Nestlé, kao jedna od vodećih svjetskih kompanija u prehrambenoj industriji, uspostavila je tržište južne i istočne Evrope (SEEM) i na funkciju voditelja tržišta u januaru imenovala Alessandra Zanellija.
Zemlje koje pripadaju ovom tržištu su Rumunija, Bugarska, Hrvatska, Srbija, BiH, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Slovenija, Kosovo, Ukrajina i Moldavija.
Odluka je donesena u okviru transformacije kompanije te predstavlja priliku za ostvarenje šireg dosega i rasta u svim kategorijama, razvijajući pri tome ljude i pet središta – Bukurešt, Sofiju, Zagreb, Beograd i Kijev. Novoformirano tržište obuhvatat će oko 8.000 ljudi i pet fabrika.
Ova transformacija omogućava brže prepoznavanje poslovnih prilika i profitabilni rast. Novom strukturom tržišta moći ćemo postizati najambicioznije ciljeve i rezultate i pozicionirati se na vrhu svih kategorija, na svim teritorijima. Želimo ojačati svoju organizaciju, učiniti je agilnijom i usmjerenom na ljude i potrošače – objašnjava Alessandro Zanelli, voditelj novoga tržišta.
Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.
Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.
Rusko državno željezničko poduzeće objavilo je da je u 2021. zabilježilo 34,4-postotni skok kontejnerskog prijevoza tereta zbog globalne logističke krize koja je preusmjerila tokove robe na putu iz Azije u Evropu preko Rusije.
Ruski tranzitni kontejnerski promet porastao je na 1.076 milijardi TEU-a, navodi se u saopćenju Russian Railwaysa, objavljenom u utorak.
Kompanija je u oktobru prognozirala da će u cijeloj 2021. prevesti više od milion TEU-a.
Skok obima prevezenog tereta u prošloj godini najveći je otkada su počeli poslovati u septembru 2003. godine.
Enorman rast troškova pomorske dostave, uzrokovan krahom lanca opskrbe na globalnom transportnom tržištu, potaknuo je kineske proizvođače da šalju više robe u Evropu željeznicom preko Rusije.
LONDON – Moderna i Pfizer, kao i njen njemački partner BioNTech, dominiraće tržištem vakcina 2022. godine s kumulativnom prodajom većom od 90 milijardi dolara, prognozira britanska analitička firma Airfinity.
FOTO: Pixabay
Kako se navodi, njihovi konkurenti – švedsko -britanska AstraZeneca, američki Johnson & Johnson te ruski Nacionalni istraživački centar za epidemiologiju i mikrobiologiju N.F. Gamaleija gdje je stvoren Sputnik V, kao i novi učesnici na tržištu poput američkog Novavaxa, zauzeće ostatak tržišta procenjen na 124 milijarde dolara.
“Podaci o prodaji su bez presedana”, rekao je izvršni direktor Airfinity-ja Rasmus Bek Hansen i dodao da očekuje nastavak visokog nivoa prodaje tokom iduće godine, budući da će države nastojati da održe visok nivo zaštite od koronavirusa, a zemlje s niskim i srednjim dohotkom imaće želju da se približe nivou vakcinacije postignutim u bogatijim zemljama. Agencije
VAŠINGTON – Predsjednik Svjetske banke Dejvid Malpas pozvao je da se ubrza ublažavanje dugova zemalja u razvoju uz puno učešće Kine, upozorivši da svako odlaganje povećava rizike po njihove ekonomije od viših kamatnih stopa, devalvacije valuta i prehrambene nesigurnosti.
FOTO: Agencije
Malpas je na konferenciji za novinare, povodom predstavljanja novog izvještaja Svjetske banke o svjetskim ekonomskim izgledima, rekao da se najsiromašnije zemlje suočavaju sa servisiranjem 35 milijardi dolara duga državnim i privatnim kreditorima, prenosi Rojters.
Naveo je da otplata dugova podrazumeva da najsiromašnije države ne mogu taj novac da koriste za rješavanje problema i borbu protiv pandemije kovid-19, te da se više od 40 posto ukupnog iznosa odnosi na dug Kini.
„Rastu rizici od haotičnog neizvršavanja obaveza“, rekao je Malpas. Tanjug
Godina na izmaku bila je vrlo šarolika i, pokazalo se, vrlo loša za poljoprivrednu proizvodnju u Bosni i Hercegovini.
Od početka godine poljoprivrednici su imali probleme. Prvo su bili mraz i kiša, zatim suša, a sve je začinilo i veliko poskupljenje sjemena i đubriva.
“Na početku godine, kada smo očekivali povoljne uslove za klijanje i nicanje jarih kultura, bilo je hladno i kišovito vrijeme. Poslije toga je uslijedila žetva pšenice, koja je dala dosta solidne prinose uprkos suši, a i dosta povoljne cijene za poljoprivredne proizvođače. Suša, koja je bila tokom ljeta, pričinila je štete kukuruzu i soji, tako da je tu došlo do značajnog smanjenja prinosa, međutim, visoke cijene u otkupu su obećavale da bi situacija za poljoprivrednike mogla biti dobra. Ipak, nedostatak količina nije se konačno kapitalizovao. Kad smo opet pomislili da ćemo nešto ostvariti i izvući se, došlo je do naglog poskupljenja mineralnih đubriva za jesenju žetvu, sjemenskog materijala i taj trend se i dalje nastavlja uz nestašicu”, kazao je za Klix.ba Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske.
S obzirom na lošu godinu u svim granama poljoprivrede, Marinković kaže kako je evidentan trend smanjenja broja poljoprivrednika, ali ističe i kako se takav trend bilježi posljednjih nekoliko godina. Međutim, novija dešavanja vode ka tome da poljoprivredna proizvodnja još više opada, kao i vrijednost te proizvodnje, a i sve je manje onih koji žele da se bave ovim poslom.
“Sada pokušavamo osigurati neke povoljne količine mineralnog đubriva za prihranu pšenice prije svega, s obzirom na to da je sjetva obavljena gotovo bez đubriva ili sa vrlo malim količinama. Ukoliko ne prihranimo još dodatno azotnim đubrivima, prinosi će biti vrlo mali, cijena će biti visoka i sve to će se opet odraziti na hljeb i brašno, ali i na sve ostalo. Poskupljenje struje koje je najavljeno i koje će privrednici plaćati, opet će se prelomiti preko leđa poljoprivrednika, a i preko leđa krajnjeg potrošača i ako ne uspijemo osigurati te dodatne količine đubriva za narednu sjetvu kukuruza i uljarica, ne treba puno pameti da bi se zaključilo šta nas očekuje naredne godine”, upozorio je Marinković.
Da poljoprivrednici ne pamte ovako tešku godinu potvrdio je i Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, koji je kazao kako je i u Federaciji dosta manji broj onih koji se bave poljoprivredom.
“Izgledno je da će se u narednom periodu smanjivati fond zbog nedostatka stočne hrane, jer je suša uništila silažni kukuruz, koncentrati su mnogo poskupjeli, proizvođači to nisu u mogućnosti nabavljati u neophodnim količinama, a još uvijek nismo dobili nikakvu pomoć države. Ljudi ne smiju da se upuštaju u neke veće proizvodnje te smanjuju i površine koje sade, ali i stočni fond koji imaju”, kazao je Bićo.
Istakao je Bićo i kako je jesenja sjetva bila za 200 posto skuplja od prošlogodišnje, a đubrivo i za 400 posto, zbog čega poljoprivrednici nisu mogli priuštiti da kupe dovoljno đubriva te su kupovali neka jeftinija i manje kvalitetna, a i toga je bilo manje nego inače.
“S obzirom na to da su u zemlju stavljana jeftinija sjemena i dosta manje đubriva, neizvjesno je kakav će ishod biti, ali je sigurno da će kvalitet biti dosta umanjen. Predviđanja za narednu godinu također nisu sjajna, pogotovo kad imamo u vidu da budžet još nije usvojen i ne zna se koliko će novca biti izdvojeno za poljoprivredu. Poznavajući procedure, kako to u Federaciji BiH sve ide, ne možemo očekivati da će to biti završeno na vrijeme kako bismo imali novac i pomoć za proljetnu sjetvu”, kazao je Bićo.
O važnosti proizvodnje domaće hrane govori se već godinama, a posebno je to vidljivo od početka pandemije i zatvaranja granica, kada smo dobrim dijelom zavisili od onog što imamo.
Međutim, uprkos toj činjenici, izgleda da domaća vlast i dalje ne razumije da tu domaću proizvodnju mora poticati i stimulisati, pomoći joj da opstane, pogotovo u ovako teškom periodu za poljoprivredu, kada su cijene apsolutno svega znatno porasle i kada je veliki broj poljoprivrednika zbog toga na rubu opstanka.
Da li će se šta promijeniti u narednom periodu i da li će nam 2022. godina donijeti malo više svijesti i savjesti o tome, saznat ćemo ubrzo. (Klix.ba)
Poznato je da Slovenija vapi za bh. radnicima, a jedna od kompanija koje omogućavaju našim radnicima zaposlenje u toj zemlji je Adecco International Mobility.
Tim ove posredničke kompanije u januaru dolazi u Bosnu i Hercegovinu u potrazi za radnicima. Ovog puta, između ostalog, traže radnike svjetski poznatog proizvođača guma – Goodyear.
U saradnji sa našim poslovnim partnerom, kompanijom Goodyear iz Kranja, koja se redovno nalazi na listama najvećih, najuspješnijih i najuglednijih slovenskih kompanija dolazimo u Bosnu i Hercegovinu gdje ćemo zajedno sa predstavnicima kompanije obaviti razgovore sa kandidatima zainteresovanim za zaposlenje – naveli su.
Svi koji ste zainteresovani za ovu priliku pozvani su da se odazovu na razgovore koji će se održati od 17. do 19. januara u Bihaću, Ključu, Travniku, Zenici, Tuzli i Gradačcu.
Osim toga, u potrazi su i za raznim drugim profilima radnika za mnoge kompanije.
Ako ste zainteresovani za neke druge oglase koje imamo trenutno u ponudi i poslodavci osiguravaju radne dozvole i dozvole za boravak, takođe se možete odazvati – navode.
U potrazi su za bravarima, zavarivačima, CNC operaterima, kuharima, električarima, radnici u livnici, operaterima mašina (razne proizvodnje), monterima stolarije i monterima namještaja, automehaničarima i bageristima.
Kako navode, Adecco Group, sa sjedištem u Cirihu, vodeći je svjetski lider u pružanju HR usluga (ljudski resursi).
Svakodnevno povezujemo preko 700.000 ljudi sa poslodavcima. Poslujemo u više od 60 zemalja svijeta, sa preko 32.000 zaposlenih stručnjaka u 5.100 kompanija – ističu, piše Slobodna Bosna.
Hayat pratite putem aplikacija za iPhone/iPad & Android uređaje, a sve naše kanale gledajte UŽIVO putem servisa ‘GLEDAJ Hayat‘ na aplikacijama i portalu. Sve propuštene emisije i najbolje serije unaprijed gledajte u videoteci ‘Hayat PLAY’.
Ukoliko smatrate da sadržaj objavljen na portalu hayat.ba krši vaše autorsko, lično ili drugo pravo ili interes, možete zahtijevati objavu odgovora ili ispravke. Slučaj će biti u najkraćem roku razmotren, a sporni sadržaji biće uklonjeni ili ispravljeni odmah po eventualnom ustanovljavanju istinitosti sadržaja žalbe. Sve pritužbe kao i prigovore možete slati na e-mail adresu digitala@hayat.ba. Materijal poslat na ovu e-mail adresu će se smatrati pravovaljanim. Svi drugi oblici prigovora neće se smatrati relevantnim i portal hayat.ba nema obavezu postupiti po istim.
S obzirom na to da kapacitet poreznog sistema određuje kapacitet države, direktor Porezne uprave FBiH Šerif Isović danas je na konferenciji za medije kazao da uplatama poreza porezni obveznici su širili, povećavali i jačali državni kapacitet i tako doprinosili osiguranju uslova za bolji život svih građana.
Kapacitet poreznog sistema svake uređene, razvijene i stabilne države određuje njen državni kapacitet. Zbog toga čestitam, dodao je, i iskreno i toplo se zahvaljujem svim poreznim obveznicima što su u ovako složenim društveno-ekonomskim, političkim i zdravstvenim prilikama uplatili rekordnih 5,6 milijardi javnih prihoda iz nadležnosti Porezne uprave FBiH i svojim uplatama jačali i širili kapacitet države, istakao je Isović.
U strukturi naplaćenih prihoda najveći učinak imaju prihodi od direktnih poreza koji su u 2020. godini iznosili 874.913.177 KM, a u 2021. 977.495.042 KM, doprinosi su u 2020. godini iznosili 3.640.381.926 KM, a u 2021. godini 3.909.282.716 KM. Ukupni prihodi od direktnih poreza i doprinosa su u 2020. godini iznosili 4.515.295.103 KM, a u 2021. godini 4.886.777.759 KM.
Ukupno naplaćeni prihodi u 2020. godini iznosili 5.142.630.677 KM, a u 2021. godini 5.628.326.769 KM – razlika u KM iznosi 485.696.092.
Naplaćeni Javni prihodi po kantonima u 2020. godini iznosili su 5.142.630.677 KM, a u 2021. godini 5.628.326.769 KM.
Najviše javnih prihoda uplatio je Kanton Sarajevo, u 2020. godini 1.949.413.456 KM, a u 2021. godini 2.079.644.426 KM.
Slijedi Tuzlanski kanton 887.686.891 KM (2020). i 963.623.286 KM (2021.), Zeničko-dobojski: 627.434.393 KM (2020.), i 720.967.425 KM (2021.), Hercegovačko-neretvanski: 601.047.389 KM (2020.), a 661.602.876 KM (2021.), Srednjobosanski: 380.269.336 KM (2020.) i 415.701.203 KM (2021.), Unsko-sanski: 305.959.688 KM (2020.) i 337.162.361 KM (2021.), Zapadnohercegovački: 193.199.470 KM (2020.) i 225.465.060 KM (2021.), Kanton 10: 90.894.108 KM (2020.) i 105.267.208 KM (2021.), Bosansko-podrinjski: 56.804.627 KM (2020.) 62.895.740 KM (2021.) i Posavski kanton: 49.921.320 KM (2020.) i 55.997.184 KM (2021).
Broj zaposlenih u 2021. godini bio je 533.034, a prema starosnoj strukturi najviše je zaposlenih od 36 do 45 godina – 153.622 ili 28,82 posto. Najmanje je zaposlenih od 66 godina i to 566 ili 0,11 posto. Broj zaposlenih do 20 godina bio je 9.814 osoba ili 1,84 posto.
Isović je, zbog polemika u javnosti, pojasnio i pregled ugovora o djelu o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu i doprinosima u 2021.godini te kazao da takve ugovore ima 64.830 osoba, njihov ukupno ostvareni dohodak je 196.858.953 KM, plaćeni porez i doprinosi po ugovoru o djelu iznose 30.722.429 KM, iznos obračunatog poreza i doprinosa da je bio ugovor o radu 95.279.703 KM, a razlika obračuna poreza i doprinosa po plaći i po ugovoru o djelu iznosi 64.557.274 KM.
Isović je izvijestio da je broj aktivnih fiskalnih uređaja u 2021. godini iznosio 89.892, u odnosu na prethodnu godinu povećan je za 4.340 ili 5,1 posto.
Također su dobri i rezultati rada akcija – brzih kontrola, a u 2021. godini bilo je ukupno 4.025 takvih akcija, a godišnji obračun poreza i doprinosa samo za 8.954 radnika koji su radili na crno po prosječnoj neto plaći od 998 KM daje iznos poreza i doprinosa od cca 82 miliona KM, a po novoj minimalnoj neto plaći od 543 KM iznos od 43 miliona KM.
Najznačajnije aktivnosti Porezne uprave FBiH, aktivnosti poreznih ispostava Porezne uprave su sljedeće: podneseno je poreznih prijava 3.392.964, poreznih prijava uime poreznog obveznika 148.162, izdato rješenja o razrezu poreza 54.433, podnesenih godišnjih prijava poreza na dohodak – GPD-1051 98.026. donesenih rješenja o pravu na povrat poreza – GPD-1051 prijava 17.189, prijave u Jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa 556.191, broj izdatih naloga za plaćanje 23.738, iznos duga po nalozima za plaćanje (KM) 293.275.967, broj prekršajnih naloga 3.123, a iznos novčane kazne po prekršajnim nalozima 4.569.283 KM.
Isović je naglasio da su za dobre rezultate zaslužni porezni obveznici koji su u dosta teškim uslovima privređivanja zarađivali novac i iz zarađenog novca plaćali porezne obaveze, mjere i aktivnosti Vlade Federacije BiH na održavanju privrednih aktivnosti i zaposlenosti, zaposlenici Porezne uprave koji su kontinuirano razvijali aktivnosti i mjere za unapređenje svih procesa i poticali porezne obveznike da izvršavaju svoje obaveze, kontinuirani razvoj sinergije i uspješna saradnja sa drugim institucijama – upravamom za inspekcijske poslove, MUP-ovima, UIO, SIPA-om, OSA-om, tužilaštvima, Savezom računovođa i revizora, firmama koje vrše edukaciju, te medijima koji su izvještavali javnost i građani koji su prijavljivali obveznike koji posluju suprotno zakonu.
U narednom periodu, najavio je Isović, PUFBIH će provoditi aktivnosti za nastavak pozitivnog trenda rasta i razvoja u svim poslovnim procesima, kntinuirano promovisanje dobrovoljnog, pravovremenog i tačnog prijavljivanja poreznih obaveza, te značaja poštivanja poreznih propisa.
Nastaviti će aktivnosti na smanjenju sive ekonomije i povećanju porezne discipline, razvijati aktivnosti na utvrđivanju i analizi rizika u poštivanju poreznih propisa i ispunjavanju poreznih obaveza, te poticati aktivnosti za online uvezivanje servera Porezne uprave FBiH sa bankama.
– Razvijati ćemo uslove prema kojima će Porezna uprava FBiH biti poželjan poslodavac stručnih i obrazovanih mladih ljudi, ali i razvijanje partnerskih odnosa i sinergije sa svima koji mogu dati doprinos učinkovitijoj naplati javnih prihoda – naglasio je Isović.
Pozvao je porezne obveznike da pravovremeno i tačno prijavljuju svoje porezne obaveze, da posluju legalno, da svoj novac koriste za razvoj, za isplatu plaća zaposlenicima, a ne da teško zarađeni novac troše na plaćanje kazni i kamata.
U tom smislu će, kako je kazao, PUFBiH pomagati obveznicima koji pokažu da imaju namjeru i želju da izvršavaju sve svoje porezne obaveze, a iskazati odlučnost za poduzimanje mjera prema onima koji svoje obaveze žele izbjeći i tako ih usmjeriti na zakonito postupanje.
– Cilj PUFBiH nije kažnjavanje već da svaki porezni obveznik ispunjava svoje obaveze, da ih dobrovoljno prijavi i plati, da prijavi svakog radnika, zato molimo porezne obveznike da obaveze izvršavaju blagovremeno, da ih dobrovoljno prijavljuju i plaćaju, da prijave svakog radnika, da izdaju račune i evidentiraju promet i da posluju u skladu sa važećim propisima, jer je to najbolji i najsigurniji način poslovanja. Pozivamo porezne obveznike da sinergijskim djelovanjem doprinosimo poboljšanju općeg društvenog stanja i kreiranju našeg boljeg sutra – poručio je Isović.
Porezna uprava FBiH, kazao je, posebnu zahvalnost duguje građanima koji su samo u 2021. godini dostavili preko 1.000 prijava i svojim informacijama pomogli u otkrivanju raznih oblika nepravilnosti. Stoga, PUFBiH poziva građane da prijave nepoštivanje poreznih zakona, zapošljavanje neprijavljenih radnika, neizdavanje fiskalnih računa i druge koruptivne radnje.
– Jedan od primarnih ciljeva Porezne uprave FBiH je razvijanje percepcije i svijesti poreznih obveznika da bez prisile Porezne uprave blagovremeno, dobrovoljno prijavljuju i plaćaju svoje porezne obaveze, jer tako iskazuju i ljubav i poštovanje prema domovini – poručio je direktor Porezne uprave FBiH Šerif Isović na godišnjoj konferenciji za medije na kojoj je prezentirao rezultate rada PUFBiH.
U Poreznoj upravi FBiH ukupno je zaposleno 1.268 osoba, od čega je 711 državnih službenika i 557 namještenika, te je Isović zahvalio i zaposlenicima PUFBiH koji su u protekloj godini dali veliki doprinos ostvarenju rezultata rada i ostvarivanju vizije.
Trend odlaska radnika u zemlje sa svjetlijom budućnosti nije zaobišao ni BiH, koja od zemlje s visokom stopom nezaposlenosti postaje ona koja bi u budućnosti mogla uvoziti radnu snagu.
Kako su pokazala ranija istraživanja portala mojposao.ba, najtraženija zanimanja za kojima su tragali poslodavci tokom pandemijske godine bili su operateri u pozivnim centrima, vozači, građevinski radnici, no sudeći prema objavljenim oglasima, ta zanimanja mogla bi biti tražena i u ovoj godini.
Deficitarna zanimanja
Kako bi se na neki način situacija stabilizirala kada je u pitanju radna snaga, u ovoj godini u BiH se planira uvoz 1360 stranih radnika raznih profila, kao što su voćari, stočari, peradari, krojači, šivači, pekari, slastičari, tesari, zidari i moleri, vozači u međunarodnom saobraćaju itd.
Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u BiH u 2022. godini iznosi 1360 – od čega se na FBiH odnosi 670, RS 600 i Distrikt Brčko 90. U prijedlogu odluke o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u BiH za 2022. godinu, koji je u formi konzultacija, precizirano je da je planirano produženje 740 već izdanih radnih dozvola, a u planu je i izdavanje dodatnih 620 za novo zapošljavanje.
Kada je u pitanju novo zapošljavanje stranaca u 2022. godini, iskazana je potreba i za profilima kao što su rukovoditelj teškim građevinskim mašinama, elektroničar, industrijski tehničar, mašinski tehničar, metalostrugar, mesarski tehnolog, elektromehaničar, bravar te tehnolog.
Na popisu traženih zanimanja nalaze se i tesari, zidari, moleri, fasaderi i armirači. Uz navedena, tu su i zanimanja kao što su komercijalist, trgovac, hotelski recepcionar, poslovođa, kuhar nacionalne kuhinje, konobar, turistički vodič, programer, a iskazana je potreba i za nastavnicima deficitarnih zanimanja te farmaceuta.
Kako je nedavno istaknuo Saša Trivić, predsjednik Udruge poslodavaca RS-a, sve traženiji su zanati, ali i poslovi koji traže veći stepen znanja i iskustva. Kako je rekao, u metalnoj industriji plate su dobre te sve više rastu.
Plate u metalnoj industriji sve više rastu i dobro je da je tako jer svakim rastom plata u bilo kojem sektoru i mladim ljudima šaljemo poruku da vrijedi učiti te da se od znanja može dobro živjeti – kazao je Trivić.
Ističe kako u današnje vrijeme nije lako naći ni kvalitetnog menadžera, zbog čega i jesu njihovi poslovi najplaćeniji.
Sva radna mjesta za koja je potrebno veliko znanje, trebaju biti dobro plaćena i ona su sve više na cijeni – zaključio je Trivić.
Da radne snage svih profila u BiH nedostaje, trebalo bi biti na umu i mladima koji bi u ovoj godini trebali donijeti odluku kojim poslom se žele baviti.
Najplaćeniji i traženi
A kako bismo mladima barem na neki način olakšali, istražili smo koji poslovi su u BiH trenutačno najplaćeniji, ali i kojima se zarađuje minimalna plaća. Viši menadžer posao je u kojem se mjesečno zarađuje 3863 KM, pokazali su to podaci portala plata.ba, čije je istraživanje obuhvatilo visine prosječnih plaća nekoliko stotina radnih mjesta diljem BiH. Po visini plate slijede ih viši menadžeri čija mjesečna plata iznosi 3814 KM.
Lizing direktori zarađuju 3377 KM, dok IT direktori zarađuju 3240 KM, prema podacima navedenog portala.
Zanimanje koje je zauzelo peto mjesto na popisu najplaćenijih zanimanja je direktor sektora u bankarstvu, a svima koji obavljaju ovaj posao mjesečno na račun “legne” 3134 KM. Dok se s navedenim zanimanjima itekako dobro zarađuje, imamo i ona u kojima mjesečna zarada iznosi između 600 i 700 KM, a to su šivači, čistači, portiri, radnici u osiguranju…, piše Večernji.ba.
Rast cijena bio je akutna ekonomska boljka u prošloj godini, a stanje nije bolje ni na početku ove godine. Građani poskupljenja primjećuju na svakom koraku, ali reakcija vlasti izostaje.
Ako ste išli ovih dana u radnje, mogli ste primijetiti da je cijena kafe opet povećana, što već sada nije tako zanemariv rast, piše ekonomista i analitičar Faruk Hadžić.
“Jutros u jednom od marketa redovna cijena 500 grama kafe većine proizvođača iznosila je 8,55 KM, uz nekoliko izuzetaka, gdje je bila na akcijskoj prodaji. Prošle godine 500 grama kafe ste mogli kupiti za minimalno 2 KM manje nego sada. Kafa je samo jedan od primjera u posljednje vrijeme. Isto možete očekivati i za cijene hrane u restoranima, koji će sigurno korigovati cijene, ako već nisu”, kaže on.
Dodaje da bez obzira na to što je inflacija uvezena u našu državu, opasna je.
“Stalni rast cijena dovest će i do rasta ne samo trenutne inflacije, nego i očekivane inflacije, što znači da će se mnogi privrednici prilagođavati ne samo trenutnoj, već i očekivanoj budućoj inflaciji, a time rast budućih cijena može biti samo još veći”, kaže on.
Posljedično, radnici će također, opravdano, tražiti veće plate zbog rastućih troškova života, čime opet raste pritisak na novi rast cijena i tako sve u krug.
“Od vlasti ne očekujte da će vam pomoći. Da su htjeli, davno bi to uradili, jer rješenja postoje, stotine puta su kolege ekonomisti o tome pisali. Nego, snađite se sami kako možete”, poručio je Hadžić.
U završnoj fazi pandemije koronavirusa i ekonomske krize izazvane njom pojava inflacije je očekivana, ali opet su je svjetske ekonomije dočekale nespremne. Dok vlasti širom svijeta promptno reaguju, američki predsjednik Joe Biden je proglašava prioritetnim problemom, naše vlasti je ignorišu. (Klix.ba)
Na današnjem trgovanju na Banjalučkoj berzi ostvaren je promet od 469.190 KM, kroz 12 transakcija.
Vrijednost BIRS indeksa se povećala za 0,54% i iznosi 664,85 poena.
Od akcija na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren sa akcijama Hidroelektrane na Trebišnjici a.d. Trebinje, trgovalo se u iznosu od 472,00 KM, po prosječnoj cijeni od 0,236 KM, čime je ostvaren rast u odnosu na prošlo trgovanje za 2,61%
Ukupan promet obveznicama na današnjem trgovanju iznosio je 468.718,85 KM.Od obveznica najviše se trgovalo sa obveznicama Republika Srpska 2,7% 24/03/28 u vrijednosti od 312.300,00 KM. Nije bilo promjene prosječne cijene.
