaciteta ljudskih resursa na svim razinama obrazovanja u skladu s potrebama tržišta rada u BiH, EU4Preschool – 2 miliona eura za doprinos poboljšanju predškolskih programa kroz uvođenje ishoda učenja, kvalifikacija za stručno obrazovanje, povećanje mobilnosti studenata, akademskog osoblja u okviru BiH – 3,5 miliona eura, obnova 11 stručnih škola širom BiH – 2,5 miliona eura, izrada standarda kvalifikacija i zanimanja u BiH – 1 milion eura, IT oprema za 40 stručnih škola u BiH – 800.000 eura, EU4Sport – 2,1 miliona eura za obnovu i modernizaciju sportskih dvorana u 17 osnovnih škola u BiH).

• Zdravlje (EU podrška reformi zdravstvenog sektora BiH – 10 miliona eura za podršku reformi primarne zdravstvene zaštite i jačanje kapaciteta zdravstvenog sektora BiH).

• Civilno društvo, demokracija i ljudska prava (trenutno 24 projekta bespovratne pomoći za organizacije civilnog društva u oblastima vladavine prava, borbe protiv korupcije, obrazovanja, zdravlja, izbornih procesa, socijalne inkluzije, okoliša i klimatskih promjena, mladih, lokalne ekonomije i poduzetništva, prava žena, slobode izražavanja, medija, rodno zasnovanog nasilja, jednakosti spolova, LGBTI, ljudskih prava i Roma – 8,8 milion eura, Program ubrzanja ravnopravnosti spolova za rješavanje rodno zasnovanog nasilja i bavljenje direktivom o ravnoteži između poslovnog i privatnog života – 4,5 miliona eura, Isporuka IT opreme Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice za uspostavljanje sistema izvještavanja i praćenja i rješavanja potreba ugroženih grupa – 1 milion eura).

• Pravosuđe – (jačanje institucionalnih kapaciteta VSTV-a, digitalna transformacija i korištenje IKT-a u pravosuđu – 6,8 miliona eura, EU4Justice za pružanje sveobuhvatne pomoći reformi pravosuđa – 4,5 miliona eura, Moderna tehnička oprema zgradama pravosudnih ustanova i sudskoj policiji – 3,8 miliona eura, Izgradnja novog zatvora na Igmanu – 4,6 miliona eura, Postupanje s pritvorenim i osuđenim licima podržava regionalni program Horizontalni instrument III – 1,4 miliona eura), Pravosuđe/ratni zločini (podrška tranzicijskoj pravdi i ciljevima Revidirane državne strategije o ratnim zločinima radi procesuiranja najsloženijih slučajeva ratnih zločina – 6 miliona eura, Praćenje procesuiranja slučajeva ratnih zločina – 500.000 eura).

• Pravosuđe/nestale osobe (podrška Institutu za nestale osobe i tužilaštvima ICMP – 3 miliona eura), pravosuđe/infrastruktura (izgradnja palate pravosuđa u Sarajevu – 4 miliona eura (od 2003., Unija je osigurala preko 48 miliona eura bespovratne pomoći za poboljšanje zgrada u sektoru pravosuđa, posebno sudova, tužilaštava, zatvora i pritvorskih jedinica. Do sada je izgrađeno ili renovirano 32 zgrade pravosudnih institucija u 17 gradova širom BiH).

• Migracije i upravljanje granicama (upravljanje 4 privremena prihvatna centra – 39,5 miliona eura, Podrška BiH za dobrovoljne i nedobrovoljne povratke – 500.000 eura, Izgradnja i upravljanje prostorom za zadržavanje u Lipi – 500.000 eura, Podrška integriranom upravljanju granicama – 6,4 miliona eura, Podrška uspostavljanju informacionog sistema o migracijama – 2,5 miliona eura). (Od 2018. godine, EU je osigurala 140 miliona eura BiH za upravljanje migracijama.

• Reforma javne uprave /digitalizacija (unapređenje usluga za građane Bosne i Hercegovine kroz jačanje kapaciteta Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine IDDEEA – 800.000 eura).

Najviše se investiralo u sektorima transporta, energetike, pravosuđa i vladavine prava…

Na pitanje u koje je projekte Unija najviše ulagala, iz Delegacije EU u BiH odgovaraju da su svi projekti koje financira EU važni su jer pomažu Bosni i Hercegovini da učini napredak ka standardima EU i osigura bolje uvjete života i prilike građanima BiH. Međutim, najveće investicije zabilježene su u sektorima transporta, energetike, pravosuđa i vladavine prava, poljoprivrede, razvoja privatnog sektora, migracija i upravljanja granicama, zapošljavanja i okoliša.

Paket energetske podrške

Kroz Paket energetske podrške, EU je dodijelila 50 miliona eura ugroženim domaćinstvima i 20 miliona eura za poboljšanje energetske efikasnosti najmanje 4.000 stambenih zgrada kao i najmanje 400 mikro, malih i srednjih poduzeća koja se suočavaju s problemima zbog energetske krize.

Prva tranša od 90 posto sredstava uplaćena je Bosni i Hercegovini a vlasti Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko distrikta rade na raspodjeli sredstava putem odgovarajućih entitetskih ministarstava i entitetskih fondova za zaštitu okoliša i administrativnih jedinica.

Upravljanje sredstvima je odgovornost relevantnih tijela u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu jer je paket osiguran kao proračunska podrška direktnim prijenosom sredstava korisničkim institucijama, kažu iz Delegacije pa nadodaju da je ovo prvi put da su vlasti BiH dobile podršku koja se raspodjeljuje na ovaj način.

Dalje navode da se provođenje Paketa energetske podrške odvija u skladu s Akcionim planom, koji je Vijeće ministara BiH usvojilo 22. decembra 2022. godine. Akcioni plan navodi mjere kojima se provodi Paket energetske podrške ali i ključne reforme za napredovanje u energetskoj tranziciji. Vremenski okvir za provođenje Paketa energetske podrške je april 2023. – april 2024., a vlasti BiH garantiraju da će planirani primatelji pravovremeno dobiti pomoć.

Evaluaciju provedenih aktivnosti Paketa energetske podrške provest će EU u prvom kvartalu 2024., što će poslužiti kao osnova za isplatu druge tranše Paketa energetske podrške od preostalih 10 posto.

“Kako BiH napreduje na putu ka EU, vlasti BiH morat će pokazati da imaju kapacitet da realiziraju značajna sredstva na koje će BiH imati pravo kao članica EU. Način na koji BiH upravlja sredstvima Paketa energetske podrške bit će značajan pokazatelj za svaku pomoć koja će biti dostavljena direktno institucijama BiH u budućnosti”, dodaju iz Delegacije.

Također naglašavaju kako će EU naknadno pratiti je li dogovorena metodologija raspodjele sredstava pravedno i transparentno provedena.

Planirani projekti

Iz Delegacije ističu da EU nastavlja pružati pomoć BiH s ciljem podrške političkim i ekonomskim reformama, kao i društveno-ekonomskom razvoju, pripremajući zemlju za prava i obveze koje proizlaze iz članstva u EU

U narednom razdoblju planirani su sljedeći projekti:

• Privatni sektor – za jačanje otpornosti MSP-a u BiH, EU4Transport, i EU4Energy za podršku energetske efikasnosti i održive energije, EU4Environment and Climate za poboljšanje efektivnog odgovora na utjecaj klimatskih promjena na vodne resurse, Jačanje upravljanja rizikom od poplava, Podrška Upravi za indirektno oporezivanje BiH, Podrška Zavodima za statistiku u BiH, EU4Green Economy za podršku pravednoj energetskoj tranziciji i kružnoj ekonomiji – projekti vrijedni 62,5 miliona eura.

• Transport – Bosna i Hercegovina će nastaviti da uživa koristi od investicija koje se pružaju putem Okvirni sporazum o ulaganju u zapadni Balkan.

• Zapošljavanje – ublažavanje posljedica pandemije COVID-19 postići će se olakšavanjem zapošljavanja i pristupa tržištu rada nakon pandemije, shemom Garancija za mlade, i podrškom u oblasti zdravlja i sigurnosti na radu.

• Civilna zaštita – opremanje timova za potragu i spašavanje u gradovima i Odjeljenja za seizmologiju u dva hidrometeorološka zavoda – 2 milijuna eura

• Civilno društvo i mediji – 7,6 miliona eura u okviru regionalne IPA III 2024/2025 za podršku civilnom društvu i medijima u brojnim oblastima

• Deminiranje – 10 miliona eura za razminiranje minski sumnjivih područja i nabavku opreme za upravljanje entitetskim upravama civilne zaštite (EU je najveću donator u ovoj oblasti i do sada je donirala 50 miliona eura)

• Pravosuđe/Borba protiv korupcije – 1 milijun eura za unaprjeđenje institucionalnih i rukovodnih kapaciteta Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije

• Unutrašnji poslovi (Pomoć EU policiji BiH u borbi protiv transnacionalnog organiziranog/teškog kriminala – 10 milijuna eura, nabavka hardvera i softvera za sistem elektronske razmjene podataka u BiH – 4,5 milijuna eura, Obuka za IT stručnjake – 500.000 eura).

• Reforma javne uprave (EU nastavlja pružati podršku ovom sektoru kroz predstojeći projekat EU4Public Administration Reform s fokusom na planiranje i provođenje politika, reformu javne uprave, i podršku koordinaciji).

EU fondovi

Upitani za EU fondove i koliko se oni koriste i za što najviše, kažu kako je u proteklom desetljeću Delegacija EU u BiH implementirala oko 1.000 projekata, ukupne vrijednosti blizu milijardu eura u vidu grantova koji se dodjeljuju u okviru IPA-e.

U okviru Investicionog fonda za zapadni Balkan, koji se sada usmjerava kroz IPA III, EU je do sada financirala 79 projekata u BiH u oblastima transporta, energetike, socijalne zaštite, i okoliša, ukupne vrijednosti više od milijardu eura u vidu grantova. U okviru ovog instrumenta, EU je izdvojila 870 miliona eura bespovratnih sredstava samo za izgradnju Koridora Vc.

Međutim, dodaju iz Delegacije, Bosna i Hercegovina ima priliku da iskoristi još više sredstava EU. Kao što je već spomenuto, u okviru IPA III, raspodjela sredstava se zasniva na relevantnosti politike i zrelosti predloženih projekata što stvara mogućnosti da Bosna i Hercegovina dobije veći dio raspoloživih sredstava. S druge strane, ako Bosna i Hercegovina ne iskoristi ponuđene mogućnosti, ona će dobiti manji udio sredstava od nekih svojih susjeda.

“Zato je od presudne važnosti postojanje potpuno funkcionalnih institucija koje su u stanju da izrade zrele prijedloge projekata s jasnom opredijeljenošću za ključne reforme. Vlasti u BiH moraju osigurati da značajne prilike koje pruža pomoć EU ne budu propuštene”, zaključili su u razgovoru za Fenu iz Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini.