Kategorija: Vijesti

U 2022. rasle su sporije od cijena, pa su stoga realno padale. No, rast plata se nastavio kroz ovu godinu, dok je rast cijena usporio, pa je realna plata opet počela rasti.

Prosječna neto plata za septembar ove godine je iznosila 1156 evra, što je nominalno više za 14.2 odsto, a realno za 7 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Iako se prosječne plate redovno objavljuju u medijima, na nacionalnom i županijskom nivou, to je samo dobar pokazatelj trenda, ali ne i “stvarno” stanje, jer se prosječna plata odnosi na sve zaposlene u Hrvatskoj pa je ekstremi iskrivljuju.

Velika je razlika između različitih djelatnosti, čak i veća nego među županijama. U stvarnosti većina ljudi ima manju platu od realne jer jako velike plate više djeluju na prosjek. Zbog toga je bolje govoriti o medijalnoj plati, tj. iznosu od kojeg tačno pola zaposlenih prima više, a pola manje.

Ona je u septembru iznosila 998 evra neto, što znači da svaki drugi zaposleni mjesečno zaradi do tog iznosa. To je realniji prikaz nivoa plata u odnosu na prosjek (većina zaposlenih ima platu manju od prosjeka), ali još uvijek nedovoljno specifikovano.

Svaki četvrti radnik u Hrvatskoj ima neto platu od 755 evra i manje

Da bismo dobili stvarnu sliku o platama u Hrvatskoj, treba prvo razdijeliti sve plate na više od dvije kategorije, ne samo na one koji imaju više i one koji imaju manje od prosjeka ili medijana. Prvi korak je analiza plata prema kvartilima.

Podjela prema četvrtinama dijeli sve plate u Hrvatskoj po visini na četiri jednaka dijela. Tako sve neto plate u Hrvatskoj možemo razdijeliti na prvu četvrtinu, drugu četvrtinu, treću četvrtinu i četvrtu četvrtinu.

Prvi dio pokazuje do koje neto plate četvrtina najslabije plaćenih radnika u Hrvatskoj radi, drugi pokazuje radnike koji su iznad najslabije plaćenih 25 odsto, ali ispod medijane (tačka od koje pola ima veću, a pola manju platu), treći se odnosi na plate od medijana do iznosa koji ima četvrtina najbolje plaćenih u Hrvatskoj, a četvrti od kojeg iznosa ima platu četvrtina najbolje plaćenih radnika u Hrvatskoj.

Prvi kvartil, tj. četvrtina najslabije plaćenih u Hrvatskoj, ima platu od 560 evra neto (minimalna plata) do 755 evra neto. Svaki četvrti radnik u Hrvatskoj zarađuje 755 evra i manje mjesečno.

Drugi kvartil su radnici s platom od 755 evra do 998 evra neto, što znači da su bolje plaćeni od najslabije plaćene četvrtine radnika u Hrvatskoj, ali slabije plaćeni od druge polovine bolje plaćenih radnika. Pola radnika ima neto platu između 560 i 998 evra.

Treći kvartil su radnici s platom od 998 evra do 1337 evra neto, oni su bolje plaćeni od polovine radnika u Hrvatskoj, ali slabije plaćeni od četvrtine najbolje plaćenih radnika. Četvrti kvartil, tj. četvrtina najbolje plaćenih radnika ima platu veću od 1337 evra neto, prenosi Index.

U slobodnoj ekonomskoj zoni grada Abu Dabi je trenutno registrovano više od 5.000 privatnih kompanija, dok je 2016. godine tamo bilo prijavljeno samo 16 takvih firmi, navodi se u istraživanju M/HQ.

Preduzetnicima je Abu Dabi privlačan zbog garancije zaštite imovine od stranih jurisdikcija i mogućnosti da na osnovu zakona UAE izbjegnu dvostruko oporezivanje.

Veliki investitori mogu da dobiju i dugoročne boravišne dozvole ili državljanstvo Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Izvršni direktor kompanije Mena katalists koja savjetuje firme u Persijskom zalivu, Sem Blateis, rekao je da je Abu Dabi bezbjedna alternativa za manje predvidljiva Britanska Djevičanska ostrva i Kajmanska ostrva.

Abu Dabi ne postavlja granicu minimalnog osnovnog kapitala, nema ograničenja vezana za nacionalnost akcionara, a prenos akcija je lak, dodaje Blateis.

U Abu Dabiju su svoj biznis registrovali bivši izvršni direktor kripto berze Bajnens Čangpeng Džao ili osnivač najvećeg svjetskog hedž fonda Bridžvoter, Rej Dalio, pišu Nezavisne.

Šestomjesečni EURIBOR, referentna kamatna stopa na evropskom bankarskom tržištu unazad dvije sedmici je u padu, što je jedan od pokazatelja da će u idućoj godini doći do pada kamatnih stopa, kazali su stučnjaci iz ove oblasti.

Naime, kako je rekao Srđan Šuput, direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske procjene su da će šestomjesečni EURIBOR do kraja naredne godine sići na 2,5 odsto, a možda i na dva odsto.

“To je dobar pokazatelj i to znači da krediti treba da budu jeftiniji”, kazao je Šuput i dodao da ono što se desilo u bankarskom sektoru kao posljednica rasta EURIBOR –a jeste došlo do povećanja kamatnih stopa na štednju građana a to je, kako kaže Šuput, nije bilo u posljednjih deset godina. Ističe da pored pada EURIBOR-a, došlo je do pada i inflacija, što su u konačnici dobre vijesti za sve.

“Očekujem od polovine naredne godine stabilnost šestomjesečnog EURIBOR-a što znači da bi banke klijentima čiji su krediti vezani za njega mogle da smanje kamatne stope”, kaže Šuput.

Dejan Vuklišević, predsjednik uprave “Naše banke”, kazao je da njihova procjena da će već krajem prvog kvartala 2024. godine definitivno doći do smanjenja referentnih kamatnih stopa i varijabli koje se koriste za izračun ukupnih kamatnih stopa i izlaznih vrijednosti prema tržištu.

“Procjena je da FED i Evropska unija neće povećavati vrijednosti u narednom periodu i tendencija smanjenja će se dešavati latentno na ovaj način”, istakao je Vuklišević.

Dodao je da je teško govoriti da će kamatne stope doći na onaj nivo prije krize.

“Ali defintivno svi očekujemo smanjenje kamatnih stopa u narednoj godini”, zaključio je Vuklišević, pišu nezavisne.

BERLIN – Na izmaku je još jedna teška godina, a Nijemci ni od dolazeće ne očekuju mnogo. Zapravo, ogromna većina od 95 odsto predviđa dalje zaoštravanje privredne krize, saopštila je konsultantska agencija Bering point.

U anketi 1.200 građana starijih od 15 godina iz prve nedjelje decembra, 30 odsto ispitanika od 2024. ne očekuje bolje stanje kućnog budžeta, a 40 odsto se priprema za pogoršanje.

Cijena energije i hrane mjesecima raste, mada je tempo poskupljenja odskora popustio, skoro niko ne vjeruje u trajnu stabilnost – 97 odsto ispitanika očekuje dalji rast cijena, a 46 odsto novo ubrzanje.

Ekonomisti, pak, očekuju trzaj inflacije u decembru, a potom dalje smirivanje.

Novembarska stopa inflacije je sa 3,2 odsto bila najmanja od 2,4 odsto iz juna 2021.

Međugodišnja stopa je početkom godine stajala na broju osam i nešto.

Većina ispitanika, njih 58 odsto, u novu godinu ulazi strahujući, negativitetom i, u najboljem slučaju, pomiješanim osećanjima. To će se vidjeti i u bilansu božićnog poslovanja.

Samo 13 odsto planira izdašne poklone za Božić, a 10 odsto računa da to dogodine zbog slabijih primanja neće moći da ponovi. Petina ispitanika će za predstojeći Božić potrošiti manje nego ranije jer vjeruje da je mudrije prištedjeti.

U anketi agencije za istraživanje Jugav, bezmalo trećina među 2.027 ispitanika je najavila štedljivu kampanju poklanjanja, izlazaka i gozbi. Do 500 evra potrošiće njih 64 odsto, a 42 odsto je budžet limitiralo na 250 evra.

Objava Nijemci zabrinuti i štedljivi ulaze u novu godinu prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Ovaj iznos uplaćen je svim zaposlenima koji rade u grupaciji duže od šest mjeseci te je za ove namjene izdvojeno više od 14 miliona KM.Iz kompanije je pojašnjeno da je riječ o oporezivoj isplati koja nije oslobođena plaćanja doprinosa, te će Bingo na poreze uplatiti i više od šest miliona maraka.

BANJALUKA – Svi privredni subjekti u Republici Srpskoj početkom naredne godine dobiće nove fiskalne kase za koje neće morati da izdvajaju novac već će ih dobiti besplatno na teret budžeta Srpske.

Rekla je ovo ministarka finansija Zora Vidović odgovarajući na pitanje poslanice PDP, Diane Čekić tokom aktuelnog časa u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Čekićevu je zanimalo kada će privredni subjekti dobiti nove fiskalne kase, ističući da ima informacije da se inspektori Poreske uprave Republike Srpske nalaze na terenu i sa serviserima rade na implementaciji ovog projekta.

Vidovićeva je odgovodila da Vlada Srpske već duže vrijeme govori o novoj fiskalizaciji, ali da je došlo do zastoja, prvo zbog pandemije korona virusa, a potom se „tender razvukao na godinu i po dana“.

„Mnogo prihoda smo zbog toga izgubili. Međutim, tačno je da će testna faza fiskalizacije krenuti u februaru naredne godine. Svi privredni subjekti će dobiti fiskalnu kasu na teret budžeta“, pojasnila je Vidovićeva.

Ona je istakla očekivanje da će od maja mjeseca naredne godine taj sistem biti potpuno primjenjen u praksi.

Podsjećamo, za operatora fiskalnog sistema RS prije nekoliko dana izabran je konzorcijum firmi „Sirius 2010“, „Aero Centar Krila“ i „Mikroelektronika“. Ove firme ubuduće će biti zadužene za servis i podršku poreskim obveznicima koji imaju fiskalne kase, a po cijeni koju će, uz saglasnost Ministarstva finansija RS, sami određivati.

Prije ovog procesa, Poreska uprava Republike Srpske je kompaniji „Prointer“ dodijelila 36,9 miliona maraka vrijedan tender za uspostavljanje informacionog sistema za fiskalizaciju. Srpskinfo/CAPITAL

Objava Vidović: Testna faza nove fiskalizacije kreće u februaru prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

BANJALUKA – Šestomjesečni EURIBOR, referentna kamatna stopa na evropskom bankarskom tržištu unazad dvije sedmice je u padu, što je po ocjeni stručnjaka jedan od indikatora da će u narednoj godini doći do pada kamatnih stopa i ujedno povoljnijih kredita za građane i privredu.

„To je dobar pokazatelj. Ocjenjujemo da će šestomjesečni EURIBOR do kraja naredne godine sići na 2,5 odsto, a možda i na dva odsto što znači da krediti treba da budu jeftiniji“, kaže direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske Srđan Šuput.

Prema njegovim riječima pored pada EURIBOR-a, pada i inflacija, što su u konačnici dobre vijesti za sve.

„Očekujem od polovine naredne godine stabilnost šestomjesečnog EURIBOR-a što znači da bi banke klijentima čiji su krediti vezani za njega mogle da smanje kamatne stope“, kaže Šuput.

Dejan Vuklišević predsjednik uprave „Naše banke“ ima još optimističnije prognoze.

„Naša je procjena da će već krajem prvog kvartala 2024. godine definitivno doći do smanjenja referentnih kamatnih stopa i varijabli koje se koriste. Procjena je da FED i EU neće povećavati vrijednosti u narednom periodu i tendencija smanjenja će se dešavati latentno“, ocjenjuje on.

Vuklišević nije mogao da precizira da li će se kamate vratiti na nivo prije krize koja se desila.

Inače, ono što se desilo u bankarskom sektoru kao posljedica rasta EURIBOR-a je da je došlo do povećanja kamatnih stopa na štednju građana, gdje su banke ponovo nakon dugo vremena krenule u kampanju.

„Mi smo pristupili tržištu na način da smo ponudili prilično visoku kamatnu stopu na oročene depozite na kraći period, ali ne zbog toga što smo željeli da uzdrmamo tržište RS već da budemo spremniji da u kraćem roku preventivno i adekvatno djelujemo u dijelu prikupljanja sredstava“, rekao je Vuklišević.

Inače, „Naša banka“ je danas objelodanila da je u posljednje dvije godine ostvarila poslovni uspijeh te da je period stabilizacije uspješno okončan.

FOTO: Capital

Banka je preko povezanih preduzeća prešla u većinsko vlasništvo „Galens Invest grupacije“ čime su, kako su ocijenili, ojačali svoju poziciju na tržištu.

Takođe centrala banke je preseljena u Banjaluku, a prva je u regiji koja je počela sa emitovanjem zelenih ESG obveznica na lokalnoj berzi.

Prikupljeni novac je plasiran za kredite povezane sa održivim razvojem i smanjenjem emisija CO2.

CAPITAL: D. T.

Objava Kamate u Srpskoj padaće od marta iduće godine   prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Za kraj posjete Kataru podijelio je jednu, kako navodi, pozitivnu poslovnu priču.

– Posjetili smo danas SGI Technology firmu. Domaći brend iz Tešnja koji je zahvaljujući svojoj kvaliteti i specifičnosti posla kojom se bave uspjela ući na katarsko tržište, napisao je Konaković.

Dodaje da je pecijalizirana za pirolitičku reciklažu otpadnih guma u korisne resurse.

– SGI Technology sufinansirana od strane razvojne banke Katara sada je bh. firma koja uspješno posluje na nekoliko drugih destinacija, ali je vrata dobila otvorena i ovdje u Kataru. Riječ je o trenutno najasavremenijoj raciklaži koja umjesto nusproizvoda rezultira visokokvalitetnim finalnim proizvodim, navodi Konaković i dodaje:

– Sve što se vidi na ovim fotografijama, cijelo postrojenje napravljeno je u Bosni i Hercegovini, a potom transportovano u Katar. Zadovoljstvo je bilo razgovarati sa njima, piše biznis.

Indeks potrošačkih cijena (CPI) pao je u novembru za 0,5 posto u odnosu na oktobar, dok je u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec također pao za 0,5 posto, najsnažnije od novembra 2020. godine.

Temeljna inflacija, koja isključuje cijene hrane i goriva, iznosila je 0,6 posto u usporedbi sa novembrom prošle godine.

Iako su se potrošačke cijene u drugoj najvećoj svjetskoj privredi proteklih mjeseci kretale na rubu deflacije, guverner kineske centralne banke Pan Gongsheng nedavno je rekao da se očekuje da će inflacija jačati.

Kako je dalje objavio statistički ured, proizvođačke cijene u novembru su pale za tri posto u odnosu na isti mjesec lani, što znači da padaju 14. mjesec zaredom i to po najvišoj stopi od augusta.

Kineska privreda ove je godine suočena s brojnim teškoćama, uključujući sve veću zaduženost lokalnih vlasti, problemima pogođeno tržište nekretnina i prigušenu domaću i inostranu potražnju. Kineski potrošači posebno stežu remen jer ih brinu neizvjesnosti vezane uz privredni oporavak.

Agencija za kreditni rejting Moody’s prošle je sedmice upozorila na moguće smanjenje kineskog rejtinga, pogoršavši izglede iz stabilnih u negativne. U agenciji su ocijenili da će troškovi podrške lokalnim vladama i državnim kompanijama te kontrolisanja krize u sektoru nekretnina opteretiti privredu, prenosi Hina.

Kinesko ministarstvo finansija odgovorilo je da je razočarano odlukom agencije, rekavši da će se privreda oporaviti i da se rizici mogu kontrolisati. Vlasti će potaknuti domaću potražnju i osnažiti privredni oporavak u 2024. godini, citirali su prošle sedmice kineski državni mediji Politbiro, najviše tijelo vladajuće Komunističke partije za donošenje odluka.

Baš zato, mnogi ljudi se odlučuju za rad na daljinu u kome mogu da žive u nekoj zemlji određeni period vremena, pa potom da se presele negdje drugdje.

Vize za digitalne nomade mogu se razlikovati od zemlje do zemlje. Najviše se razlikuju u visinu poreza koji se plaćaju, u dužini trajanja i iznosu minimalnih primanja.

Postoji nekoliko načina za dobijanje takvih viza, koji se već uveliko koriste, i postoji mnogo zemalja koje ih nude. Među najboljim u svetu i Evropi nalaze se Hrvatska, Rumunija i Malta.

Želite da se preselite u inostranstvo i probate rad na daljinu? Postoje desetine destinacija koje nude vize za takve radnike.

Koje su najbolje i najgore evropske zemlje za digitalne nomade?

VisaGuide, internet stranica koja se bavi vizama, sastavila je listu najboljih opcija za digitalne nomade i zemlje za rad na daljinu. Njihovi programi vam osiguravaju zakonsko pravo na život i rad u zemlji određeno vrijeme. Međutim, vize se mogu razlikovati u pogledu visine poreza, dužine trajanja i visine minimalnih prihoda.

Koja evropska država ima najbolju vizu za digitalne nomade?

Kako bi se rangirali programi digitalnih nomada, stranica VisaGuide je usporedila poreske politike, uključujući dužinu razdoblja bez poreza, trajanje vize i zahtjeve za minimalni prihod. Također su uzeti u obzir brzina interneta, troškovi života, globalna zdravstvena ocjena i turistička popularnost kako bi se utvrdile najbolje i najgore destinacije za digitalne nomade.

Španija je osvojila prvo mesto u svetu i Evropi. Njihova digitalna nomadska viza nudi razdoblje od šest mjeseci bez plaćanja poreza, nakon čega radnici moraju plaćati 15%, a zahtjeva minimalni prihod od 2.140 eura mjesečno.

Što se tiče načina života, Španija ima jednu od najvećih brzina interneta i najvišu ocjenu zdravlja. Troškovi života iznosili su 673 eura mjesečno, što zemlju stavlja na visoko prvo mesto, navodi Euronews.

Rad na daljinu zavisi od raznih faktora

Rumunija je zauzela drugo mesto u Evropi zahvaljujući najvećoj brzini interneta od svih ispitanih zemalja i najnižim mjesečnim troškovima života od 539 eura. Međutim, viza dolazi sa visokim zahtjevima minimalnog prihoda čak od 3.300 eura.

Na petom mjestu u svetu i trećem u Evropi je Hrvatska, koja ne stoji dobro po pitanju brzine interneta, ali ima odlične uvjete za rad. Potrebni mjesećni prihodi za rad su 2.539 eura mjesečno i ukupni mjesečni troškovi života iznose 686 eura.

Malta, još jedna zemlja s dobrim programom oslobađanja od plaćanja poreza, traži minimalni prihod od 2.700 eura. Troškovi života ovdje su malo viši i iznose 781 euro mjesečno, pa se Malta nalazi na četvrtom mjestu.

Ako želite da se preselite na Island, morate pronaći posao sa minimalnim mjesečnim prihodom od čak 7.000 eura. Ovaj uslov, zajedno sa visokim troškovima života od 1.181 eura mjesečno, stavlja zemlju na 36. mesto u svetu i pretposljednje mesto u Evropi.

Kipar je najgora zemlja u Evropi za digitalne nomade

Pretposljednji u svetu i posljednji u Evropi je Kipar. Državni program digitalnih nomada zahtjeva od radnika da plate 20 do 35% poreza nakon šestomjesečnog razdoblja bez poreza. Također ima visoki uvjet minimalnog mjesečnog prihoda od 3.500 eura. Osim toga, ova zemlja ima jednu od najmanjih brzina interneta u Evropi, piše biznis.