Kategorija: Vijesti

Od svih pregovaračkih ciljeva koje je Sindikat Ujedinjenih radnika automobila postavio u tek završenim pregovorima, nijedan nije bio ambiciozniji, niti je dobio manju snagu u pregovorima, od ideje o četverodnevnoj, 32-satnoj radnoj sedmici.

I bez smanjenja plate.

To se nije desilo, barem ne u ovoj rundi. I to bi moglo zvučati kao nemoguć san za većinu američkih radnika. Ali predsjednik UAW-a Shawn Fain kaže da to nije samo ostvarivo, već san u koji su vjerovali njegovi preci iz sindikata.

“Mislim da je to vrlo realan cilj”, rekao je on u intervjuu za CNN Business. Ističe da je to bio pregovarački cilj sindikata još sredinom prošlog vijeka, ubrzo nakon što je dobio pravo da zastupa radnike kod domaćih proizvođača automobila, piše biznis.ba.

„Ne znam šta se dešavalo u narednih 60 ili 70 godina, ali taj razgovor je pao sa strane“, rekao je. „Tako da sam smatrao da je imperativ da vratimo dijalog na, znate, radnike koji vraćaju svoje živote“, rekao je.

Ali ideju su odbacili proizvođači automobila. Neki rukovodioci, poput Fordovog izvršnog direktora Jima Farleya, rekli su da bi pristanak na to dovelo do ogromnih gubitaka za proizvođače automobila.

Da smo uradili to bankrotirali bismo prije mnogo godina“, rekao je Farley za CNN 14. septembra, dan prije početka štrajka. “Morali bismo zatvoriti pogone i većina ljudi bi izgubila posao.”

A kada su sindikat i proizvođači automobila počeli napredovati ka sporazumu koji bi na kraju prekinuo štrajk, bilo je malo diskusija o četverodnevnoj sedmici. Sindikat je dobio rekordan ugovor, sa trenutnim povećanjem plata od najmanje 11%, dodatnih 14 procentnih poena povišica tokom trajanja ugovora, povratom prilagođavanja troškova života (COLA) i poboljšanim penzijskim beneficijama, između ostalih dobitaka.

Većina radnika po satu u GM-u, Fordu i Stellantisu će biti plaćena najmanje 43 dolara po satu do kraja nedavno ratifikovanog ugovora u aprilu 2028. To iznosi oko 1.700 dolara sedmično za 40-satnu sedmicu. A COLA će vjerovatno to povećati i dalje od toga. I dok hipotetička struktura plata za alternativni dogovor koji uključuje četverodnevnu radnu sedmicu može biti nepoznata, plaćanje te nedjeljne plaće za 32-satnu sedmicu povećalo bi satnicu za oko 25%, povrh upravo dogovorenog povećanja plata.

Da li će kompanije moći da priušte to dodatno povećanje zavisiće od niza faktora, uključujući promjene u produktivnosti, potražnju za vozilima i uticaj koji bi imao na cijene i cij4nu sirovina, koji u konačnici imaju daleko veći uticaj na troškove proizvodnje od troškova rada. Radna snaga čini samo oko 7% do 8% cijene vozila.

Ali Fain je rekao da vjeruje da je četverodnevna sedmica, bez odgovarajućeg smanjenja sedmične igre ili povećanja dužine radnog dana, nešto što je pred nama za budućnost. Rekao je da bi razgovori o novoj tehnologiji, kao što je umjetna inteligencija, koja bi dovela do povećanja produktivnosti, učinila da kraća radna sedmica bude održiva.

I rekao je da je činjenica da sve kompanije kažu da mogu priuštiti rekordne ugovore koji su postignuti dokaz da kompanije mogu priuštiti da uvedu dalja poboljšanja, kao što je četverodnevna sedmica u budućnosti.

“Znate da ove kompanije i izbor klase milijardera žele da zadrže sav profit za sebe na račun sve manjeg broja radnika”, rekao je.

Umjesto da koriste poboljšanja produktivnosti za smanjenje osoblja, on tvrdi da bi kompanije trebale „koristiti tehnologiju u našu korist. To je izbor. Tako da vjerujem da je [četvorodnevna sedmica] vrlo moguća.”

On je ukazao na razne pilot programe koje neki poslodavci širom svijeta pokušavaju da testiraju ideju četverodnevne sedmice za radnike.

„Mislim, to se već dešava. To se ovdje jednostavno ne dešava”, rekao je. “Zato što smo u Americi bili preplavljeni radom, napornim radom, napornim radom, radom, radom, radom, radom, radom.”

Prošle godine je pokušan globalni pilot program četverodnevne radne sedmice, s 33 kompanije i 903 radnika prebačeno na četverodnevnu sedmicu bez gubitka plate. Na kraju, nijedna od 27 kompanija koje su odgovorile na dodatna pitanja istraživača nije rekla da se naginje ili planira da se vrati svojoj prijašnjoj petodnevnoj rutini. U prosjeku su ocijenili svoje ukupno iskustvo sa 9 od 10, na osnovu produktivnosti i performansi.

Gigant proizvoda široke potrošnje Unilever, proizvođač Liptonovog čaja, Dove sapuna i sladoleda Ben & Jerry, nudi radnicima na Novom Zelandu i Australiji izbor četiri dana koje žele raditi tokom većeg dijela posljednje dvije godine.

Ali čak i petodnevna, 40-satna radna sedmica je, u velikoj mjeri, zahvaljujući sindikatima.

Sindikati su bili glavna snaga u uspostavljanju standardne prakse petodnevne i 40-satne radne sedmice, rekao je Benedikt Hanikat, profesor na Univerzitetu u Ajovi, koji je proučavao istoriju radne nedelje.

„Prva potražnja za organizovanom radnom snagom u Sjedinjenim Državama bila je za kratke sate“, rekao je on. “Nema sumnje da je to temelj američkog radničkog pokreta.”

On je rekao da je 1930-ih uveden zakon koji bi kao standard postavio 30-satnu radnu sedmicu i da je imao široku podršku.

Predsjednik Franklin Roosevelt prvobitno je podržao zakon o 30 sati, rekao je Hunnicutt. „Novine su govorile da je to gotova stvar“, rekao je on. “Svi su pretpostavljali da će se to dogoditi i da će se nastojanje za sve kraćom sedmicom nastaviti.

Daleko izvan cilja od 30- ili 32-satovne sedmice, ekonomisti u to vrijeme, poput Johna Maynarda Keynesa, predviđali su da je do 1980-ih bilo neizbježno da će 15-satna radna sedmica biti standard.

Ali Hunnicutt je rekao da ga je ubio poslovni pritisak na račun za 30 sati. Sindikati, nakon što su u početku bili bijesni zbog neuspjeha zakona, prešli su na druga pitanja.

„Komplet sindikata je bio da se odreknu kratkih sati radi većih plata“, rekao je on.

Pandemija Covida i rast broja zaposlenih od kuće udahnuli su novi život nastojanju da se skrati radna sedmica, rekao je Hunnicutt. A Fain je rekao da su proizvođači automobila stavljanjem nekih pogona u “kritični status”, radnih članova sedam dana u sedmici s prisilnim prekovremenim radom mjesecima, učinili kraću radnu sedmicu sve većim problemom za njegove članove koji nisu imali priliku da rade od Dom. Rekao je da problemi kraće radne sedmice neće nestati, čak i ako se ništa ne promijeni u ovom ugovoru.

“Nije dobro raditi sedam dana u sedmici, ili u nekim slučajevima raditi 12 sati dnevno na dva ili tri posla samo da bi preživio”, rekao je. „To nije život. I opet, rad mora prednjačiti.”

Vlada Zeničko-dobojskog kantona na prijedlog Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu opredijelila je 100.000 KM za ublažavanje posljedica nevremena koje su pretrpjeli visočki poljoprivrednici.

Na ime podrške nerealizovanih zahtjeva iz prethodnog perioda Vlada ZDK je osigurala 105.000 KM, a dodatno je za ministarstvo poljoprivrede osiguran i 110.141 KM za otkupljivače i prerađivače jagodičastog voća u ZDK te 295.000 KM za nabavku mehanizacije za poljoprivredu.

S ovom odlukom Vlada ZDK je u sklopu pomoći poljoprivrednicima u 2023. godini ispunila obećanje koje im je prethodno obećano od ranijeg ministra Vinka Marića, a nakon posjete novoizabranog ministra Jasmina Čajića i razgovora s poljoprivrednicima, osiguran im je dio novca za oporavak i nastavak sjetve.

Ministar Čajić je kazao da je Vlada usvojila odluke od oko 600.000 KM za poljoprivredu.

“Izdvojili smo 100.000 KM za sanaciju štete za poljoprivrednike s područja Visokog koji se bave plasteničkom proizvodnjom koji su u bili pogođeni elementarnom nepogodom. Prije mjesec dana sam bio kod njih, obećao sam da ćemo izdvojiti sredstva kako bismo im pomogli koliko možemo i drago mi je da smo stvorili uslove da ispunimo obećanje”, kazao je Čajić te dodao da će nastaviti u osiguranju pomoći poljoprivredi preko programa poticaja, piše biznis.

S obzirom na to da se ovo tržište jako brzo mijenja, prognoze mogu da budu prilično nezahvalne, no većina stručnjaka slaže se kako su prvi na udaru neki ponavljajući poslovi poput unosa podataka, pozivnih centara, poslova u ljudskim resursima, računovodstvu i slično.

O uticaju vještačke inteligencije na ovo tržište za Business Insider govorio je profesor sa Stanforda Nicholas Bloom koji posebno proučava rad od kuće. Prema njemu, upravo su osobe koje rade u potpunosti udaljeno, tj. uopšte ne moraju biti u kancelarijama najugroženije, odnosno postoji najveća vjerovatnoća da će ih AI zamijeniti, a to se pogotovo odnosi na ljude koji rade udaljene ponavljajuće poslove, piše Business Insider.

Osobe koje rade hibridno ili potpuno iz kancelarije, mogu biti mirnije što se tiče uticaja AI na njihovo radno mjesto, iako je jasno kako nema nikakve garancije da jednom vještačka inteligencija neće njihov posao obavljati bolje od njih. Uloge koje vještačka inteligencija sigurno neće zamijeniti, barem ne tako skoro, su one u kojima se zahtjeva određena interakcija s ljudima, objasnio je Bloom. Ako vaše radno mjesto tako zahtijeva održavanje sastanaka sa zaposlenima, upravljanje ili mentorisanje zaposlenih pa bilo to samo jednom mjesečno, dobra je šansa da vam vještačka inteligencija ipak neće uzeti posao, smatra ovaj stručnjak za tržište rada.

On kaže kako u SAD-u i sjevernoevropskim državama 60 odsto zaposlenih nema opciju udaljenog rada, dok 30 odsto njih može raditi hibridno. Ostalih deset odsto ima mogućnost potpuno udaljenog rada. Za hibridne zaposlene AI ne predstavlja trenutnu opasnost te se Bloom poziva na neka istraživanja koja pokazuju da AI neće stvoriti više poslova nego će ih zamijeniti, prenosi Zimo.

Nedugo nakon što je predstavljen ChatGPT, neka su predviđanja govorila kako bi vještačka inteligencija mogla uticati na čak 300 miliona poslova globalno, no s vremenom su ta očekivanja ipak smanjenja pa tako prema jednom istraživanju iz septembra ove godine Amerikanci mogu da očekuju da će AI do 2030. zamijeniti 2,4 miliona poslova, a uticaće na još 11 miliona, prensosi RTCG.

SARAJEVO – U Centralnoj banci BiH (CBBiH) očekuju da će godišnja inflacija značajno usporiti do kraja godine, te nastavak slabljenja inflatornih pritiska i u prvom kvartalu 2024. godine.

“Nešto niža trenutno procijenjena stopa ukupne inflacije za 2023. godinu (6,1 posto), u odnosu na objavljene sa jesenjim krugom srednjoročnih makroekonomskih projekcija (6,3 posto), u znatnoj mjeri je posljedica nastavka trenda neočekivano brzog usporavanja inflacije u odnosu na prethodne mjesece”, ističu iz CBBiH.

Prema procjenama CBBiH, ukupna inflacija bi mogla iznositi 2,1 posto, a temeljna inflacija 4,6 posto u posljednjem kvartalu ove godine. Preliminarna procjena ukupne inflacije za prvi kvartal 2024. godine iznosi dva posto, a temeljne inflacije 4,4 posto.

Iz CBBiH navode da se očekivanja u pogledu ekonomske aktivnosti nisu značajno promijenila od septembarskog kruga brzih procjena bruto domaćeg proizvoda (BDP).

“Godišnja stopa rasta realnog BDP-a za treći kvartal korigovana je naviše za 0,6 procentnih poena na 1,5 posto, djelimično zbog korekcije službenih historijskih podataka. Naša preliminarna procjena jačine ekonomske aktivnosti u posljednjem kvartalu iznosi 1,4 posto na godišnjem nivou”, napominju iz CBBiH.

Prema srednjoročnoj projekciji makroekonomskog modela u BiH iz novembra, kako su dodali, očekivani rast realnog BDP-a u 2023. godini iznosi 1,6 posto, što je veoma usklađeno sa sadašnjim rezultatima modela za brze procjene trenutne ekonomske aktivnosti.

Objava CBBiH očekuje značajno usporavanje inflacije prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Prosječne maloprodajne cijene naftnih derivata u Federaciji BiH, koje su benzinske crpke dostavile Federalnom ministarstvu trgovine za danas u odnosu na 15. studenoga niže su za 0,07 maraka po litru za benzin, odnosno 0,17 maraka po litru za dizel.

Premium bezolovni benzin danas je 2,52 marke po litru, a cijena za dizel je 2,63 marke po litru dok je 15. studenoga cijena Premium bezolovnog benzina bila 2,59 maraka po litru, a cijena dizela bila je 2, 80 maraka po litru, izvijestilo je u petak Federalno ministarstvo trgovine.

Iz tog ministarstva podsjećaju kako sve informacije o cijenama naftnih derivata građani mogu saznati putem mobilne aplikacije Federalnog ministarstva trgovine FMT FBIH oil info, u kojoj su cijene poredane od najnižih do najviših, piše biznis.ba.

BANJALUKA – Službenice Ministarstva finansija Republike Srpske tvrde da je švajcarski konsultant Mađid Pajić samovoljno i bez ičijeg naloga radio na pripremi emisije londonskih obveznica putem kojih se Srpska zadužila 300 miliona evra, a koju sada on tuži tražeći naknadu za posredovanje od tri miliona maraka.

Pomoćnik ministra finansija Bojana Vasiljević – Poljašević koja je bila svojevrsni oficir za vezu i kontakt tačka preko koje je išla većina poslova vezana za ovu emisiju priznala je juče na nastavku suđenja u Okružnom privrednom sudu u Banjaluci da je bila u komunikaciji sa Pajićem.

Međutim, tvrdila je da taj kontakt nije bio vezan za poslove oko Londonskih obveznica već oko eventualnog zaduženja kojim bi se platili dugovi za sektor zdravstva.

Tvrdila je i da on nije imao nikakvo ovlaštenje za takve poslove. Međutim, kada je Pajićev advokat Faik Muhić upitao zašto je uopšte sarađivala sa njim i zašto se nije pozvala na činjenicu da on nema mandat, odgovorila je da za to nije bila ovlaštena.

Nije reagovala ni kada je Pajić prvo ugovorio, a zatim bio prisutan na sastanku u Banjaluci u februaru 2020. godine na kojem su pored njega i nje prisustvovali i ministri Zora Vidović i Alen Šeranić, a gdje su četiri banke prezentovale svoju ponudu. Naprotiv, u organizaciji sastanka je aktivno učestvovala i sarađivala sa Pajićem.

Na pitanje advokata zašto mu je dozvolila prisustvo, odgovorila je da ne odlučuje ko će prisustvovati na sastancima.

Kazala je i da je Pajić oko 30 puta poslao nacrt ugovora o posredovanju i savjetovanju, ali da ona nije imala ovlaštenje za zaključenje bilo kakvih poslova i ugovaranja naknada.

„On je jedan šibicar“, bilo je njeno mišljenje za njega.

Pravobranioci Nevenka Uletilović i Zoran Gvozdenović bili su koncentrisani da kroz svoje ispitivanje umanje i obezvrijede Pajićevu ulogu u cijelom procesu, odnosno da pokažu da se cijeli posao mogao završiti i bez njega.

U skladu s tim svoja pitanja su usmjerili na formalnosti i procedure koje jedna emisija obveznica na međunarodnom tržištu mora da prati.

Tako je Vasiljević – Poljaševića kazala da je ministarstvo zvanično slalo zahtjeve finansijskim i pravnim savjetnicima kojima je bio zadatak da obezbijede uspijeh emisije.

„Monet broker nam je pomogao da donesemo najbolju odluku, radili su na pripremi dokumentacije i proizvodili su informacije kako bi se došlo do što optimalnije strukture obveznica“, izjavila je ona.

Inače, govoreći o isplaćenim naknadama ona je rekla da su ukupni troškovi emisije bili 1,08 odsto što je značajno manje od iznosa koji traži Pajić.

Na sudu je svjedočila i pomoćnica ministra finansija Snježana Rudić koja je takođe priznala da je sarađivala sa Pajićem.

Kako je posvjedočila on joj je na redigovanje i mišljenje poslao dokument pod nazivom „Republika Srpska Overview“ u kome se prikazuje ustavni položaj RS i mogućnost zaduživanja kod finansijskih organizacija, a ona ga je pregledala i korigovala sa kolegama iz drugih resora.

Na pitanje čemu je taj dokument služio, kazala je da ne zna.

„Ne znam čemu je služio samom autoru, tražio je pomoć pri popravci netačnih podataka, korigovano sam proslijedila njemu. Ne znam da li ga je on proslijedio nekom drugom. Upoznata sam sa tim da mu je to potrebno za sastanke sa bankama. Niko se nije protivio“, izjavila je Rudićeva.

Nastavak suđenja predviđen je za februar naredne godine.

Ministarka Zora Vidović se ni ovaj puta nije pojavila kao svjedok.

Kako je nastao spor možete čitati u tekstu “Vlada RS prevarila konsultanta za obveznice na Londonskoj berzi”. 

CAPITAL je objavio i prepisku Pajića sa službenicima i ministrima a nju možete pročitati  OVDJE. 

 

 

 

CAPITAL: Dejan Tovilović

Objava Pomoćnica Zore Vidović o švajcarskom konsultantu: On je šibicar prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

​VAŠINGTON – Maloprodaja u Americi porasla je u novembru za 0.3 odsto u odnosu na oktobar, izvijestilo je danas američko ministarstvo trgovine.

To je iznenadilo analitičare Vol Strita koji su očekivali pad od 0.1 odsto. U oktobru je promet u maloprodaji pao za 0.2 odsto u odnosu na septembar.

U odnosu na novembar prošle godine prodaja je porasla za 4.1 odsto, dok je godišnja stopa inflacije u istom periodu iznosila 3.1 odsto.

Prodaja u restoranima i barovima porasla je za 1.6 odsto, prodaja u sportskim trgovinama za 1.3 odsto, a online prodaja za 1 odsto.

Maloprodaja je porasla uprkos padu na benzinskim pumpama od 2.9 odsto, ali ne zbog manje prodaje nego zbog nižih cijena. U odnosu na novembar prošle godine prodaja na benzinskim stanicama pala je za 9.4 odsto zbog nižih cijena.

Izvještaj Ministarstva trgovine pokazuje da je američka privreda u boljem stanju nego što su mnogi očekivali nakon dugog niza povećanja kamata. To, s druge strane, znači i da Federalne rezerve neće tako brzo krenuti u snižavanje kamata, prenosi “SeeBiz”. Nezavisne novine

Objava Maloprodaja u Americi s iznenađujućim rastom u novembru prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

• VTK BiH  je u službi privrede  već 115 godina i samo u proteklih pet godina obradili smo više od 300. 000 raznih dokumenata i zahtjeva i isporučili više od 20.000 raznih usluga kompanijama te Vijeću ministara i PS BiH ponudili 77 obrazloženih inicijativa za pospješenje gospodarskog ambijenta u BiH. Većina je rezultirala pozitivnim ishodom. Svaka od poduzetih mjera imala je za cilj povećanje konkurentnosti naših kompanija i olakšice u poslovanju te stvaranje adekvatnog poslovnog ambijenta – rekao je između ostalog u svom obraćanju predsjednik VTK BiH dr.sc. Vjekoslav Vuković i dodao da je u izboru za ove nagrade bilo skoro 7.000 kompanija, od čega ih je 45 nominirano u devet kategorija. 

Nagrada „Polet“ je dodijeljena u devet kategorija sljedećim kompanijama:

•             Valens d.o.o. Sarajevo- Najbolji izvoznik u kategoriji malih kompanija u sektoru usluga,

•             Klika d.o.o. Sarajevo- Najbolji izvoznik u kategoriji srednjih kompanija u sektoru usluga,

•             DDC MLS d.o.o. Sarajevo- Najbolji izvoznik u kategoriji velikih kompanija u sektoru usluga,

•             Aras Consulting d.o.o. Bihać- Najbolji izvoznik u kategoriji malih kompanija u sektoru industrije,

•             Krivaja – Tvornica montažnih kuća d.o.o. Zavidovići- Najbolji izvoznik u kategoriji srednjih kompanija u sektoru industrije je kompanija,

•             Şişecam Soda d.o.o. Lukavac- Najbolji izvoznik u kategoriji velikih kompanija u sektoru industrije,

•             Feal d.o.o. Široki Brijeg- Najbolji izvoznik za tržište Njemačke,

•             MH ERS MP a.d. Trebinje- Najbolji izvoznik za tržište Srbije i

•             EFT-Rudnik i Termoelektrana Stanari- Najbolji izvoznik za tržište Švicarske

U izboru za nagradu „Polet“ bile su kompanije izvoznici s domaćim kapitalom, sa stranim kapitalom i registrovanim sjedištem u BiH, kao i kompanije s državnim kapitalom. Kompanije su rangirane prema: vrijednosti i rastu izvoza, vrijednosti i rastu dobiti, broju i rastu broja uposlenih, koeficijentu ubrzane likvidnosti, stepenu zaduženosti, stopi povrata imovine, koeficijentu finansijske stabilnosti, profitabilnosti, kao i ispunjavanju zakonom predviđenih obaveza prema komorskom sistemu u Bosni i Hercegovini. 

Metodologiju su razvili stručnjaci VTK/STK BiH i članovi neovisne komisije u sastavu: prof.dr. Zdenko Klepić sa Sveučilišta u Mostaru, docent Faruk Hadžić sa Sarajevo School of Science and Technology i prof.dr. Dragan Mikerević sa Univerziteta u Banjoj Luci.

Nagrade su uručili zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Ljiljana Lovrić, direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH dr. Zoran Tegeltija, guverner Centralne banke BiH Senad Softić, predsjednica Privredne komore Crne Gore dr. Nina Drakić i predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež te članovi neovisne komisije.

Predsjednik VTK/STK BiH dr.sc. Vjekoslav Vuković i potpredsjednik Ahmet Egrlić uručili su priznanja za poseban doprinos razvoju bh. privrede u suradnji s VTK/STK BiH predstavnicima kompanija KolMix d.o.o, Mega Drvo d.o.o, ThermoFlux d.o.o, Kolektor CCL Laktaši i Jašar Transport d.o.o.

(E.F.)

Firma raspravlja o sporazumu s investitorima o prodaji dionica od insajdera u ponudi za kupovinu po 97 dolara po dionici, prema osobi upoznatoj s raspravama.

Ponuda ne uključuje prikupljanje novog kapitala jer ponuda za kupovinu predstavlja sekundarnu prodaju postojećih dionica i očekuje se da će biti zatvorena u januaru.

SpaceX obično izvodi te sekundarne krugove otprilike dva puta godišnje kako bi zaposlenicima i drugim dioničarima firme pružio priliku za prodaju dionica.

Najnovija procjena predstavlja porast od 20 posto u odnosu na prethodni rekord SpaceX-a od 150 milijardi dolara, koji je kompanija dosegla sekundarnom prodajom u julu po cijeni od 81 dolar po dionici.

SpaceX ima gotovo monopol na tržištu lansiranja satelita u SAD-u, zahvaljujući svojim motornim raketama Falcon i neuspjehu konkurenata da isporuče operativne rakete za natjecanje.

SpaceX-ov Starlink satelitski internetski biznis smatra se ključnim ekonomskim pokretačem firme, s više od 5.000 lansiranih satelita do danas i uslugom koja se može pohvaliti s više od dva miliona pretplatnika.

Osim toga, novo „monstruozno“ vozilo ove kompanije, Starship, nastavlja napredovati u testovima letenja, predstavljajući pokušaj stvaranja višekratne rakete nove generacije neviđenih razmjera i snage.

Ovo je sada jedna od najvrjednijih privatnih kompanija na svijetu.

Najnovija procjena SpaceX-a svrstava kompaniju iznad tržišne vrijednosti bilo kojeg od vodećih američkih odbrambenih proizvođača – uključujući Boeing (oko 150 milijardi dolara), Lockheed Martin (oko 112 milijardi dolara) i Northrop Grumman (oko 73 milijarde dolara).

Također vrijedi više od najvrjednijih američkih telekomunikacijskih firmi – poput Verizona (oko 154 milijarde dolara) ili AT&T (oko 115,9 milijardi dolara), prema podacima FactSeta objavljenim u srijedu, piše biznisinfo.

BRISEL – Evropska centralna banka je odlučila da ne povećava kamatne stope.

Upravni savjet Evropske centralne banke (ECB) je odlučio da zadrži referentnu kamatnu stopu na glavne operacije refinansiranja na 4,5 odsto, kamatnu stopu na depozite na četiri odsto i marginalnu kamatnu stopu na 4,75 odsto.

Ranija povećanja kamatnih stopa i dalje snažno utiču na privredu, pošto pooštreni uslovi finansiranja smanjuju potražnju i tako pomažu ublažavanju inflacije, navodi se u objavi na sajtu Evropske centralne banke.

Ekonomski rast evrozone će u bliskoj budućnosti biti usporen, ali privreda će se postepeno oporavljati i nakon rasta od 0,6 odsto u 2023. godini ubrzati na 0,8 odsto u 2024. godini i na 1,5 odsto u 2025. godini.

Evropska centralna banka očekuje da će inflacija na kraju tekuće godini iznositi 5,4 odsto i prepoloviti se na 2,7 odsto u 2024. godini, da bi se nadalje smanjivala na 2,1 odsto u 2025. godini i na 1,9 odsto u 2026. godini.

U poređenju sa septembarskim prognozama ECB sada očekuje nižu inflaciju kao u tekućoj, tako i u 2024. godini.

Prema očekivanjima ECB, bazna inflacija će na kraju ove godine biti pet odsto, pasti na 2,7 odsto u 2024. godini i nadalje padati na 2,3 odsto u 2025. godini i na 2,1 odsto u 2026. godini.

Tanjug

Objava Evropska centralna banka donijela odluku o kamatnim stopama prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.