Kategorija: Vijesti

  • EU uvodi zabranu uvoza ruskih dijamanata

    EU uvodi zabranu uvoza ruskih dijamanata

    BRISEL –  EU će uvesti faznu zabranu uvoza ruskih dijamanata prerađenih u trećim zemljama u okviru novog paketa sankcija, saopšteno je iz Savjeta EU.

    FOTO: Pixabay

    Indirektna zabrana uvoza ruskih dijamanata kada su obrađeni odnosno brušeni i/ili polirani u trećim zemljama, uključujući nakit koji sadrži dijamante porijeklom iz Rusije, postepeno će se uvoditi od 1. marta 2024. i biti završena do 1. septembra te godine. Ovo postepeno uvođenje indirektnih zabrana uvoza opravdano je potrebom da se primjeni mehanizam sledljivosti koji omogućava efikasne mjere sprovođenja i minimizira poremećaje na tržištu EU“, navodi se u saopštenju.

    EU će, takođe, uvesti ograničenja na uvoz neindustrijskih dijamanata iz Rusije od 1. januara, navodi se u dokumentu.

    EU uvodi zabranu direktnog ili indirektnog uvoza, kupovine ili transfera dijamanata iz Rusije. Ova zabrana se odnosi na dijamante poreklom iz Rusije, dijamante koji se izvoze iz Rusije, dijamante koji prolaze kroz Rusiju i ruske dijamante kada se obrađuju u trećim zemljama. Zabrana se primenjuje na neindustrijske prirodne i sintetičke dijamante, kao i dijamantski nakit, od 1. januara 2024. godine”, navodi se u saopštenju.

    Dijamanti su jedan od rijetkih preostalih velikih ruskih izvoznih proizvoda koji nisu bili na meti koordinisanih zapadnih sankcija uvedenih kao odgovor na specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini.

    Srna

    Objava EU uvodi zabranu uvoza ruskih dijamanata prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • IMATE LI JOŠ KUNA KOD SEBE? STIGLA VAŽNA OBAVIJEST IZ HRVATSKE BANKE

    IMATE LI JOŠ KUNA KOD SEBE? STIGLA VAŽNA OBAVIJEST IZ HRVATSKE BANKE

    [ad_1]

    Na dan 13. decembra 2023. godine u optjecaju je bilo 4,66 milijardi kuna, što znači da je to preostala količina gotovog novca kune koju još građani mogu zamijeniti.

    Od 1. januara 2024. banke, Fina i Hrvatska pošta prestaju pružati uslugu zamjene kune, a novčanice i kovanice kune moći će se zamijeniti isključivo u Hrvatskoj narodnoj banci, prenose hrvatski mediji.

    -Prilikom zamjene kune u euro u Hrvatskoj narodnoj banci neće biti ograničenja u količini koja se mijenja niti naknade za zamjenu”, podsjetili su u HNB-u.

    Kažu kako će trajno mijenjati novčanice kune, dok će se kovanice moći zamijeniti u roku od tri godine od dana uvođenja eura, odnosno najkasnije do 31. decembra 2025. godine.

    Sejo Sexon za Radiosarajevo.ba: Novogodišnji koncert nije promašena investicija, grad će profitirati Trending

    Sejo Sexon za Radiosarajevo.ba: Novogodišnji koncert nije promašena investicija, grad će profitirati

    -Građani će moći preostale kune zamijeniti osobnim dolaskom na šalter Hrvatske narodne banke, na adresi Zagreb, Franje Račkoga 5, a iznosi manji od 15.000 kuna (oko 4.000 KM) moći će se, na osobnu odgovornost, dostaviti na zamjenu i putem poštanskih usluga na adresu Hrvatska narodna banka, Direkcija za pohranu, obradu i opskrbu gotovim novcem, Trg hrvatskih velikana 3, 10000 Zagreb.

    Za zamjenu gotovog novca kune u iznosu od 40.000 kuna (preko 11.000 KM) i većem ili u broju kovanica koji je veći od 1.000 komada, potrebno je prethodno najaviti svoj dolazak na adresu elektroničke pošte: gotov.novac@hnb.hr, uz navođenje iznosa gotovog novca kune koji se namjerava zamijeniti. Ostali uvjeti zamjene kune u euro u Hrvatskoj narodnoj banci bit će do kraja ove godine objavljeni na internetskim stranicama Hrvatske narodne banke”, pojasnili su detalje.

    Hayat.ba

  • Cijene nafte blago porasle nakon sedam sedmica pada

    Cijene nafte blago porasle nakon sedam sedmica pada

    Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice porasla 0,9 odsto, na 76,55 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,3 odsto, na 71,43 dolara.

    Prvi rast cijena nakon sedam sedmica pada zahvaljuje se nadi trgovaca da će u idućoj godini potražnja za naftom porasti, s obzirom da je, čini se, ciklus povećanja kamata u zapadnim zemljama završen.

    Na posljednjoj sjednici u ovoj godini čelnici američke centralne banke ostavili su kamatne stope nepromijenjene, s obzirom da inflacijski pritisci u SAD-u postupno popuštaju, i procijenili da će u idućoj godini kamate biti smanjene, i to u tri navrata.

    To najvjerojatnije znači da će, uprkos oštrom povećanju kamata u više od godinu i po dana, najveće svjetske privrede izbjeći recesiju. A to, ipak, znači stabilizaciju potražnje za naftom.

    Zbog niže cijene i mogućeg jačanja potražnje u SAD-u, svjetska potrošnja nafte porast će u 2024. za 1,1 milion barela dnevno, oko 130.000 više nego što se prije očekivalo, procjenjuje Međunarodna agencija za energiju (IEA), navodi SEEbiz, prenosi Fena.

    (Haber.ba)

  • UVEZLI SMO VODE U VRIJEDNOSTI 242 MILIONA KM!

    UVEZLI SMO VODE U VRIJEDNOSTI 242 MILIONA KM!

    [ad_1]

    Za pomenuti period ove godine u Bosnu i Hercegovinu je došlo vode, uključujući prirodne ili vještačke mineralne vode i gazirane, bez dodatog šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aroma, kao i vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode sa dodatim šećerom, u iznosu od 242.380.334 KM.

    Prema tim podacima u ovoj godini uvoz je veći za više od 32,5 miliona maraka nego godinu dana ranije u istom periodu.

    • Što se tiče uvoza, Bosna i Hercegovina najviše vode već godinama uvozi iz Srbije, zatim Hrvatske, Slovenije, Italije i Njemačke- dodaju iz UIO BiH.

    Kada se posmatra izvoz, BiH je za 11 mjeseci ove godine izvezla vode u vrijednosti od 51.441.410 KM, što je više za 8,1 miliona KM nego lani u istom periodu.

    • Najviše vode izvezli smo u Hrvatsku, Makedoniju i Sloveniju-kazali su iz UIO BiH za “Nezavisne novine”.

    Igor Gavran, ekonomski analitičar, ističe da se svako povećanje vrijednosti uvoza vode može objasniti inflacijom, klimatskim prilikama ove godine, ali i uspješnom turističkom sezonom.

    • Svejedno je ovaj odlazak tragičan i predstavlja nastavak ekonomskog samoubistva koje takav uvoz predstavlja. Najvećim dijelom odgovornost je na samim kupcima, jer je vrlo jednostavno pronaći domaću vodu bilo gdje. Nemamo u svakoj prodavnici ili ugostiteljskom objektu veliki izbor, ali iskreno rečeno, oni objekti u kojima dominiraju uvozni proizvodi ne zaslužuju domaće kupce-ističe Gavran za “Nezavisne novine”.

    Dodaje da je, po njegovom mišljenju, zaista više psihološko pitanje da neko može izabrati strani proizvod ako ima domaću alternativu, makar jednakog kvaliteta i cijene, a u slučaju vode to je najčešće domaća voda boljeg kvaliteta i povoljnije cijene.

    • I stranim turistima treba primarno nuditi domaće proizvode, jer je logično da su zainteresirani da okuse nešto iz zemlje koju su posjetili, a ne isto što imaju kod kuće- kazao je Gavran,

    Pojasnio je da vlasti BiH mogu i trebaju učiniti više da pomognu domaćim firmama da budu konkurentnije i osiguraju stroge kontrole kvaliteta uvoznih proizvoda, uključujući i vodu, ali, kako kaže, ipak je ključna uloga kupaca, odnosno domaćeg stanovništva i domaćih trgovaca i ugostitelja.

    Dejan Rauš, portparol Privredne komore Republike Srpske, kaže da su podaci takvi upravo zato što kupci i dalje preferiraju strane proizvode.

    • Sve do trenutka kada potrošači ne promijene svoj stav prema kupovini domaćih proizvoda, naročito kada je riječ o vodi, suočavaćemo se s ozbiljnim izazovima. Kupovinom domaćih proizvoda, u osnovi, doprinosimo jačanju domaće privrede i pružamo podršku samima sebi. Poražavajuće je što trošimo značajna sredstva na uvoz strane vode, iako imamo obilje izvora pitke vode kod nas- kazao je Rauš za “Nezavisne novine”.

    Ističe da je potpuno jasno da ne bi bilo toliko uvoza vode da nema potražnje za njom na domaćem tržištu.

    • Strane vode i dalje dominiraju policama prodavnica u RS i FBiH u poređenju sa domaćim proizvodima, što je ključni faktor njihove bolje prodaje. Strani proizvođači vode uspjeli su da se nametnu marketinškom kampanjom usmjerenom ka ugostiteljima, marketima i malim potrošačima u Republici Srpskoj-kazao je Rauš.

    Godina     Vrijednost

    2021.      184.946.359 KM

    2020.      145.096.882 KM

    2019.      171.176.100 KM

    2018.      154.382.889 KM

    2017.      143.845.334 KM

    (N. novine)

    Hayat.ba

  • Kupite online, platite karticom po preuzimanju pošiljke

    Kupite online, platite karticom po preuzimanju pošiljke

    BANJALUKA – X express brza pošta vam omogućava da vaše pošiljke platite karticom u trenutku preuzimanja i tako uštedite vrijeme.

    FOTO: X express

    Približavaju se praznici, a sa njima i užurbano razdoblje kupovine poklona i priprema za slavlja. Dok pokušavamo da sa što manje stresa prođemo kroz praznični period, online kupovina postaje rješenje koje pojednostavljuje i olakšava proces odabira adekvatnog poklona ili novogodišnjeg outfit-a.

    Od sada ne morate da razmišljate da li ćete imati dovoljno gotovine da platite vašu pošiljku, da jurite do bankomata ili da pravite komplikovane računice u svom rasporedu. X express brza pošta, u saradnji sa kompanijom Mastercard i NLB Bankom olakšala je proces kupovine uvođenjem mogućnosti kartičnog plaćanja prilikom preuzimanja pošiljke, putem NLB Smart POS aplikacije NLB Banke, koja osigurava sigurnu i efikasnu transakciju.

    U želji da pružimo našim korisnicima najbolje korisničko iskustvo, uvođenjem usluge kartičnog plaćanja, željeli smo da olakšamo proces kupovine i obezbjedimo da naši korisnici imaju potpunu kontrolu nad svojim finansijama čak i prilikom preuzimanja paketa. Hvala vam na povjerenju koje ste nam ukazali, a mi se radujemo zajedničkom putovanju kroz prazničnu euforiju“,  izjavila je direktorica marketinga X express-a, Ivona Zucchiatti.

    X express brza pošta čini prazničnu kupovinu još bržom, sigurnijom i praktičnijom nego ikad prije. Uštedite vrijeme i “platite dok kažete X”.

    PR

    Objava Kupite online, platite karticom po preuzimanju pošiljke prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • Vlada godinama izbjegava da vrati milione na escrow račun

    Vlada godinama izbjegava da vrati milione na escrow račun

    BANJALUKA – Vlada Srpske nema novca da vrati milione maraka posuđene sa „escrow“ računa za projektovanje, izgradnju i opremanje nove bolnice u Bijeljini zbog čega je po ko zna koji put produžila rok za vraćanje te pozajmice.

    FOTO: Vlada RS

    Najnoviji rok koji je Vlada sama sebi dala da vrati 17 miliona KM na „escrow“ račun je 31. januar 2025. godine, iako je te obaveze ranijom odlukom planirala da izmiri početkom iduće godine.

    Novac za izgradnju ove bolnice posuđen je još 2009. godine, a prvobitno definisan rok za njegovo vraćanje bio je kraj 2015. godine.

    Međutim, Vlada je taj rok svake godine produžavala jer očigledno nema novca da pozajmljeni novac vrati.

    Inače, Vlada Srpske je i u ovoj godini nastavila da prazni „escrow“ račun na kojem je na kraju juna bilo svega 2,08 miliona maraka.

    Podsjećamo, na „escrow“ računu nalazi se novac dobijen po osnovu privatizacije državnog kapitala i sukcesije imovine bivše SFRJ.

    CAPITAL: M. Lj.

    Objava Vlada godinama izbjegava da vrati milione na escrow račun prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

  • UZ DVA MILIONA LJUDI U DIJASPORI KOJI VUKU PORIJEKLO IZ BIH, OTVARAJU SE DOBRE PRILIKE ZA INVESTICIJE

    UZ DVA MILIONA LJUDI U DIJASPORI KOJI VUKU PORIJEKLO IZ BIH, OTVARAJU SE DOBRE PRILIKE ZA INVESTICIJE

    [ad_1]

    Broj osoba bosanskog porijekla u iseljeništvu ostaje neodređen, no važnije od brojki je prepoznati potencijal koji iseljeništvo nosi za Bosnu i Hercegovinu.

    U novom geopolitičkom kontekstu, dijaspora može odigrati ključnu ulogu u uspostavi jačih veza i poticanju investicija u zemlji.

    Nedavno predstavljen alat za mapiranje dijaspore, dio projekta “Diaspora Invest,” pruža lokalnim zajednicama uvid u podatke o iseljeništvu. Ovaj alat omogućuje jedinicama lokalne samouprave lakše prikupljanje informacija i upravljanje podacima, stvarajući jasniju sliku veza između dijaspore i matičnih lokalnih zajednica.

    Grad Livno prednjači u ovom procesu, potičući dijasporu da sudjeluje u popunjavanju upitnika koji će omogućiti saradnju, razmjenu iskustava te zajedničko djelovanje.

    Slične aktivnosti provode se i na državnoj razini, s namjerom definiranja preduslova za uspostavu registra dijaspore.

    Osim olakšavanja administrativnih procedura za osobe porijeklom iz BiH, projekt mapiranja dijaspore otvara vrata za jaču dvosmjernu komunikaciju i saradnju na poslovnoj razini.

    Nove okolnosti na međunarodnoj sceni potiču firme sa Zapada da traže geografski bliže lokacije za investiranje, a BiH, s potencijalom svoje dijaspore, može iskoristiti ove prilike za novi investicijski ciklus i privredni razvoj.

    Hayat.ba

  • Počeli letovi Lumiwingsa iz Tuzle, jutros prvi let za Švedsku

    Počeli letovi Lumiwingsa iz Tuzle, jutros prvi let za Švedsku

    Sutra će uslijedit i prvi let za holandski Maastricht, a 20. decembra i za njemački Saarbrucken i danski Esbjerg.

    Uprava MAT-a potpisala je ugovor s Lumiwingsom 1. decembra i nakon toga počela je prodaja karata.

    Kako je najavljeno tom prilikom, ova aviokompanija povezat će Tuzlu sa Evropom s pet linija i jednom linijom za Tursku.

    “Za dvije sedmice, otkako je počela prodaja karata, Međunarodni aerodrom Tuzla prodao je blizu 3.000 karata. Imajući u vidu da je u pitanju jako kratak period, mi smo vrlo zadovoljni”, kazao je za Vijesti.ba Dževad Halilčević, direktor Međunarodnog aerodroma Tuzla.

    Nakon letova za EU, uprava aerodroma očekuje uvođenje letova za Tursku.

    “Mi smo dobili slotove, još čekao odobrenje i krećemo sa Turskom. To je dogovoreno, ali sad je u pitanju birokratija. Jer treba promijeniti naziv kompanije jer je planiran Air Montenegro, sad je Lumiwings. Početkom godine kreću letovi za Istanbul”, zaključuje Halilčević.

    Tuzla će ovim letovima biti povezana sa Stockholmom i Halmstadom u Švedskoj, Maastrichtom u Holandiji, Saarbruckenom u Njemačkoj, Esbjergom u Danskoj i ubrzo Istanbulom, piše FENA.

    (Haber.ba)

  • Velika pobjeda radnika: Kreće proizvodnja u zeničkom ArcelorMittalu i Rudniku Ljubija

    Velika pobjeda radnika: Kreće proizvodnja u zeničkom ArcelorMittalu i Rudniku Ljubija

    Dogovor Sindikata i Uprave zeničkog ArcelorMittala oko novog Kolektivnog ugovora razriješio je pitanje budućnosti za ovu kompaniju u Bosni i Hercegovini i njenih 2.200  radnika. Proizvodnja bi trebala biti pokrenuta u narednim danima. Izvjesno je da dolaze bolji dani i za ArcelorMittal Prijedor odnosno Rudnik željezne rude Ljubija i njegovih 780 radnika koji zavise direktno od Zenice, te da će i oni uskoro obnoviti proizvodnju.

    Dogovor za kolektivni ugovor je postignut uz posredovanje Vlade Federacije BiH koja je vlasnik osam posto kapitala kompanije i resornog Ministarstva energije, rudarstva i industrije.

    Nema pobjednika ni poraženih

    Borba za radnička prava uz podršku države, u ovom slučaju entitetske Vlade, dala je rezultat. Pobjednika i poraženih zvanično nema, ali se može konstatovati da su pobijedili svi. I zaposlenici koji će finansijski profitirati, i poslodavac koji će ostati raditi u Bosni i Hercegovini uz pogodnosti koje imaju u vidu jeftine električne energije i plina, i država odnosno entitetske Vlade koje će puniti svoje budžete od ArcelorMittala Zenica koji je godinama među najvećim izvoznicima u Bosni i Hercegovini (do 2022. godine su bili lideri, ali ih je prestigla Aluminij Industrija iz Mostara; op.a.) i koji je najveći potrošać struje u državi, kao i Rudnika Ljubija.

    Laknulo je i desecima kooperantskih firmi koje su sarrađivale sa Mittalom, među kojima i Željeznicama Republike Srpske kojima je bilo ugroženo poslovanje obzirom da im 42 posto godišnjeg budžeta čini ono što dobijaju za prevoz rude od Prijedora do Zenice. Laknulo je i građanima Zenice koji daljinsko grijanje imaju od Toplane Zenica čiji je većinski vlasnik ArcelorMittal, gdje se toplotna energija dobija zahvaljujući visokopećnom i koksnom plinu koji su inače nus produkt.

    “Rezultati radničke borbe dolaze onog momenta kada i vlast umjesto da staje na stranu krupnog kapitala stane na stranu radnika i građana. Najvažnija stvar u svemu tome je što se promijenio odnos koji smo imali ranije kada je za sve “probleme” između radnika i poslodavca država po defaultu uvijek bila na strani poslodavaca. Srećom, sada imamo drugačiji pristup, vrlo jasne poruke koje kažu da je radnik taj koji zaradi i za poslodavca i za državu i da zaslužuje bolju raspodjelu tog cijelog dohotka. Jako je važno što smo konačno došli do takve situacije da se vlast miješa u te procese na način da podržava svoje radnike i građane a ne poslodavce”, kazao je Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine.

    Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca Zeničko-dobojskog kantona, rekao je  kako je ponosan na svoje kolege “koje su izdržale strašan pritisak i ustrajali u ovoj borbi za radničko dostojanstvo”.

    “Štrajk je trajao 25 dana, mnoge su stvari mogle poći po zlu, ali nisu, sve je odrađeno perfektno, u skladu sa zakonom i pravilima sindikata. Nije napravljen ni najmanji propust niti incident za vrijeme štrajka. Zaista mi je bila čast ali i ogromna odgovornost biti dio ove ekipe, kao kantonalni predsjednik i kao pravni savjetnik. Sindikat je ponovo pokazao da zna, da smije i da može, bez obzira na sve izazove. Značajnu ulogu u postizanju dogovora imali su i premijer Federacije BiH Nermin Nikšić i resorni ministar Vedran Lakić, koji su organizovali sastanak u Sarajevu sa Upravom Mittala, koji su stvari nazvali pravim imenom i stali na stranu radnika”, istakao je Mujkanović.

    Kolektivni ugovor za Mann+Hummel

    “Ne želim da stvaram veći antagonizam između uprave i sindikata, nema ovdje pobjednika ni poraženih. Bitno je da je došlo do dogovora koji će značajno popraviti materijalni položaj radnika, koji sigurno zaslužuju i daleko više. Bez zadovoljnog radnika nema ni poslodavca. Ono što smatram posebno važnim jeste činjenica da je Uprava predložila da kolektivni ugovor važi do kraja naredne godine, što bi trebalo da znači da na proizvodnju čelika u Zenici ipak gledaju dugoročnije. Bićemo konstruktivan partner u svemu što je od interesa za radnike, ali i najžešći neprijatelj i protivnik svih odluka ili poteza na štetu radnika. Radnici su ti koji stvaraju kapital, treba samo da postanu svjesni svoje snage i svog značaja, odnos prema njima bi se promijenio za 180 stepeni”,  naglasio je Kenan Mujkanović.

    Rašid Fetić, predsjednik Sindikata ArcelorMittal Zenica objasnio je kako se do prije koji dan pričalo da postoji mogućnost povlačenja Mittala iz Bosne i Hercegovine, te da je sada jasno da postoje dugoročniji planovi vlasnika za Zenicu.

    “Zadovoljstvo je sigurno. Ljudima je bitan novac. Izborili smo se za bolje finansije. Izborili smo se za više nego što smo mislili da ćemo dobiti. Plan je da naredne godine razgovaramo sa Upravom kompanije oko nekih stvari, što se mogu poboljšati. Bitno je da se pokrene proizvodnja, da roba ide. Očekujem pokretanje proizvodnje do kraja naredne sedmice u Zenici, a najkasnije do 15. januara i u Prijedoru”, izjavio je Rašid Fetić.

    Dario Antonić, predsjednik Sindikata ArcelorMittala Prijedor, kazao je da im predstoje razgovori i pregovori oko novog kolektivnog ugovora.

    “Pokretanje proizvodnje i signal Mittala da ima namjeru da ostane na ovim prostorima i da se bavi proizvodnjom u Zenici kao i snabdjevanjem željeznom rudom iz ArcelorMittala Prijedor, podsticaj je da moramo napraviti dobru platformu za pregovore i utemeljiti to sve na iskustvu koje su imale naše kolege u Zenici. Eventualno povećanje plate tako i nekih benefita kroz kolektivni ugovor mora propratiti rast cijena osnovnih životnih namirnica i usluga”, poručio je Antonić.

    Lijepa vijest stigla je iz Mann+Hummel BA dd Tešanj gdje je 15. decembra dogovoreno potpisivanje novog kolektivnog ugovora u firmi koja zapošljava 730 radnika.

    “Kolektivni ugovor je okvir prava i obaveza i za poslodavce i za radnike. U našem kolektivnom ugovoru bolje je za prava radnika nego što sam zakon to daje, a trenutno nemamo ni granski kolektivni ugovor jer je istekao. Nije zanemarljivo ni to što je novim pojeidnačnim klektivnim ugovorom predviđeno povećanje plate za deset posto. Činjenica je da plate u realnom sektoru u samoj proizvodnju nisu na nivou, pa i kad dođe povećanje nije to nešto veliko, ali, za ovaj trenutak i trenutno stanje u metalskom sektoru je dobra vijest”, kazao je Dino Čamdžić, predsjednik Sindikata  Mann+Hummel BA dd Tešanj.

    Čamdžić je pojasnio da su dobili projekte za razvoj novih filtera koji dosad nisu imali u svom proizvodnom asortimanu, tako da bi, prema najavama čelnika firme, ti projekti donijeli stabilnost firme za minimalno deset narednih godina.

    Gasi se firma FAD Jelah

    Najavljeno je gašenje Prevent FAD Jelah – Tešanj uz otpuštanje svih 60 zaposlenih. Sindikat ove firme najavio je protest u srijedu 20. decembra ispred sjedništa ASA Preventa u Sarajevu. Ukoliko se postigne dogovor oko iznosa otpremnine postoji mogućnost da protest bude otkazan.

    Prevent FAD bio je poznat po proizvodnji kočionih diskova koje je izvozio na tržište EU za direktnu ugradnju u vozila VW grupacije, kao sto su Audi, Škoda i Volkswagen. Fabrika postoji od 1989. godine.

    Poslodavac privremenim zaustavljanjem proizvodnje u zeničkom ArcelorMittalu nije uspio dovesti radnike u situaciju da se trebaju zadovoljiti zadržavanjem radnih mjesta, nego su se borili i izborili za bolje finansijske uslove rada. Prihvaćenim uslovima kolektivnog ugovora vlasnik kapitala pokazao je da mu je itekako stalo zadržati fabriku u Bosni i Hercegovini. Profit je dakako najvažniji, a Bosna i Hercegovina im nudi dobre uslove za poslovanje: jeftina električna energija, jeftin plin i jeftina radna snaga.

    Mirza Dajić (AJB)

    Kliker.info

  • OVO SU NAJBOGATIJI LJUDI U BIH U 2023. GODINI

    OVO SU NAJBOGATIJI LJUDI U BIH U 2023. GODINI

    [ad_1]

    Loše su prošli giganti metalske industrije, poput Arcelor Mittala, Aluminij industrije itd, koji su morali smanjiti proizvodnju zbog stanja na globalnom tržištu. Također, mnoge kompanije u tekstilnoj industriji morale su smanjivati kapacitete i gasiti neke pogone.

    Naftne kompanije također će ove godine vjerovatno imati znatno manje prihode nego lani jer su cijene energenata ispuhale u odnosu na vrhunce iz 2022.

    S druge strane, značajno je rastao maloprodajni sektor, o čemu svjedoči i veliki broj vijesti o otvaranju novih tržnih centara, retail parkova, supermarketa… Uprkos inflaciji, građani očito nisu smanjili svoje potrošačke navike.

    Osim toga, godinu je obilježio i rast cijena nekretnina zbog čega su mnogi dodatno profitirali, iako je građanima postalo teže nego ikad doći do stana.

    Ako bismo govorili o listi najuspješnijih poduzetnika pa time i najbogatijih ljudi u BiH, ona se nije mnogo mijenjala u odnosu na prethodne godine, prema procjenama BiznisInfo.ba. Kratku listu smo sastavili na osnovu sličnih lista iz prethodnih godina te grubih procjena o tome koliko su kompanije bile uspješne u 2023. godini.

    Važno je naglasiti da se mnogi od najbogatijih poduzetnika u BiH, uključujući i one na samom vrhu liste, ne razmeću svojim bogatstvom, već dobit vrijedno reinvestiraju nazad u domaću privredu, a u posljednje vrijeme sve više i u poboljšanje položaja radnika.

    1. Senad Džambić – Bingo Grupa

    Bingo je i ove godine bez premca bio najuspješnija domaća kompanija. Nastavili su jačanje u sektoru maloprodaje, počeli izgradnju novog velikog distributivnog centra u Tuzli, te nastavili širenje svog lanca benzinskih pumpi Bingo Petrol.

    Bingo je nastavio sa svojom dugogodišnjom politikom da većinu dobiti reinvestira u privredu, ali i praksom koju gaji posljednjih nekoliko godina da izdvaja zanačajna dodatna sredstva za poboljšanje položaja radnika. Tako su prije nekoliko dana saopštili da su izdvojili čak 14 miliona KM kako bi radnicima podijelili po dodatnih 1.000 KM.

    Time su postavili visoke standarde i za druge kompanije, pa ostaje da se vidi da li će ih one slijediti.

    2. Porodica Hastor – ASA i Prevent

    ASA i Prevent su dvije grupacije koje spadaju u vodeće poslovne imperije u BiH već decenijama. Ova godina za neke kompanije unutar grupacije možda i nije bila idealna, kada se uzmu u obzir problemi u tekstilnoj i metalskoj industriji, te su između ostalog morali i zatvoriti neke pogone.

    No, s druge strane napravili su veliki iskorak u finansijskom sektoru. ASA banka je postala treća po veličini banka u BiH, ASA Central osiguranje učvrstilo se kao lider sektora u BiH. Osim toga, izgrađena je i ASA Bolnica, prva privatna opšta bolnica u BiH, kao pionirski projekat ove vrste u našoj zemlji.

    3. Petar Ćorluka – Violeta

    Ovu godinu obilježio je veliki povratak na tržište domaćeg brenda Lasta Čapljina, koji je preporođen nakon što je propalu tvornicu preuzela Violeta iz Gruda poznata po svojim papirima za upotrebu u domaćinstvu i sredstvima za čišćenje. Lastine štrudle i keksi ponovo su postali omiljeni slatkiš mnogih građana u BiH i šire.

    Osim toga, Violeta privodi kraju novu veliku investiciju, a riječ je o fabrici kartonske ambalaže u Grudama. Svi radovi su pri kraju i već u sljedećoj godini proizvodi iz ove fabrike će biti na tržištu. Violeta uskoro kreće s još jednom velikom investicijom – gradnjom shopping centra i hotela u Grudama.

    4. Izudin Ahmetlić – Hifa Oil

    Hifa Oil nastavila je s ekspanzijom u raznim smjerovima. Kompanija kroz investicije razvija snažno energetsko čvorište u Bosni i Hercegovini povezujući u cjelinu terminale sa skladišnim kapacitetima od preko 34 miliona litara u Zenici i Prijedoru, kao i Terminal u Vogošći i Sarajevu.

    Osim toga, postala je ključni snabdjevač avio-kompanija koje lete iz Bosne i Hercegovine, a nedavno je potpisala ugovor i s Ryanairom za 2024. Također, prepoznali su trenutak i postali ključni igrač za projektovanje, prodaju i ugradnju solarnih panela.

    Osim u energetskom sektoru, kompanija posluje i u oblasti metalurgije, a snažno je ušla i u sektor namještaja kroz firmu Nostro gdje već bilježi dobre rezultate.

    5. Porodica Grbešić – Mepas

    Uspješna poduzetnička porodica iz Bosne i Hercegovine u svom vlasništvu ima niz kompanija u Hrvatskoj koje se ubrajaju u lidere tamošnje industrije. Također su vlasnici luksuznog hotela u Mostaru uz najveći hercegovački šoping centar Mepas Mall.

    Riječ je o porodici Grbešić iz Širokog Brijega koja stoji iza kompanije Mepas, a vlasnici su firmi Saponija, Brodomerkur i Koestlin u Hrvatskoj. Ove firme pod njihovom upravom posluju sve bolje, a ove godine su bilježile sjajne rezultate. Također, ove godine su preuzeli poznati Hotel Park u Makarskoj.

    (BiznisInfo)

    Hayat.ba