Kategorija: Vijesti

BEOGRAD – Generalni direktor Telekoma Srbije Vladimir Lučić izjavio je da će prihodi te kompanije u ovoj godini biti oko 1,15 milijardi evra, što je u odnosu na 2017. godinu više za više od 400 miliona evra.

“Već 2022. godine operativni profit bio je dva puta veći nego 2018, a ove godine će biti 2,5 puta veći i iznosiće samo u Srbiji preko 500 miliona evra“, rekao je on za Novosti, prenosi Tanjug.

Lučić je naveo i da Telekom sada u Srbiji ima 1,2 miliona televizijskih korisnika, što je tri puta više nego prije pet godina i podsjetio da je tržišno učešće te kompanije u TV uslugama 2018. bilo manje od jedan odsto u četiri najveća grada zajedno sa Beogradom, dok je u internetu bilo manje od 10 odsto učešća.

“Veoma sam ponosan što smo iskoristili ovo vreme da pripremimo Telekom za digitalnu budućnost. Reformisali smo našu kompaniju da se više okrene prema korisniku i da uz kvalitetan internet i mobilnu telefoniju pružimo i druge servise koji će nam omogućiti prihode u budućnosti. Tu pre svega mislim na digitalne servise i medijskui sadržaj“, kazao je on.

Lučić je naglasio da će Telekom biti operater koji će ostati u budućnosti dominantan u regionu, bez obzira na promene koje će se dešavati na tržištu u narednom periodu.

Tanjug

Objava Prihodi Telekoma Srbije u ovoj godini 1,15 milijardi evra prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Sada možemo vidjeti znakove, recimo, uspješnog upravljanja izazovima visoke inflacije od strane centralnih banaka s obije strane Atlantika. Barem za sada.

U uslovima opsežne monetarne ekspanzije, cijene energije su naglo porasle, ali uglavnom zbog pojačanih geopolitičkih trvenja i pogrešnih političkih pretpostavki.

Oni su odgovorni za otprilike polovinu visoke inflacije koju su doživjela domaćinstva i kompanije.

Čini se da inflacija sada brzo opada s obije strane Atlantika, s posljednjim očitanjem inflacije za eurozonu od 2,4 posto, dok je za SAD iznosila 3,2 posto. Tome doprinosi manja potražnja iz Kine, što rezultira nižim cijenama materijala i energenata, kao i usporavanje privatne potražnje i ulaganja na Zapadu na račun viših kamata i očekivanja u pogledu njihovog budućeg razvoja.

Što se ekonomije tiče, taj proces viših kamata i cijena najprije se odražava na niži stepen u proizvodnim aktivnostima, a ako bi se te povećane nezaposlenosti reflektovao i manji rast cijena ili njihov pad, odnosno pad marži. u uslužnom sektoru. Evo nas sada, barem privremeno, brani loša demografija.

Ukratko, s obzirom na situaciju, ispravno je očekivati početak smanjenja kamatnih stopa s obije strane Atlantika, najvjerovatnije krajem prvog kvartala 2024. ili nešto kasnije.

Tačno vrijeme i intenzitet smanjenja kamatnih stopa zavisiće od kretanja inflacije i stanja ekonomije. No, blaža monetarna politika imat će pozitivan učinak na investicione cijene, vjerovatno više nego eventualno i barem privremeno usporavanje ekonomije. Jedinica dobiti vjerovatno će poskupjeti.

Osim toga, s očekivanim početkom smanjenja kamatnih stopa s obije strane Atlantika, postavlja se i pitanje održivosti i stabilnosti ekonomskog oporavka. Naredne nedjelje, evropska, japanska, američka, švajcarska, ruska i britanska centralna banka odlučiće o svojoj monetarnoj politici.

Iako snižavanje kamatnih stopa može podstaći ekonomsku aktivnost i zapošljavanje, pitanje je hoće li centralne banke moći da uspostave ravnotežu između podsticanja rasta i sprječavanja pretjeranog rasta inflacije.

Relativno manja potražnja iz Kine, jedne od ključnih ekonomskih sila, te usporavanje privatne potražnje i ulaganja na Zapadu naglašavaju potrebu za oprezom u formulisanju monetarne politike. U tom kontekstu posebno su važni geopolitički rizici koji utiču na globalnu ekonomsku stabilnost.

Uz to, treba uzeti u obzir da su cijene energenata, koje su bile među ključnim krivcima za snažan inflatorni pritisak, porasle zbog složenih faktora, uključujući geopolitičke napetosti i odluke energetske politike.

Centralne banke će morati pratiti i prilagođavati svoje politike u skladu s dinamičnim okruženjem kako bi održale stabilnost i konkurentnost ekonomije.

Dalji će razvoj takođe zavisiti od uspjeha mjera centralne banke, globalnim ekonomskim pomacima te održivosti i prilagodljivosti nacionalnih ekonomija.

Praćenje pokazatelja poput inflacije, ekonomskog rasta i zaposlenosti biće ključno, ne samo za formulisanje monetarnih politika, već i za formulisanje prvobitnih i učinkovitih političkih odluka kako bi se osigurao održiv i uravnotežen ekonomski oporavak s obje strane Atlantika.

 Seebiz.eu

Objava Centralne banke na novom testu: Kako uspostaviti ravnotežu? prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Hrvatska deterdžentsko-toaletna industrija Saponia i konditorska firma Kandit, iz sastava Mepas Grupe iz Širokog Brijega, u petak su izvijestile da su tokom ove godine povećale neto plate svojim zaposlenicima za 25 posto u odnosu na prošlu godinu.

– Tokom ove godine plate zaposlenika Saponie i Kandita značajno su povećane, neto plate su u ukupnom nivou veće za 25 posto u odnosu na prošlu godinu – navodi se u saopštenju te dodaje kako je poseban naglasak stavljen na proizvodno i logističko-distributivni sektor, prenosi Hina.

Firme ističu da je to prvi korak u dugoročnom ulaganju u ljudske potencijale te naglašavaju ključnu ulogu zaposlenika za daljnji razvoj kompanija.

U saopćenju se navodi kako je Mepas Grupa investirala u zadnjih desetak godina u Saponiu oko 75 miliona eura, a u Kandit oko 45 miliona eura za razvoj poslovanja. Snažan fokus na inovacijama i poslovnom razvoju rezultirao je rastom efikasnosti i prihoda za obje kompanije, kazali su.

Napominju i kako će obje firme u decembru isplatiti dar za djecu u iznosu od 40 eura te božićnicu u iznosu od 270 eura po zaposleniku. Dodatno, zaposlenici će biti nagrađeni za radne rezultate iznosom od 200 eura, piše biznisinfo.

Cijene nafte porasle su u petak za više od 2 posto nakon što su američki podaci podržali očekivanja rasta potražnje, ali su oba mjerila pala sedmu sedmicu zaredom, što je njihov najduži niz sedmičnih padova u posljednjih pola decenije, zbog dugotrajne zabrinutosti zbog prevelike ponude, piše Reuters.

Futures na naftu Brent su se ustalili na 75,84 dolara po barelu, što je povećanje od 1,79 dolara, ili 2,4%, dok su se futures za naftu u zapadnom Teksasu ustalili na 71,23 dolara, što je povećanje od 1,89 dolara ili 2,7%.

Za sedmicu, oba mjerila su izgubila 3,8%, nakon što su u četvrtak dosegli najniži nivo od kraja juna, što je znak da mnogi trgovci vjeruju da je tržište preopterećeno.

Također podstaknuvši pad tržišta, podaci kineske carine pokazuju da je njen uvoz sirove nafte u novembru pao za 9% u odnosu na godinu ranije jer su visoki nivoi zaliha, slabi ekonomski pokazatelji i usporavanje narudžbi nezavisnih rafinerija oslabili potražnju.

Međutim, dobitak u petak, prvi u šest sesija, mogao bi biti znak da je tržište za sada našlo podlogu nakon pada šest uzastopnih sesija, rekao je Phil Flynn, analitičar Price Futures Group.

– Gledajte da uđete sa oprezom, ali bi trebalo da budu u padu, rekao je on.

Objavljeni podaci američkog Ministarstva rada pokazali su jači rast broja radnih mjesta od očekivanog, znakove osnovne snage tržišta rada koja bi trebala podržati potražnju za gorivom na najvećem tržištu nafte.

To je uslijedilo nakon vladinih podataka u srijedu koji pokazuju da je američka potražnja za benzinom prošle sedmice zaostala za 10-godišnjim sezonskim prosjekom za 2,5 posto, a zalihe benzina porasle su za 5,4 miliona barela, više od peterostrukih predviđanja, što je dovelo do pada cijena benzina, piše biznis.

ZAGREB – Hrvatska sa tržišta povlači dentalne štapiće s acetilsalicilnom kiselinom “apernil a100” i kapi za oči “oftidoriks 20”, saopštila je Agencija za lijekove i medicinske proizvode (Halmed).

Kako su pojasnili iz Halmeda, dentalne štapiće povlači firma “Apolonia” iz Labina zbog odstupanja u rezultatima testa stabilnosti.

Kapi za oči irske firme “Bauh + Lomb”, koja je nosilac odobrenja za lijek “oftidoriks” 20 miligrama povlači se zbog sumnje u potencijalno kompromitovanu sterilnost.

Na osnovu dostupnih podataka nije utvrđen rizik za bolesnike koji uzimaju ovaj lijek, naveli su iz Halmeda.

Srna

Objava Sa tržišta se povlače dentalni štapići i kapi za oči prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

SARAJEVO – Tržištem lijekova u Bosni i Hercegovini dominiraju strani proizvođači, dok su vodeći veletrgovci domaće kompanije, piše Indikator.ba.

Ukupan  promet lijekova koji imaju dozvolu za promet u Bosni i Hercegovini u 2022. godini iznosio je 890,9 miliona KM, prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine.

Strani proizvođači imaju dominaciju sa prometom koji je u 2022.godini iznosio 748,0 miliona KM i tržišnim učešćem od oko 84 posto. Domaći proizvođači imali su promet od 142,8 miliona KM i sveukupno drže 16,0 posto tržišnog učešća.

Na bosanskohercegovačkom tržištu prisutan je čak 201 proizvođač lijekova, od čega je osam  domaćih.

Lidersku poziciju drži švicarska kompanija F. Hoffmann – La Roche Ltd sa prometom od 78,3 miliona KM i tržišnim učešćem od 8,79 posto, slijedi Bosnalijek sa prometom od 57,0 mil KM i udjelom od 6,40 posto.

Treće mjesto drži slovenska Krka Novo Mesto koja ima tržišni udio od 5,64 posto, a ostvarila je promet od 50,25 miliona KM.

U top pet proizvođača uvrstila se još jedan švicarska kompanija Novartis Pharma koja se sa prometom od 50 miliona KM i tržinim udjelomm od 5,15 pozicionirala na četvrtom mjestu, dok je peti Hemofarm Banja Luka sa 45,9 mil KM prometa i udjelom od 5,15  posto.

Od preostalih domaćih proizvođača Farmavita Vogošća se nalazi na 10. mjestu sa  prometom od 29,9 mil KM i učešćem od 3,36 posto, dok je ZADA Pharmaceuticals d.o.o. Lukavac na 37. poziciji ostvarivši promet od 4,48 miliona KM i tržišni udio od 0,50 posto.
Slijede AMSAL Pharmaceuticals Vogošća na 39.mjestu sa 3,82 mil KM i udjelom 2,62 posto, Messer Tehnoplin na 41.mjestu 3,75 mil KM i udjelom od 2,57 posto.
Na listi su još širokobriješka tvrtka Natura Pharm d.o.o. koja je 84. sa 1,0 mil KM prometa (tržišni udio 0,11 posto) i Pharmamed d.o.o. Travnik  na  169. mjestu (promet 159,4 hiljade KM iudio 0,10 posto)

Kada je rijač o veleprometnicima na prvom mjestu je Herceegovinalijek Mostar koji je ostvario promet od 139,9 mil KM, slijede Hemofarm d.o.o. sa 112,3 mil KM, Phoenix Pharma d.o.o. Bijeljina sa 108,6 mil KM, PTD MGM Farm d.o.o. Kakanj sa 92,6 mil KM, a listu top 5 zaokružuje Roche d.o.o. – Roche Ltd sa 78,3 mil KM.
Na poziciji od šestog do 10 mjesta su domaći veleprometnici Interpromet d.o.o.Novi Grad, Unifarm d.o.o.Lukavac, Farmacija 2011 d.o.o.Bihać , Tuzla-Farm d.o.o Tuzla i Farmavita d.o.o.Vogošća.

Na listi je ukupno 34 veletrgovca.

 

Indikator.ba

Objava Ko dominira tržištem lijekova u Bosni i Hercegovini prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

LUKSEMBURG  – Španski ministar finansija Nadija Kalvino biće novi predsjednik Evropske investicione banke /EIB/, saglasne su bile zemlje članice EU.

Ona bi trebalo da dužnost predsjednika Banke, sa sjedištem u Luksemburgu, preuzme 1. januara, kada ističe mandat aktuelnom predsjedniku EIB-a Verneru Hojeru, prenosi Politiko.

Kalvino je novinarima u Briselu rekla da je zahvalna i počastvovana što je dobila podršku kolega ministara finansija da bude na čelu Evropske investicione banke.

Tokom nadmetanja za lidera EIB, koje je trajalo proteklih nekoliko mjeseci, jedan od protivkandidata Kalvinove bila je Margaret Vestager, koja je saopštila je da odustaje od kandidature za funkciju predsjednika EIB-a.

Srna

Objava Nadija Kalvino novi predsjednik EIB-a prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

PODGORICA – Ukupan državni dug Crne Gore, bez depozita, na kraju septembra je iznosio 3,98 milijardi evra ili 60,18 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju podaci Ministarstva finansija.

“Ukupan državni dug sa depozitima, na kraju septembra je iznosio 3,75 milijardi evra a ili 56,6 odsto BDP-a“,  navodi se u najnovijem izvještaju Ministarstva.

Spoljni dug je iznosio 3,59 milijardi evra, odnosno 54,25 odsto BDP-a, dok je unutrašnji dug iznosio 393,14 miliona evra, odnosno 5,93 odsto BDP-a.

Depoziti su na kraju septembra iznosili 237,33 miliona evra, uključujući 38,45 hiljada unci zlata, čija je vrijednost na kraju septembra 67,94 miliona evra a ili 3,58 odsto BDP-a.

“Tokom trećeg kvartala došlo je do smanjenja državnog duga u odnosu na drugo tromjesečje za 37,71 milion evra. Smanjenje duga posljedica je redovne otplate obaveza po osnovu duga i činjenice da nije bilo dodatnih zaduženja tokom trećeg kvartala“,  navodi se u izvještaju.

Za realizaciju projekata u oblasti komunalnih djelatnosti, energetske efikasnosti, unapređenja putne infrastrukture i slično u toku trećeg kvartala povučeno je oko 5,96 miliona eura, dok u istom kvartalu nije bilo novih zaduživanja za potrebe finansiranja budžeta.

“Tokom trećeg kvartala, realizovana je otplata državnog duga po osnovu glavnice u ukupnom iznosu od 54,75 miliona evra, od čega se 5,63 miliona evra a odnosilo na otplatu duga rezidentima, dok je otplata duga nerezidentima iznosila 49,12 miliona evra. U istom periodu, otplaćena je i kamata u iznosu od 30,56 miliona evra, od čega je otplata domaće kamate iznosila 1,92 miliona evra, dok je otplata ino kamate iznosila 28,64 miliona evra“,  rekli su iz Ministarstva.

Bankar.me

Objava Dug Crne Gore preko 60 odsto BDP-a prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.

Prosječna neto plata je u septembru iznosila 1.549 KM, što je za skoro 23 posto više od prosječne plate na nivou Federacije Bosne i Hercegovine koja je iznosila 1.260 KM, piše biznis.

Najvišu prosječnu neto platu su imali zaposleni u sektoru informacija i komunikacija (2.042 KM), dok su najnižu prosječnu neto platu imali zaposleni u sektoru djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane – hotelijerstvo i ugostiteljstvo (855 KM). Prosječne neto plate u ostalim sektorima iznosile su:

Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov 1.348 KM;
Vađenje ruda i kamena 1.501 KM;
Prerađivačka industrija 1.121 KM;
Proizvodnja i snabdijevanje strujom, plinom, parom i klimatizacija 1.980 KM;
Snabdijevanje vodom, uklanjanje otpadnih voda, upravljanje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 1.341 KM;
Građevinarstvo 1.215 KM;
Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala 1.248 KM;
Prijevoz i skladištenje 1.431 KM;
Finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 1.911 KM;
Poslovanje nekretninama 1.284 KM;
Stručne, naučne i tehničke djelatnosti 1.617 KM;
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 1.137 KM;
Javna uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje 1.865 KM;
Obrazovanje 1.610 KM;
Djelatnosti zdravstvene i socijalne zaštite 1.780 KM;
Umjetnost, zabava i rekreacija 1.212 KM;
Ostale uslužne djelatnosti 1.613 KM.

U Kantonu Sarajevo je u septembru registrovano 147.571 zaposlenih, dok je registrovano 51.751 nezaposlenih. Najviše zaposlenih bilo je u općini Novi Grad (42.614), dok je najmanje zaposlenih bilo u Trnovu (930). Broj zaposlenih u ostalim općinama je iznosio:

Centar 20.112;
Hadžići 8.375;
Ilidža 22.716;
Ilijaš 6.328;
Novo Sarajevo 23.767;
Stari Grad 12.695;
Vogošća 10.034.

Riječ je o apsolutnom broju zaposlenih, odnosno ne znači da Centar ima najveći, a Trnovo najmanji broj zaposlenih u odnosu na broj radno sposobnog stanovništva.

Najveći broj nezaposlenih bio je u Ilijašu (4.004 ili 38,75 posto), dok je najmanji broj nezaposlenih bio u Novom Sarajevu (6.028 ili 20,23 posto). Broj nezaposlenih u ostalim općinama je iznosio:

Centar 6.072 ili 23,19 posto;
Hadžići 4.021 ili 32,44 posto;
Ilidža 8.836 ili 28 posto;
Novi Grad 13.981 ili 24,70 posto;
Stari Grad 4.606 ili 26,2 posto;
Trnovo 436 ili 31,92 posto;
Vogošća 3.767 ili 27,30 posto.

Zavod za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo je objavio i posljednje podatke o trgovini, stanovništvu, turizmu, poljoprivredi i šumarstvu i industriji, a dostupni su na ovom linku.

SARAJEVO – Sud BiH potvrdio je optužnicu protiv Dragana Petrića i pravnog lica “Limprodukt” iz Kreševa za poresku utaju ili prevaru, čime su oštetili budžet BiH za 992.845 KM.

Optužnica tereti Petrića u svojstvu direktora i lica ovlaštenog za zastupanje “Limprodukta” Kreševo, te ovo pravno lice da su od 1. januara 2016. do 31. maja 2018. godine, kao poreski obaveznici, u namjeri da izbjegnu plaćanje PDV-a ostvarili oporezivi promet od 5.840.267 KM, koji nije evidentiran u poslovnim knjigama niti prijavljen Upravi za indirektno oporezivanje BiH, čime su izbjegli plaćanje poreza u iznosu od 992.845 KM.

Pravno lice “Limprodukt” iz Kreševa je ovim iznosom raspolagalo u redovnom poslovanju.

Oni se sumnjiče da su na taj način dali lažne podatke o stečenim oporezivim prihodima izbjegli plaćanje PDV-a predviđeno poreskim zakonodavstvom BiH, saopšteno je iz Suda BiH.

Sud BiH je optužnicu potvrdio 10. novembra.

Srna

Objava Optužnica zbog poreske utaje prenijeta sa portala Capital.ba – Informacija je capital.