Kategorija: Vijesti

Kreditni poticaji, kao državna pomoć male vrijednosti, će se dodjeljivati na period do sedam godina, s grejs periodom do dvije godine i kamatnom stopom od 0,9 posto.

Kreditni program se provodi s ciljem pružanja finansijske pomoći subjektima male privrede za produktivnije poslovanje i rast privrednih aktivnosti, a neophodna su im dodatna ulaganja u osnovna sredstva. Dodatna ulaganja će omogućiti pokretanje nove i održavanje postojeće proizvodnje, pružanje usluga, postojećeg broja subjekata male privrede i novo zapošljavanje. Kredit se daje na bazi komisione kreditne linije koja će se koristiti putem Razvojne banke. Do 30 posto odobrenih kreditnih sredstava subjekti male privrede moći će koristiti za nabavku repromaterijala.

Kriteriji za raspodjelu sredstava su vrsta djelatnosti, namjena utroška sredstava, povećanje zaposlenosti, broj zaposlenih, ravnomjerniji regionalni razvoj (stepen razvijenosti JLS), pripadnost ciljnoj skupini i dosadašnji poticaji Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta u posljednjih pet godina.

Kategorija korisnika sredstava su subjekti male privrede definisani po Zakonu o poticanju razvoja male privrede, registrovani u skladu sa Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima u FBiH ili Zakonu o privrednim društvima, koji imaju sjedište na području Federacije Bosne i Hercegovine, te imaju najmanje dva zaposlena na neodređeno vrijeme.

U skladu sa Uredbom o uslovima i postupku za dodjelu pomoći male vrijednosti-de minimis pomoći neće se podržati projekti sektora ribarstva i akvakulture, sektora poljoprivrede, za djelatnost direktno usmjerenu izvozu, za uslovljavanje upotrebe domaćih proizvoda umjesto uvezenih i za nabavku vozila za cestovni prijevoz tereta privrednim subjektima koji obavljaju cestovni prijevoz tereta za najam ili naknadu.

Javni konkurs za dodjelu finansijskih sredstava raspisuje Ministarstvo, a objavit će se u Službenim novinama FBiH, na web stranici Ministarstva i u najmanje dvoje dnevne novine dostupne na teritoriju FBiH.

Zahtjevi za dodjelu kreditnih sredstava podnose se Ministarstvu. Obradu zahtjeva će vršiti komisija koju imenuje federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta. Imenovana komisija će sačiniti smjernice za podnositelje projektnih prijedloga, te na osnovu kriterija za izbor programa iz ove odluke, javnog konkursa i Pravilnika o postupcima u provođenju programa razvoja male privrede, utvrditi rang-listu potencijalnih korisnika kreditnih sredstva. Sa utvrđene rang-liste potencijalnih korisnika kreditnih sredstava, Ministarstvo će dostaviti Razvojnoj banci podnesene zahtjeve za dodjelu kreditnih sredstava na dalju obradu, u skladu sa procedurama Razvojne banke.

Konačne odluke o dodjeli kreditnih sredstava donosi federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta, a rezultati konkursa objavljuju se u Službenim novinama FBiH i na web stranici Ministarstva.

Razvojna banka će zaključivati ugovore o dodjeli kreditnih sredstava s korisnicima kredita, kao i osiguranje kreditnih sredstava. Ministarstvo će vršiti nadzor i provjeru namjenskog utroška kreditnih sredstava od strane korisnika kreditnih sredstava, u saradnji s Razvojnom bankom.

BANJALUKA – Više od 600 pravnih i fizičkih lica poslije više od pet godina konačno će od UIO BiH dobiti povrat depozita uplaćenih na ime carinskog duga, otkriva CAPITAL.

Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH usvojio je juče odluku kojim se reguliše ovo pitanje i izdvajaju sredstava za povrat gotovinskih depozita.

„Ovom odlukom odobrava se privremeno izdvajanje sredstava za potrebe povrata položenіh gotovinskih depozita za osiguranje duga u neto iznosu od 1.807.815 KM uvećanom za pripadajuće kamate i troškove izvršnog postupka“, navodi se u odluci UO UIO u koju je CAPITAL imao uvid.

Ova odluka usvojena je na prijedlog direktora UIO Zorana Tegeltije koji je Upravni odbor zamolio da ga hitno razmotri u cilju rješavanja problema povrata sredstava sa depozitnih računa kako bi se okončali trenutno pokrenuti izvršni postupci i preduprijedile dalje štetne posljedice po budžet institucija BiH.

„Ovu odluku je potrebno hitno donijeti radi vraćanja povjerenja u UIO, imajući u vidu da je neizvršavanje povrata sredstava po pravosnažnim i izvršnim rješenjima uveliko uticalo na nepovjerenje obveznika u UIO, kao i na narušavanje njenog ugleda“, naveo je Tegeltija.

Ministara finansija BiH i predsjedavajući UO UIO Srđan Amidžić u odluci kojom je prihvaćen Tegeltijin prijedlog podsjetio je da je ovaj problem nastao zato što Upravni odbor nije na vrijeme donio odluke o poravnanju u raspodjeli prihoda od indirektnih poreza za 2009. i 2010. godinu.

„Republika Srpske je zbog toga pokrenula postupak pred Sudom BiH protiv UIO. Sud BiH je 2013. godine presudio u korist Srpske, a 2016. godine je određeno prinudno izvršenje. To izvršenje započelo je 24. maja 2018. godine kada je sa računa UIO zaplijenjeno 4.662.767 KM, od čega 1.807.815 KM sa depozitnog računa“, naveo je Amidžić.

On je naveo i da su sva rješenja o povratu gotovinskog depozita izvršavana blagovremeno sve do 24. maja 2018. godine, ističući da se od tada, odnosno od početka pljenidbe sredstava sa depozitnih računa za osiguranje carinskog duga, UIO suočava sa ogromnim problemima u blagovremenom izvršavanju povrata sredstava.

Amidžić je objasnio i da su obveznici koji su izvršili uplate depozita, a kojima se zbog nedostatka sredstava nije mogao izvršiti povrat sredstava, pokretali izvršne postupke i Sud BiH je obavezivao UIO da pored glavnog duga mora plaćati kamate i troškove izvršenog postupka.

„U svrhu okončanja pokrenutih izvršnih postupaka i blagovremenog izvršenja obaveze UIO i u cilju da se preduprijede dalje štetne posljedice po budžet institucija BiH i ugled UIO i spriječi dalje pokretanje izvršnih postupaka koji za sobom nose značajne troškove, donesena je odluka kojom se odobrava privremeno izdvajanje dovoljnih sredstava iz tekućeg priliva za potrebe povrata položenіh gotovinskih depozita za osiguranje duga u neto iznosu od 1.807.815 KM uvećanom za pripadajuće kamate i troškove izvršnog postupka“, zaključuje se u odluci.

Iz UIO su za naš portal potvrdili da će ovome dati prioritet, te da fizička i pravna lica mogu uskoro očekivati novac na svojim računima.

CAPITAL: D. Momić

Objava UIO BiH vraća milionske depozite firmama i građanima prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Svečanom dodjelom sertifikata zvanično je završena ovogodišnja SME Akademija koju su, po prvi put, zajednički realizovale Addiko banka Banja Luka i Addiko banka Sarajevo, uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Addiko SME akademija je trajala četiri mjeseca i okupila je ukupno 100 polaznika sa teritorije cijele Bosne i Hercegovine, sa ciljem da pruži dodatna znanja i vještine u segmentu korporativnog upravljanja za mala i srednja preduzeća kroz seriju interaktivnih radionica i obuka koju su vodili stručni konsultanti. Na ovaj način, Addiko banka je  nastavila sa edukacijom i izgradnjom liderskih kapaciteta čelnika male i srednje privrede koji čine okosnicu razvoja čitave Bosne i Hercegovine.

Važnost Addiko SME Akademije i kontinuiranog poslovnog razvoja menadžera prepoznale su Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropska unija koje su u ovom projektu učestvovale kao sponzori, kroz podršku učesnicima u segmentu obuka, resursa, mentorstva, umrežavanja i finansijske podrške.

„Zahvalni smo što smo se udružili sa Addiko bankom Banja Luka i Addiko bankom Sarajevo i na ovoj zaista značajnoj inicijativi za mala i srednja preduzeća. Ovo su vrhunski treninzi koja su mala i srednja preduzeća, što će im osnažiti vještine da konkurišu na lokalnom i na međunarodnom tržištu. Želimo da ovu vrstu programa proširimo i na ostale zemlje regiona gdje Addiko posluje. Zahvaljujemo se i Evropskoj Uniji koja je finansijski podržala ovaj program zajedno sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj“, izjavila je Manuela Naessl, direktorica Evropske banke za obnovu i razvoj u BiH.

Predsjednik Uprave Addiko banka Banja Luka, Srđan Kondić, izrazio je zahvalnost svim polaznicima SME Akademije, kao i klijentima, partnerima i lokalnoj zajednici u cjelini.

„Od samog početka smo bili uvjereni da partnerski pristup prema našim klijentima pruža čvrst oslonac za dalji zajednički razvoj poslovanja. Kroz Addiko SME Akademiju, uz podršku naših evropskih partnera, nastojimo da unaprijedimo pojedinačne interne kapacitete i pružimo nove mogućnosti učesnicima da posluju prema standardima koji su u skladu sa konceptima održivog razvoja u oblastima životne sredine, društvene odgovornosti i korporativnog upravljanja, stvarajući nove šanse za proboj na domaćem i evropskom tržištu. Uvjeren sam da je i ovogodišnja Addiko SME akademija kroz program edukacije pružila vještine i znanja koja podržavaju savremen, inovativan pristup poslovanju i doprinose rastu naših malih i srednjih preduzeća, porodičnih preduzetnika i čitave lokalne zajednice“, zaključio je Srđan Kondić.

Prema riječima predstavnika Addiko banke, ovogodišnja Addiko SME Akademija je prevazišla sva očekivanja u pogledu interesovanja polaznika koji su imali priliku da bez ikakvih sopstvenih ulaganja dobiju vrhunsku obuku za razvoj poslovanja.

“Mala i srednja preduzeća, koja čine više od 95% svih registovanih kompanija u zemlji, prepoznata su kao važan generator ekonomskog rasta i razvoja, dok je u sve kompleksnijem savremenom okruženju poznavanje modernog poslovanja preduslov njihovog opstanka i razvoja. Stoga su ulaganja i unapređenja znanja i vještina osoba na rukovodećim pozicijama od iznimne važnosti, a cilj SME akademije upravo je bio ponuditi im zanimljiv edukativni sadržaj, kao i priliku za međusobno umrežavanje. Tako su upravo brojni izazovi sa kojima se predstavnici SME-a susreću u svakodnevnom poslovanju poslužili za kreiranje tema interaktivnih radionica u kojima su im certificirani predavači, stručnjaci za poslovanje malih i srednjih preduzeća, kroz mentorski pristup ponudili inovativna znanja i rješenja. Iznimno nas raduje što smo ovim projektom podržali budući rad brojnih kompanija, te na taj način dali naš doprinos razvoju preduzetništva u našoj zemlji. Prema reakcijama polaznika, Akademija je u potpunosti opravdala očekivanja učesnika, što nas posebno raduje“, kazao je Jasmin Spahić, predsjednik Uprave Addiko banka Sarajevo,  zahvalivši se partnerima EBRD-u i EU na podršci u realizaciji ovog programa.

Evropska banka za obnovu razvoj (EBRD), koja je akcionar Addiko grupacije u okviru koje posluju Addiko Banja Luka i Addiko banka Sarajevo, pored realizacije programa Addiko SME Akademija, odobrila je i kredit od tri miliona evra Addiko banci Sarajevo i pet miliona evra Addiko banci Banja Luka, za dalje kreditiranje malih i srednjih preduzeća u BiH.

Objava Nova generacija lidera male i srednje privrede stasala na Addiko SME akademiji prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

U prva tri kvartala 2023. godine, u bankarskom sektoru u FBiH ostvareni su ukupni prihodi u iznosu od 1,2 milijarde maraka u odnosu na isto razdoblje 2022. godine i veći su za 166,3 miliona maraka ili za 16,7 posto.

U strukturi ukupnih prihoda, prihodi od kamata i slični prihodi sudjeluju sa 57,8 posto, dok prihodi operativno djeluju sa 42,2 posto. U odnosu na prvih devet mjeseci lani, došlo je do povećanja učešća prihoda od kamata i sličnih prihoda za 5,3 postotna poena, koliko iznosi smanjenje učešća operativnih prihoda, navodi se u informaciji Agencije za bankarstvo FBiH (FBA).

Ukoliko se promatra sektorska struktura ostvarenih kamatnih prihoda, najveći dio se odnosi na prihode od stanovništva (50,8 posto), zatim na prihode od privatnih poduzeća (26,5 posto), od bankarskih institucija (12,6 posto), vladinih institucija (6,7posto), od javnih preduzeća (2,2 posto), a od ostalih sektora 1,2 posto.

Ukupna neto aktiva na nivou bankarskog sektora u FBiH krajem septembra 2023. godine iznosila je 28,6 milijardi maraka i za 1,4 milijarde maraka ili 5,2 posto veća je u odnosu na kraj 2022. godine. U strukturi aktivnih banaka najveće učešće imaju neto krediti (56,7 posto), zatim novčana sredstva (31,3 posto), te vrijednosni papiri (7,6 posto). U okviru pasivnog bilansa banaka najveće učešće imaju depoziti (82,5 posto) i kapital (12,4 posto).

Depoziti na kraju septembra 2023. godine iznosili su 23,6 milijardi maraka (od toga štedni depoziti 10,9 milijardi KM) i povećani su u odnosu na kraj 2022. godine za 1,2 milijarde maraka ili 5,1 posto. Od ukupnog iznosa depozita, 1,5 milijardi maraka ili 6,2 posto odnosi se na depozite prikupljene u organizacionim dijelovima banaka iz FBiH u RS-u i Brčko distriktu.

Najveće učešće u sektorskoj strukturi depozita imaju depoziti stanovništva sa iznosom od 11,5 milijardi maraka ili 48,8 posto i njihovo učešće je povećano za 0,9 procentnih poena u odnosu na kraj 2022. godine.

Prema podacima FBA, krajem septembra 2023. godine krediti su iznosili 17,2 milijarde maraka i veći su za 643 miliona maraka ili za 3,9 posto u odnosu na kraj 2022. godine.

Krediti stanovništvu iznose 8,6 milijardi maraka, s učešćem u ukupnim kreditima od 50 posto u odnosu na kraj 2022. godine povećani su za 559,5 miliona maraka ili za sedam posto. Krediti pravnim licima iznose 8,6 milijardi maraka, u odnosu na kraj 2022. godine ostvarili su povećanje od 83,5 miliona maraka ili jedan posto.

Jedan od njih je i suosnivač Microsofta, Bill Gates, koji je na svom blogu objavio svoje predviđanje o tome što nas čeka u 2024. godini, odnosno kako će tehnologija utjecati na zdravstvo, obrazovanje i radnu snagu.

Na čak šest stranica, jedan se pojam stalno ponavljao – umjetna inteligencija. Naime, Gates je uvjeren kako će upravo umjetna inteligencija potaknuti cijeli niz inovacija, piše Martina Čizmić sa zimo.hr.

Inovacije su razlog zašto su se naši životi toliko poboljšali tokom prošlog stoljeća. Od struje i automobila do medicine i aviona, inovacije su učinile svijet boljim, napisao je Gates.

No, Gates je svjestan da se diljem svijeta tehnologija ne prihvaća na isti način i istom brzinom. Procjenjuje da će u SAD-u umjetna inteligencija igrati značajnu ulogu kroz godinu i pol do dvije. S druge strane, zemlje u Africi, vjerojatno će kaskati i na istu razinu doći tek za tri i više godina.

AI će transformirati naše poslove

Za Billa Gatesa umjetna inteligencija nije neka novost. O njoj se dugo priča, a neki oblici su u upotrebi već godinama. No, priznao je kako je 2023. godine prvi put ozbiljno upotrijebio umjetnu inteligenciju za posao, a to će se samo intenzivirati u nadolazećim godinama.

Naveo je kako već postoje dokazi da korištenje tehnologije, kao pomoći na poslu, može pomoći zaposlenicima da napreduju. Od internih AI alata, do javno dostupnih chatbotova i različitih alata.

No, Gates je priznao i da nije baš u potpunosti shvatio kako najbolje iskoristiti umjetnu inteligenciju na poslu. A uvjeren je da se s takvim problemom susreće i velik broj ljudi.

Teško se riješiti starih navika, napisao je Gates.

Doktor AI

Jedno od područja koje doživljava najviše promjena pod utjecajem umjetne inteligencije, definitivno je medicina i zdravstvo. Iako se puno radi na razvoju umjetne inteligencije koja bi mogla asistirati liječnicima ili čak bolje od njih detektirati simptome bolesti, Gates ističe kako veliki tehnološki bum u medicini, možemo očekivati tek krajem ovog desetljeća.

Međutim, priznao je kako je upoznat s nekoliko projekata koji pokušavaju iskoristiti snagu i mogućnosti umjetne inteligencije za rješavanje gorućih medicinskih problema u svijetu kao što su – otpornost na antibiotike, liječenje visokorizičnih trudnoća i procjenu rizika od HIV-a, prenosi Zimo.

Podsjetimo, Gates kroz svoju zakladu ulaže milijune dolara u rješavanje zdravstvenih problema diljem svijeta, a ponajviše u najsiromašnjim zemljama. Koliko se AI pokazao uspješnim u projektima koje je spomenuo, nije precizirao.

Profesor AI

Obrazovanje je proteklih godina doživjelo velike promjene. Zbog pandemije su generacije učenika učile na daljinu, savladavale prvo tehnologiju, a onda osnove poput pisanja ili čitanja, i čini se kako će se takve transformacije samo nastaviti.

Gates je već ranije spominjao da bi korištenje umjetne inteligencije u učionicama moglo promijeniti način na koji učimo već u sljedećih pet do deset godina. No, sad je tu procjenu revidirao.

Alate koji koriste AI, a koji su već danas dostupni svima, nazvao je “nevjerojatnima”. Prije svega, tu je mislio na MATHia i Khanmigo, alate koji mogu uvelike pomoći u učenju i pojašnjavanju gradiva djeci. To, ističe Gates, ne znači da će učitelji postati suvišni, već da će pomoću umjetne inteligencije moći pristupiti učenicima na personaliziran način i omogućiti im da iskoriste motivaciju ili pak pronađu motivaciju za pojedine predmete. Ipak, sve će to dodatno opteretiti učitelje, koji će se prvi morati prilagođavati novim tehnologijama u svom poslu.

BERLIN – Onlajn kupovina je tokom pandemije u Njemačkoj procvjetala. Sa smirivanjem zaraze potrošači su se sve više vraćali u “prave” prodavnice.

Udio ljudi koji najmanje polovinu stvari kupuju preko interneta pao je sa oko trećine prošle godine na sadašnjih 26 odsto, saopštila je Post banka, članica grupe Dojčebank.

U istraživanju banke u avgustu učestvovalo je 3.038 osoba.

Međutim, to je i dalje više nego 2019, posljednje godine pre pandemije, kada je taj udio bio 24 odsto.

Kupovine onlajn su u prosjeku opale drugi put zaredom: sa visokih 38 odsto u 2021. na 35 odsto u prošloj i 30 odsto u ovoj godini.

“Način kupovine se vraća u normalu nakon ukidanja ograničenja zbog koronavirusa, a efekat oporavka ide na ruku prodavcima. Međutim, posebno za mlađe ljude, onlajn kupovina je neizostavna“, rekao je Tomas Broš šef digitalne prodaje u Post banci.

Prema anketi, udio ljudi u grupi od 18 do 39 godina koji bar dio svoje kupovine obavljaju onlajn je znatno veći (37 odsto) nego među starijima od 40 godina (26 odsto).

Dpa

Objava Potrošači se sa onlajn kupovina vraćaju u prodavnice prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Jedan od najboljih američkih investicijskih stručnjaka rekao je da svoja predviđanja temelji na precijenjenim tržištima i pretjeranome trošenju na poticaje. Premda mnogi investitori u idućoj godini očekuju blagu recesiju, Dent je čvrsto uvjeren da će balon puknuti.

‘SMRT BERZOVNOG MEŠETARA‘

Dent tvrdi je balon nastao krajem 2021. godine nakon vrhunca pandemije, a prvi znakovi uočeni su 2022. godine kada je Nasdaq pao za 38 posto.

– Ne slušajte svog financijskog savjetnika! Stvari se neće vratiti u normalu još nekoliko godina. A ovaj pad neće biti ispravak stvari, bit će gore nego 1929. ili 1932. I svatko tko je to prošao ubio bi svog burzovnog mešetara, tvrdi Dent i prognozira da će se nekretnine vratiti na najniže razine iz 2012.

“To je pad od 50 posto za prosječnu kuću koja je već pala 34 posto u prošloj krizi. To je više nego u Velikoj depresiji, više nego ikada u povijesti, to je ono što će najviše povrijediti ljude”, rekao je Dent.

– Ako sam u pravu, bit će to najveći krah u našem životu. Vidjet ćete kako će krenuti i do maja će sve biti jasnije – ističe on.

Gledajući put Federalnih rezervi, Dent kaže da “nema šanse” za meko prizemljenje. On navješćuje deflaciju prvi put od 1930-ih i Dent tvrdi da američka središnja banka u rukama ima “slabo” gospodarstvo.

DEPRESIJA DUBLJA OD RECESIJE

– Jedini razlog što će morati toliko stezati je taj što su previše stimulirali zbog covida. A prestanete s tim stezanjem, bit ćete u depresiji za godinu dana. Depresija ide puno dublje od recesije i završava u deflaciji, tvrdi financijski stručnjak i prognozira kako će se učinak usporavanja osjećati 12 do 14 godina.

On navodi da će se za to vrijeme povećati jaz u američkom društvu jer će bogati postajati bogatijima, a siromašni siromašnijima.

– Prosječna osoba bit će bez posla šest mjeseci do dvije godine, a prosječna bogata osoba izgubit će od 50 do 80 posto akumuliranog neto bogatstva”, završio je Dent svoju neveselu prognozu za Fox.

Financijski i ostali stručnjaci trebali bi je ozbiljnije pročitati i pokušati spriječiti najavljene trendove. Nebogati, “obični” ljudi iekonomski laici mogu se samo nadati da je ekonomski analitičar pogriješio.

(Slobodna Dalmacija)

ZAGREB – Najviše hrvatskih građana, gotovo 1,7 miliona, u bankama ima štednju do 1.000 evra, dok 964 građanina imaju štednju koja premašuje milion evra po vlasniku.

To pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Po tim podacima, krajem juna ove godine ukupno 3.299.342 građanina u kreditnim institucijama imala su štednju u iznosu od 35,2 milijarde evra.

HNB je tokom druge polovine 2023. godine prikupio pojedinačne podatke o depozitima hrvatskih građana kod kreditnih institucija, a uključuju sve depozite poznatih vlasnika na računima fizičkih osoba, prenosi Hina.

Od ukupnog broja, najviše je građana, 1,7 miliona ili oko 51,2 odsto štediša u bankama, imalo depozite do 1.000 evra, a iznos na njihovim računima bio je nešto veći od 337 miliona evra, što je u ukupnom iznosu štednje udeo od 0,96 posto.

Nešto više od 685.000 hrvatskih građana ima štednju od 1.000 do 5.000 evra po vlasniku, a iznos njihove štednje je oko 1,7 milijardi evra.

Udio tih građana u ukupnom broju štediša je oko 20,8 odsto, a iznos njihove u ukupnoj štednji je oko 4,9 odsto.

Od 5.000 do 10.000 evra štednje u bankama ima oko 288.000 građana (udio 8,7 odsto), a njihov iznos štednje premašuje dvije milijarde evra (udio od oko 5,8 odsto).

Udio građana koji imaju više od 10.000, a manje od 100.000 evra depozita je oko 17 posto, a oni drže oko 49 odsto ukupnih depozita. Naime, podaci iz tablica pokazuju da nešto više od 578.000 građana na štednji ima ukupno 17,4 milijarde evra.

Istovremeno, manje od dva odsto vlasnika s najvišim iznosima depozita, sa 100.000 evra i više po vlasniku, drži oko 39 posto ukupnih depozita, navode iz HNB-a.

Prema najnovijim podacima HNB-a, u Hrvatskoj ima 964 milionera, čija štednja premašuje 2,4 milijarde evra.

U ukupnom broju štediša oni imaju udio od tek 0,03 posto, ali u ukupnoj štednji njihov je udio gotovo 6,9 posto.

Objava U Hrvatskoj žive 964 milionera prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

ČIKAGO – Novogodišnja i božićna kupovina ove godine počela je još u oktobru jer su potrošači pokušavali da uštede, saopštila je konsultantska kuća McKinsey & Company.

Naime, 50 odsto potrošača na globalnom nivou počelo je da se priprema za praznike još u oktobru, a 40 odsto njih u novembru. Ovo znači da je došlo do promjene potrošačkih navika jer se ranije kupovalo uglavnom uoči praznika.

Međutim ovih dana kupci pazare kada je roba na popustima, za manje novca nego što bi pred Novu godinu.

Računaju da će, pošto se istroše u oktobru i novembru, u decembru opet imati prihode od kojih će moći lijepo da proslave praznike. Tako bar zvuči teorija. U praksi, mnogi nastave da kupuju u decembru pa ne uštede ništa.

Popularizacija ovakvih potrošačkih navika dovela je do produžavanja sezone praznične kupovine, kaže Melisa Li, finansijska konsultantkinja iz osiguravajuće kuće Great Eastern.

Prema analizi kompanije McKinsey & Company, sezona kupovine je ove godine počela ranije a po svemu sudeći završiće se kasnije nego prošle godine.

To je poguralo pretprazničnu potrošnju na rekordnih 76,8 milijardi dolara u oktobru, što je za 4,3 milijarde više nego godinu dana ranije, bar prema Adobe Analytics. Ona je rasla i u novembru i decembru pa se očekuje da će ukupno u 2023. godini iznositi 966,6 milijardi dolara.

Ovaj potrošački trend pokrenut je na TikToku gde se zove “Girl math”, odnosno djevojačka matematika. On se zasniva na ženskom, racionalnom pristupu potrošnji, premda mnogi kažu da zahtijeva i mentalnu gimnastiku kako bi se opravdala kupovina zbog koje se osjećamo srećnije ili bolje.

Međutim, u javnosti je njen naziv na meti kritika jer stereotipizuje jedan pol i insinuira da žene nisu baš “dobre sa brojevima”. CNBC

Objava Kupci zbog štednje razvijaju nove navike prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.