Kategorija: Vijesti

Hrvatski građani plaćaju najskuplji bakalar u Evropi, a tradicionalna blagdanska košarica poskupjela je 21 posto u odnosu na prošlu godinu, upozorili su u srijedu Nezavisni hrvatski sindikati.

Najskuplja blagdanska košarica s bakalarom i odojkom ove godine iznosi 417 eura, srednja je 176 eura, najskromnija je 98 eura, izjavio je predsjednik sindikata Krešimir Sever na zagrebačkoj Splavnici, na tradicionalnom predstavljanju božićne potrošačke košarice za tročlanu porodicu.

Košarica obuhvaća Badnjak, Božić, blagdan sv. Stjepana, Staru i Novu godinu, a Sever je istaknuo da nikada do sada u Hrvatskoj nije bila ovoliko skupa.

U odnosu na prošlu godinu najskuplja je košarica u Hrvatskoj poskupjela za 21 posto, srednja 15 posto, a najskromnija devet posto.

“Bakalar plaćamo najskuplje u Evropi, čak i zemlje koje su znatno udaljenije nego mi od Norveške imaju jeftiniji bakalar od nas”, rekao je Sever.

Ove ćemo godine imati najskuplji Božić i zato što odojka nema zbog afričke svinjske kuge i cijena mu je “odletjela u nebo”.

Sever je rekao i da su cijene hrane u Hrvatskoj u protekle dvije godine porasle više od 30 posto te su znatno više od EU prosjeka.

“Zadnji pokazatelji pokazuju inflacija 4,7 posto, a hrana je poskupjela 7,9 posto”, rekao je.

Osvrnuo se i na upozorenja iz EK da treba prestati s podrškama za energiju.

“Da smo mi kojim slučajem imali slobodno formiranje cijena energije poput Njemačke ili Francuske, u Hrvatskoj bi bio pomor. U tim je zemljama tri puta su veće plaće nego u Hrvatskoj gdje su među najnižima u EU”, kaže Sever.

Dodao je i da s medijalnom plaćom, nešto većom od hiljadu eura neto, u Hrvatskoj živi više od 830 hiljada ljudi.

Upozorio je i da su nestalni poslovi i male plaće “izgurali” velik dio građana iz Hrvatske, te poručio vladajućima da ne oslobađaju više poslodavce od taksi, da ne povećavaju neoporeziva primanja koja ne ulaze u penzioni sistem i oslobođena su doprinosa za zdravstveno osiguranje.

“Nama treba normalan, zdravi rast plaće bez imalo demagogije koliko nam je dobro jer znamo da to nije tako”, poručio je Sever, prenosi Hina.

BANJALUKA – Vlada Republike Srpske u posljednjim danima ove godine veoma je aktivna na Banjalučkoj berzi. Danas je prodala trezorske zapise i zadužila se za 43,2 miliona maraka, a u narednim danima je u planu još jedna aukcija od 30 miliona KM.

Današnjom aukcijom trezorskih zapisa, 85. po redu, Vlada je prvobitno planirala da se zaduži za 30 miliona marka, ali je prihvatila skoro sve ponude investitora i uzela dodatnih 13,2 miliona KM.

U obavezi je da ih vrati do 20. juna naredne godine uz kamatu od četiri odsto.

Već naredne sedmice biće održana i 86. aukcija, a plan je prodati 3.000 trezorskih zapisa po 10.000 KM kako bi se prikupilo još 30 miliona maraka.

Aukcija je zakazana za 26. decembar, a datum dospijeća je 26. jun naredne godine.

Takođe, Srpska se prošle sedmice emisijom dugoročnih obveznica zadužila 29,6 miliona KM po kamatnoj stopi od 6,1 odsto.

CAPITAL: D. T.

Objava Vlada se na berzi zadužila 43 miliona KM, u planu još 30 prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

VAŠINGTON – Vrijednost ukupnog svjetskog duga iznosila je na kraju prošle godine nešto više od 300 triliona američkih dolara, dok je u prvoj polovini ove godine dug povećan za novih 10 triliona, pokazuju podaci međunarodnih finansijskih organizacija.

Uprkos povećanom globalnom ekonomskom rastu, nakon stagnacije u vrijeme pandemije, globalni javni dug je ostao na veoma visokom nivou.

Sudeći po podacima Međunarodnog monetarnog fonda, Kina je odigrala značajnu ulogu u porastu globalnog duga posljednjih decenija jer je porast njenog zaduživanja značano prevazišao ostvarene prihode.

Ukupni dug ove, druge po redu svjetske ekonomske sile, iznosi nešto više od 47 triliona dolara, što predstavlja 77 procenata ukupnog njenog godisnjeg bruto prihoda.

Napominje se da na Kinu otpada cijelih 28 procenata ukupnog svjetskog nefinasijskog duga, odnosno duga koji su napravila domaćinstva i nefinansijske oganizacije.

Fiskalni deficit država širom svijeta zabilježio je dalji rast usljed povećanja državne potrošnje koja nije praćena adekvatnim porastom prihoda.

Rast zaduživanja nastavio je svoj uzlazni trend prije svega zbog velikih ulaganja u podstrek ekonomskog rasta i smanjenja negativnih posljedica skoka cijena hrane i energenata na svjetskom tržistu, čak i nakon okončanja pandemije i oživljavanja svjetske privrede.

Privatni dug, koji uključuje dugove domaćinstava kao i dugove privatnih nefinansijskih organizacija, smanjen je za nekoliko procenata tokom perioda pandemije, ali to nije značajno uticalo na promjenu iznosa ukupnog globalnog duga, koji je od sredine 70- tih pa do danas više nego utrostručen.

Usljed skoka kamata posljednjih godina, što predstavlja najveci skok cijene novca u zadnje četiri decenije, značajno su povećane i finasijske brige zemalja u razvoju čiji se ukupni dug procjenjuje na oko 10 triliona dolara.

Tokom prošle godine, prema podacima Svjetske banke, ove zemlje potrošile su 443 milijarde dolara samo na održavanje duga, odnosno otplatu glavnice i kamata što je porast od pet procenata u odnosu na troškove duga u 2021. godini.

Tako povećani izdaci otežali su prijeko potrebna investiranje u oblasti zdravstva, obrazovanja i očuvanja prirodne sredine u zemljama u razvoju. Prije svega zahvaljujući ekonomskim i političkim neizvjesnostima sa kojima je svijet suočen, Svjetska banka procjenjuje da će 24 najsiromašnije zemlje svijeta u ovoj i narednoj godini platiti za održavanje duga skoro 40 procenata više nego lani.

Nepovoljna finansijska kretanja povećala su ranjivost zemalja u razvoju od kojih, posljednje tri godine, čak njih deset nije bilo u stanju da plati dospjele obaveze po dugu, što je više nego ukupan broj obustavljenih plaćanja siromašnih zemalja od početka stoljeća.

Nažalost, prema procjenama ekonomskih stručnjaka, globalni rast u 2024. godini će usporiti za 0,3 odsto u odnosu na ovu godinu i iznosiće skromnih 2,6 odsto. Smatra se da neće doći do svjetske recesije, ali se uslovi za vraćanje i servisiranje dugova neće poboljšati, kao i da će globalna zaduženost nastaviti svoj tvrdoglavi rast.

Objava Ukupni svjetski dug porastao za trilione dolara prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Ovo je samo 30,4% putnika iz istog mjeseca prošle godine, odnosno 43,2% iz istog mjeseca 2019. godine (35.484).

Tuzla je ovime dostigla dno. I ovo je prvi, i jedni mjesec gdje će Tuzla operirati najmanje letova, tj. samo 9 letova Wizz Aira, obzirom da Lumiwings još nije bio počeo letjeti, a Wizz Air je u prethodnim mjesecima imao više letova.

Od sredine decembra s letovima je krenuo Lumiwings koji će imati 10 sedmičnih letova, što je više nego ih trenutno ima Wizz Air, izvijestio je Zamaaero.

Jasno, Lumiwings leti sa bitno manjim avionom i imat će značajno manji load faktor nego Wizz Air pa te brojke neće biti duplo veće, ali da će biti značajno veće to svakako hoće.

Stoga u decembru možemo očekivati preko 20.000 putnika, a u januaru je moguće čak i 25.000.

Tuzla je od početka godine ostvarila 564.437 putnika i evidentno neće preći 600.000 ove godine, bitno manje od prvotno planiranih 700.000.

Ovime Tuzla neće dostići ni brojke iz 2019. (593.050). No, iduće godine brojke će značajno pasti i nikako neće ostati na razini 2023., piše biznisinfo.

U poređenju sa zemljama u okruženju, uključujući i našu, Hrvatska se i dalje nalazi u gornjem dijelu liste prema visini prosječne bruto plate. Najvišu prosječnu bruto plaća u razdoblju od periodu od januara do septembra 2023. i dalje bilježi Slovenija (2.185 eura), a slijede Češka (1.747 eura) i Poljska koja je preskočila Hrvatsku i vratila se na treće mjesto sa prosječnom bruto platom 1.592 eura.

Niže prosječne bruto plate od Hrvatske zabilježile su Mađarska, Rumunija i Slovačka s prosječnim bruto platama od 1.460 eura odnosno 1.458 eura i 1.383 eura. Od zemalja u okruženju, na samom začelju su Bugarska (995 eura) te Srbija (993 eura).

Važno je napomenuti kako dinamički prikaz kroz razdoblje od početka 2009. godine ukazuje na razmjerno snažniji trend rasta prosječnih bruto plata kod usporedivih zemalja, dok je istovremeno dinamika godišnjeg rasta prosječne bruto plate u Hrvatskoj blago ubrzala tek u posljednjih nekoliko godina.

Snažni inflatorni pritisci koji su prisutni od posljednjeg tromjesečja 2021. uslovljavaju i dinamiku kretanja prosječnih plata u realnom izrazu, utječući tako i na realni raspoloživi dohodak. U većini promatranih zemalja iz okruženja, iako uz postupno usporavanje, prosječne stope rasta potrošačkih cijena (mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena) u promatranom razdoblju i dalje su bile u dvoznamenkastom području (izuzev Slovenije i Hrvatske gdje je prosječna inflacija iznosila 8,3% odnosno 9,5% godišnje). Posljedično, u Češkoj, Mađarskoj i Slovačkoj prosječne plate su u realnom izrazu zabilježile pad i to za 5% godišnje u prva tri tromjesečja 2023. u Češkoj odnosno za 2,3% i 4,5% godišnje u Mađarskoj i Slovačkoj.

Pozitivna realna stopa zabilježena je u Hrvatskoj (+6,8% godišnje), Sloveniji (+1,2%), Poljskoj (+0,8%), te Rumuniji i Bugarskoj (+1,7% odnosno +5.9% godišnje). Nastavak usporavanja inflatornih pritisaka u Hrvatskoj kao i u zemljama u okruženju i u mjesecima pred nama povoljno će se odražavati na kretanja plata u realnom izrazu. Nadalje, i manjak radne snage koji je, kao i u Hrvatskoj prisutan na području zemalja EU također će nastaviti vršiti pritisak na rast plata.

Posljednji podaci Eurostata (koji se periodično objavljuju dva puta godišnje) pokazuju da je minimalna bruto plata obračunata za drugi dio 2023. u Hrvatskoj iznosila 700 eura. Očekivano, značajno viša minimalna bruto plata zabilježena je u Sloveniji (1.203 eura) i Poljskoj (811 eura).

Zemlje iz okruženja koje su imale nižu minimalnu bruto platu su Bugarska (399 eura), Rumunija (604 eura), i Mađarska (624 eura).

Vrijedi istaći da, prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata za 2022. godinu, minimalna bruto plata u Hrvatskoj čini svega 47% udjela u prosječnoj bruto plati. Isti udio kao Hrvatska ima i Poljska, a prednjači Slovenija sa 61,1%. Ostale zemlje u okruženju imaju niži udio minimalne bruto plate u ukupnoj prosječnoj bruto plati, piše biznis.

Direktor Cesta Federacije Bosne i Hercegovine Ljubo Pravdić istaknuo je kako je Hercegovina povezanija nego što je bila prije četiri godine.

– Hercegovina, kao i svi drugi dijelovi Bosna i Hercegovina, naslijedila je infrastrukturu iz bivšeg perioda, ali može se reći da je povezanija u odnosu na period od prije četiri godine. Kad pričamo konkretno o magistralnim cestama, Ceste FBiH u sklopu Programa modernizacije cesta u Federaciji izgradilo je potpuno novu cestu M17.3 Neum – Stolac okvirne dužine od 36 kilometara. Također, završili smo obilaznicu u Stocu, rekonstruirali smo neke bitne objekte, poput tunela Crnaja – kazao je Pravdić.

Na području Hercegovine, dodao je, trenutno se izvodi više projekata u nadležnosti JP Ceste FBiH.

– Tu bih prije svega naglasio južnu obilaznicu Mostara, trenutno je u fazi izgradnje tunel Novi koji košta oko 30 miliona maraka s PDV-om, a dužina je oko 930 metara. Tunel bi trebao biti završen do novembra 2024. godine. Isto tako, preostat će nam samo oko tri kilometra do Rodoča, gradi se i sjeverna obilaznica kod Gruda, južna je davno započeta, kao i obilaznica kod Ljubuškog, radimo projektnu dokumentaciju za obilaznicu Čitluk. Znači, mnogi projekti su u toku i Hercegovina je iz dana u dan sve povezanija, bar kada pričamo o magistralnim cestama – kazao je Pravdić.

Naglasio je kako su povezanost i dobra cestovna infrastruktura preduvjet za razvoj privrede, turizma i svih ostalih aspekata kvalitete življenja, kako u Hercegovini, tako i u Federaciji, odnosno Bosni i Hercegovini.

Profesor na Građevinskom fakultetu SUM-a Ivan Lovrić kazao je kako je cilj ovog događaja analizirati postojeće stanje i pokušati doći do ideja kako ga unaprijediti.

– Prije dvije godine imali smo okrugli sto na sličnu temu, ali je bio isključivo stručni, za razliku od današnjeg, kada smo se fokusirali i na struku i na upravljački dio kako bismo analizirali postojeće stanje, da vidimo gdje smo i u smislu planiranja, projektiranja i izvođenja, pa da onda na neki način istaknemo ključne elemente kako bi i struka i upravljanje imali nekakve ulazne informacija kako i šta dalje raditi – kazao je Lovrić.

Što se tiče saobraćajne povezanosti Hercegovine, Lovrić smatra da se moglo i trebalo uraditi puno više.

– Cestovni saobraćaj i povezanost jako je važna kada govorimo o turizmu, ali za ovu regiju je također jako bitan i Aerodrom u Mostaru koji bi konačno trebao profunkcionirati u turističkom smislu, a u isto vrijeme to je preduvjet bilo kakvog privrednog razvoja. Što se tiče mosta u Počitelju, mislim da su tu mediji zakazali, uhvatili su se po stabilnost mosta nebitnog detalja umjesto da “dignu spomenik” inžinjerima koji su završili Građevinski fakultet u Mostaru, koji su sposobni za puno toga i koji se tako dobro nose s ovako izazovnim problemima, tako da u smislu počiteljskog mosta vidim problem u medijima, a ne u samom mostu – kazao je Lovrić.

Suorganizatori današnjeg događaja bili su Federalno ministarstvo saobraćaja i komunikacija, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona i Vlada Zapadnohercegovačkog kantona.

TREBINJE – Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) planira da se u budućnosti zaduži na tržištu Slovenije, a prikupljeni novac bi se trošio u projekte za gradnju obnovljivih izvora energije, saznaje portal CAPITAL.

Naime, oni planiraju da u ovoj zemlji emituju zelene obveznice, a iz kojih se finansiraju ekološki održivi projekti.

Cijeli posao bi trebao da ide preko kćerke firme “ERS Trading” koja je osnovana u Ljubljani početkom ove godine. 

Njoj će biti prebačeno 100.000 maraka da uradi elaborat o mogućnosti plasmana zelenih obveznica, a koji bi trebao da posluži kao polazna tačka u realizaciji ove ideje.

Odluka je donesena prošle sedmice.

Napominjemo da je generalni direktor ERS-a Luka Petović u posljednjih godinu dana dva puta boravio u Sloveniji.

U decembru prošle godine on se sastao sa upravom “Slovenačkih elektrana”, a u aprilu ove godine Petrović se u Ljubljani sreo sa ministrom zaštite životne sredine, klime i energetike Bojanom Kumerom na temu zajedničkih investicija u Srpskoj.

Tada su iz ERS-a i otkrili da su u Sloveniji osnovali preduzeće za trgovinu strujom, ne iznoseći previše detalja.

Sastanak u Sloveniji, FOTO: ERS

Više informacija o zelenim obveznicama smo pokušali saznati od Luke Petrovića, ali nam se nije javljao na telefon.

Inače, ERS, odnosno njeno zavisno preduzeće “Rudnik i termoelektrana Ugljevik” dužna je “Elektrogospodarstvu Slovenije” isplatiti oko 250 miliona maraka odštete po osnovu neisporučene struje.

CAPITAL: D. Tovilović

Objava „Elektroprivreda RS“ planira da se zaduži obveznicama u Sloveniji prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Izgradnja vlastitog ljudskog kapitala, unapređenje obrazovnog procesa, osposobljavanje neaktivnog i nezaposlenog stanovništva koje ima ogromne kapacitete, organizacija brige o djeci kroz predškole ustanove da bi majke imale vremena osposobljavanje i zapošljavanje, izjednačavanje prihoda žena i muškaraca, samo su neka od potencijalnih rješenja za aktuelni problem nedostatka kvalificirane radne snage u Bosni i Hercegovini.

Ovo je istaknuto na okruglom stolu o temi „Prevazilaženje nedostajuće radne snage u privredi kroz jačanje kapaciteta neaktivne ženske populacije” kojeg je organiziralo Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine u saradnji sa Populacijskim fondom Ujedinjenih nacija (UNFPA), u okviru projekta finansiranog od strane Ambasade Republike Češke u Bosni i Hercegovini.

„Potencijalna rješenja su i model aktivacije neaktivnih žena na tržištu radne snage, uspostavljanje privatno-javnog partnerstva na organizaciji obuke na radu za nezaposleno i/ili neaktivno stanovništvo mahom žene”, istaknuo je projekt menadžer Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija u BiH Željko Blagojević.

Učesnicima Okruglog stola predstavio je rezultate istraživanja kada je su u pitanju populacijski trendovi u BiH kojeg u okviru „Programa podrške izgradnji društava prilagodljiv demografskim promjenama” uradio UNFPA.

„Istraživanje pokazuje da je u BiH prisutan pad broja mladih ljudi, populacija je sve starija, ljudi sve kasnije dobijaju djecu. Prosječna dob stanovništva u BiH 1996. godine bila je oko 33 godine, a danas je to oko 42 godine i to na adekvatan način pokazuje starenje stanovništva. Projekcije urađene sa statističkim agencijama govore da će u 2070. godini prema postojećim trendovima imati maksimalno 1,5 miliona ljudi. Broj starijih i radno sposobnih će se vrlo brzo izjednačiti”, naglasio je Blagojević.

Kada je u pitanju zapošljavane kao jedan od ključnih problema istaknuta je neaktivnost stanovništva.

„Poslodavci su u potrazi za radnom snagom. Imamo veliku razliku kada je u pitanju zapošljavanje između muškaraca i žena. Tokom pandemije COVID-19 došlo je do naglog skoka nezaposlenosti kod žena. Podaci pokazuju da svaka druga žena starosti od 15 do 64 godine je neaktivna u BiH. To znači da pola miliona žena u BiH nema vlastite prihode”, upozorio je Blagojević.

Ovaj problem dijelom je moguće riješiti kroz organiziranje obuke na radu u trajanju od šest mjeseci za osnovna zanimanja u saradnji sa realnim sektorom, isplata minimalne (bruto) plate za vrijeme trajanja obuke što bi bila obaveza institucija vlasti, kao i uključivanje stanovništva već od 18 godina starosti kroz dualno obrazovanje.

„UPFBiH i na ovaj način želi pokrenuti razgovore o donošenju populacijske strategije u BiH. Na osnovu podataka koji su nam prezentirani, očigledno je da je to neophodno ukoliko želimo razvoj privrede, jačanje tržišta radne snage, viši standard građana”, istaknuo je direktor Udruženja poslodavaca u FBiH Mario Nenadić, piše biznis.ba.