Na trgovanju na Banjalučkoj berzi danas je ostvaren promet od 469.190,85 KM, kroz 12 transakcija.
Vrijednost BIRS indeksa je povećana za 0,54 posto i iznosi 664,85 poena.
Od akcija na standardnom berzanskom tržištu najveći promet je ostvaren sa akcijama Hidroelektrane na Trebišnjici a.d. Trebinje, trgovalo se u iznosu od 472,00 KM, po prosječnoj cijeni od 0,236 KM, čime je ostvaren rast u odnosu na prošlo trgovanje za 2,61 posto, saopćila je Banjalučka berza.
Ukupan promet obveznicama na trgovanju iznosio je 468.718,85 KM.
Od obveznica najviše se trgovalo sa obveznicama Republika Srpska 2,7 posto 24/03/28 u vrijednosti od 312.300,00 KM. Nije bilo promjene prosječne cijene.
BANJALUKA – U zadnje dvije godine iz budžeta na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini izdvojen je preko 121 milion KM za finansiranje udruženja i fondacija.
Foto: Capital
To su podaci koje je danas predstavio Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) u prvom javnom registru koji prikazuje koja udruženja dobijaju javna sredstva i u koju svrhu.
Ovi podaci ukazuju na to koliko su ličnosti iz politike povezane sa nevladinim organizacijama, te koliko zapravo koriste javni novac za finansiranje organizacija u čijim upravama se nalaze.
Kako navode, iznos koji je dobijen nije konačan, jer neke institucije skrivaju podatke o tome koga finansiraju zbog čega je TI BiH pokrenuo 6 upravnih sporova pred nadležnim sudovima i izjavio 32 žalbe organima vlasti.
Procedure kojima je podijeljeno oko 15.000 grantova bile su netransparentne, novac se u većini slučajeva dijelio bez ikakvih kriterija i javnog poziva, na šta su ukazali revizori na svim nivoima.
47 funkcionera u sukobu interesa
Dodatni problem su političke zloupotrebe i sve prisutnija pojava sukoba interesa, gdje se brojni javni funkcioneri istovremeno nalaze na čelu udruženja koja dobijaju sredstva. TI BiH je do sada identifikovao 47 takvih funkcionera u BiH, a dio njih potencijalno se nalazi u sukobu interesa. Pored toga, podaci TI BiH pokazuju da je u posljednja dva izborna ciklusa preko 800 kandidata bilo na čelu nevladinih organizacija koje su dobijale javna sredstva.
Najviše novca dobili su sportski klubovi, boračke organizacije i vjerske zajednice, a najviše novca (49%) podijeljeno je sa lokalnog nivoa. Državni nivo daje samo 3% ali većina novca dijeli se iz budžetskih rezervi i sve se po ocjeni Ureda za reviziju radi bez javnog poziva, dok se preporuke u pogledu transparentnosti godinama izbjegavaju provesti.
Federacija BiH
U Federaciji BiH je po podacima TI BiH podijeljeno je 77.4 miliona KM, a najviše novca sa entitetskog nivoa izdvaja Federalno ministarstvo kulture i sporta. Novac se, po ocjeni revizora, dijelio na osnovu kriterija koji nisu mjerljivi, a sve je zavisilo od subjektivne ocjene članova komisije, gdje je samo jedan bod korisnicima donosio 10.000 KM više.
Revizori navode i da je Tuzlanski kanton podijelio oko 822.000 KM boračkim organizacijama i oko 420.000 KM vjerskim zajednicama bez jasnih i mjerljivih kriterija, a slično je utvrđeno i u Kantonu Sarajevo koji je za dvije godine podijelio oko 14,6 miliona KM. Ove ocjene federalnih revizora su važne, jer je utvrđeno da postoji sistemski problem samovolje kod podjele milionskih sredstva, što ostavlja prostor za političke zloupotrebe, sukob interesa i izvlačenje novca u organizacije povezane sa vlastima.
Tako je samo iz budžeta Opštine Velika Kladuša u 2020. godini isplaćeno 100.000 KM Udruženju za zaštitu nezaposlenih dioničara Agrokomerca, na čijem čelu se nalazi lično načelnik opštine Fikret Abdić. Zbog ovog slučaja je Tužilaštvo USK protiv Abdića podiglo optužnicu za najteži oblik zloupotrebe službenog položaja, jer je izvlačio novac za udruženje u kojem je činio upravljačku strukturu.
Zakon o sprečavanju sukoba interesa u FBIH zabranjuje funkcionerima da budu u organima udruženja koja godišnje prime iz budžeta više od 10.000 KM, odnosno 50.000 KM ako je udruženje iz oblasti kulture i sporta.
Po podacima TI BiH, 41 funkcioner u FBiH je bio istovremeno u organima neprofitnih organizacija koje su se primale novac iz budžeta. U trećini slučajeva iznosi su prelazili zakonske limite, ali ovaj zakon se ne primjenjuje u FBIH od 2013. a ti se slučajevi nemaju kome prijaviti. TI BiH se već dugo zalaže da se pooštre zakonske odredbe u ovom segmentu, jer čak i oni grantovi koji ne prelaze zakonske limite često su pod kontrolom političkih stranaka koje smjenjuju svoje kadrove na čelu brojnih udruženja.
Treba pomenuti i primjer gdje se bivši načelnik Kaknja, sadašnji vijećnik i savjetnik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, Aldin Šljivo nalazio na čelu Odbojkaškog kluba „Kakanj 78“ koji se finansirao iz općinskog budžeta, a u jednom periodu nalazio se u sukobu interesa. Nakon toga na mjesto predsjednika Upravnog odbora ovog kluba dolazi njegov stranački kolega i sadašnji načelnik Kaknja, Mirnes Bajtarević koji je i član Upravnog odbora Fudbalskog kluba „Rudar“ a ova dva kluba iz lokalnog budžeta dobijaju preko 150.000 KM godišnje.
Zanimljiv je i primjer vijećnika iz Velike Kladuše Aladina Ćerimovića koji je i savjetnik premijera USK, a nalazi se na čelu udruženja Konjički klub „Krajišnik“ iz Velike Kladuše koji se finansiralo sa opštinskog i kantonalnog nivoa.
Republika Srpska
Slično se dešava i u Republici Srpskoj gdje je, po podacima TI BiH, u ovom periodu podijeljeno 28,3 miliona KM. Broj onih koji se nalazi u sukobu interesa je manji, jer je zakonom dozvoljeno biti istovremeno funkcioner i čelnik više udruženja koja primaju do 100.000 KM godišnje što je znatno veći prag nego na drugim nivoima vlasti.
Ipak u nekim slučajevima je i to prekršeno, a ističemo primjer dva odbornika iz Prnjavora, Vlade Živkovića i Bogoljuba Saničanina, koji su tokom prošlog mandata bili na čelu opštinske Boračke organizacije koja je primala preko 130.000 KM godišnje iz budžeta opštine zbog čega će TI BiH uputiti prijavu Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa RS.
Tačne iznose donacija brojnim organizacijama nije bilo moguće utvrditi jer Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS krije podatke o finansiranju udruženja od javnog interesa. Zbog njihovog nepostupanja TI BIH je uputio zahtjev za pokretanje inspekcijskog nadzora, kao i tužbu Okružnom sudu u Banjaluci.
Problem je utoliko veći što su revizori utvrdili da su sredstva odobravana udruženjima koja su ih nenamjenski trošila, poput BORS-a i Udruženja građana Veterani RS. Brojni su primjeri gdje su čelnici organizacija koje primaju novac iz budžeta politički aktivni, zbog čega TI BiH ukazuje da je potrebno smanjiti zakonski limit od 100.000 KM i pooštriti odredbe zakona o sukobu interesa na svim nivoima.
Istakli su primjer Slobodana Župljanina koji je bio kandidat za načelnika Kotor Varoši na prošlim izborima, savjetnik je predsjednice RS, dekan Fakulteta za bezbjednost i predsjednik organizacije Starješina VRS koja se finansira sa više nivoa.
Brčko distrikt
Vlada Brčko distrikta drugi je najveći donator neprofitnih organizacija u BiH nakon Vlade Kantona Sarajevo, a za dvije godine podijelila je preko 12 miliona KM. Najviše novca otišlo je za sport, a u Distriktu postoji 210 sportskih klubova, od čega 58 fudbalskih koji dobijaju iz budžeta 6,9 miliona KM godišnje.
Mnogi od njih nemaju ni internet stranicu, javno je dostupno malo podataka i za neke je teško utvrditi gdje se takmiče. Revizori u Brčkom su upozorili da je novac dijeljen bez Strategije razvoja sporta i kriterija za vrednovanje finansiranja. Isto je utvrđeno i u Kabinetu gradonačelnika koji podijeli preko milion KM godišnje bez javnog poziva i kriterija koji bi bili jednaki za sve, a efekti utrošenih sredstava se ne prate na sistematičan način.
Treba istaći da je Distrikt u proteklom periodu potresali skandali u vezi sa raspodjelom grantova, a bivši zastupnik u skupštini Ćazim Dačaj osuđen je prošle godine na četiri godine zatvora zbog zloupotreba prilikom podjele grantova udruženjima. Da bi se spriječila korupcija u ovoj oblasti Distrikt je prošle godine izmijenio Zakon o udruženjima i fondacijama kao i Zakon o sukobu interesa koji još nije počeo primjenjivati jer komisija nije formirana.
TI BIH proteklih godina insistirao da se izradom strategija za borbu protiv korupcije izvrši analiza i unapredi transparentnost dodjele sredstava u cijeloj Bosni i Hercegovini. Neki nivoi vlasti strategijama su prepoznali korupcijske rizike u ovoj oblasti ali trenutno stanje pokazuje da je malo toga urađeno na poboljšanju.
Zato je ključni prioritet unapređenje i usaglašavanje zakona o sukobu interesa na svim nivoima kao i uvođenje transparentnih procedura i mjerljivih kriterija prilikom podjele grantova kako bi se spriječila korupcija i političke zloupotrebe dodijeljenih sredstava. Transparentno.ba
S obzirom na to da kapacitet poreznog sistema određuje kapacitet države, direktor Porezne uprave FBiH Šerif Isović danas je na konferenciji za medije kazao da uplatama poreza porezni obveznici su širili, povećavali i jačali državni kapacitet i tako doprinosili osiguranju uslova za bolji život svih građana.
Kapacitet poreznog sistema svake uređene, razvijene i stabilne države određuje njen državni kapacitet. Zbog toga čestitam, dodao je, i iskreno i toplo se zahvaljujem svim poreznim obveznicima što su u ovako složenim društveno-ekonomskim, političkim i zdravstvenim prilikama uplatili rekordnih 5,6 milijardi javnih prihoda iz nadležnosti Porezne uprave FBiH i svojim uplatama jačali i širili kapacitet države, istakao je Isović.
U strukturi naplaćenih prihoda najveći učinak imaju prihodi od direktnih poreza koji su u 2020. godini iznosili 874.913.177 KM, a u 2021. 977.495.042 KM, doprinosi su u 2020. godini iznosili 3.640.381.926 KM, a u 2021. godini 3.909.282.716 KM. Ukupni prihodi od direktnih poreza i doprinosa su u 2020. godini iznosili 4.515.295.103 KM, a u 2021. godini 4.886.777.759 KM.
Ukupno naplaćeni prihodi u 2020. godini iznosili 5.142.630.677 KM, a u 2021. godini 5.628.326.769 KM – razlika u KM iznosi 485.696.092.
Naplaćeni Javni prihodi po kantonima u 2020. godini iznosili su 5.142.630.677 KM, a u 2021. godini 5.628.326.769 KM.
Najviše javnih prihoda uplatio je Kanton Sarajevo, u 2020. godini 1.949.413.456 KM, a u 2021. godini 2.079.644.426 KM.
Slijedi Tuzlanski kanton 887.686.891 KM (2020). i 963.623.286 KM (2021.), Zeničko-dobojski: 627.434.393 KM (2020.), i 720.967.425 KM (2021.), Hercegovačko-neretvanski: 601.047.389 KM (2020.), a 661.602.876 KM (2021.), Srednjobosanski: 380.269.336 KM (2020.) i 415.701.203 KM (2021.), Unsko-sanski: 305.959.688 KM (2020.) i 337.162.361 KM (2021.), Zapadnohercegovački: 193.199.470 KM (2020.) i 225.465.060 KM (2021.), Kanton 10: 90.894.108 KM (2020.) i 105.267.208 KM (2021.), Bosansko-podrinjski: 56.804.627 KM (2020.) 62.895.740 KM (2021.) i Posavski kanton: 49.921.320 KM (2020.) i 55.997.184 KM (2021).
Broj zaposlenih u 2021. godini bio je 533.034, a prema starosnoj strukturi najviše je zaposlenih od 36 do 45 godina – 153.622 ili 28,82 posto. Najmanje je zaposlenih od 66 godina i to 566 ili 0,11 posto. Broj zaposlenih do 20 godina bio je 9.814 osoba ili 1,84 posto.
Isović je, zbog polemika u javnosti, pojasnio i pregled ugovora o djelu o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu i doprinosima u 2021.godini te kazao da takve ugovore ima 64.830 osoba, njihov ukupno ostvareni dohodak je 196.858.953 KM, plaćeni porez i doprinosi po ugovoru o djelu iznose 30.722.429 KM, iznos obračunatog poreza i doprinosa da je bio ugovor o radu 95.279.703 KM, a razlika obračuna poreza i doprinosa po plaći i po ugovoru o djelu iznosi 64.557.274 KM.
Isović je izvijestio da je broj aktivnih fiskalnih uređaja u 2021. godini iznosio 89.892, u odnosu na prethodnu godinu povećan je za 4.340 ili 5,1 posto.
Također su dobri i rezultati rada akcija – brzih kontrola, a u 2021. godini bilo je ukupno 4.025 takvih akcija, a godišnji obračun poreza i doprinosa samo za 8.954 radnika koji su radili na crno po prosječnoj neto plaći od 998 KM daje iznos poreza i doprinosa od cca 82 miliona KM, a po novoj minimalnoj neto plaći od 543 KM iznos od 43 miliona KM.
Najznačajnije aktivnosti Porezne uprave FBiH, aktivnosti poreznih ispostava Porezne uprave su sljedeće: podneseno je poreznih prijava 3.392.964, poreznih prijava uime poreznog obveznika 148.162, izdato rješenja o razrezu poreza 54.433, podnesenih godišnjih prijava poreza na dohodak – GPD-1051 98.026. donesenih rješenja o pravu na povrat poreza – GPD-1051 prijava 17.189, prijave u Jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa 556.191, broj izdatih naloga za plaćanje 23.738, iznos duga po nalozima za plaćanje (KM) 293.275.967, broj prekršajnih naloga 3.123, a iznos novčane kazne po prekršajnim nalozima 4.569.283 KM.
Isović je naglasio da su za dobre rezultate zaslužni porezni obveznici koji su u dosta teškim uslovima privređivanja zarađivali novac i iz zarađenog novca plaćali porezne obaveze, mjere i aktivnosti Vlade Federacije BiH na održavanju privrednih aktivnosti i zaposlenosti, zaposlenici Porezne uprave koji su kontinuirano razvijali aktivnosti i mjere za unapređenje svih procesa i poticali porezne obveznike da izvršavaju svoje obaveze, kontinuirani razvoj sinergije i uspješna saradnja sa drugim institucijama – upravamom za inspekcijske poslove, MUP-ovima, UIO, SIPA-om, OSA-om, tužilaštvima, Savezom računovođa i revizora, firmama koje vrše edukaciju, te medijima koji su izvještavali javnost i građani koji su prijavljivali obveznike koji posluju suprotno zakonu.
U narednom periodu, najavio je Isović, PUFBIH će provoditi aktivnosti za nastavak pozitivnog trenda rasta i razvoja u svim poslovnim procesima, kntinuirano promovisanje dobrovoljnog, pravovremenog i tačnog prijavljivanja poreznih obaveza, te značaja poštivanja poreznih propisa.
Nastaviti će aktivnosti na smanjenju sive ekonomije i povećanju porezne discipline, razvijati aktivnosti na utvrđivanju i analizi rizika u poštivanju poreznih propisa i ispunjavanju poreznih obaveza, te poticati aktivnosti za online uvezivanje servera Porezne uprave FBiH sa bankama.
– Razvijati ćemo uslove prema kojima će Porezna uprava FBiH biti poželjan poslodavac stručnih i obrazovanih mladih ljudi, ali i razvijanje partnerskih odnosa i sinergije sa svima koji mogu dati doprinos učinkovitijoj naplati javnih prihoda – naglasio je Isović.
Pozvao je porezne obveznike da pravovremeno i tačno prijavljuju svoje porezne obaveze, da posluju legalno, da svoj novac koriste za razvoj, za isplatu plaća zaposlenicima, a ne da teško zarađeni novac troše na plaćanje kazni i kamata.
U tom smislu će, kako je kazao, PUFBiH pomagati obveznicima koji pokažu da imaju namjeru i želju da izvršavaju sve svoje porezne obaveze, a iskazati odlučnost za poduzimanje mjera prema onima koji svoje obaveze žele izbjeći i tako ih usmjeriti na zakonito postupanje.
– Cilj PUFBiH nije kažnjavanje već da svaki porezni obveznik ispunjava svoje obaveze, da ih dobrovoljno prijavi i plati, da prijavi svakog radnika, zato molimo porezne obveznike da obaveze izvršavaju blagovremeno, da ih dobrovoljno prijavljuju i plaćaju, da prijave svakog radnika, da izdaju račune i evidentiraju promet i da posluju u skladu sa važećim propisima, jer je to najbolji i najsigurniji način poslovanja. Pozivamo porezne obveznike da sinergijskim djelovanjem doprinosimo poboljšanju općeg društvenog stanja i kreiranju našeg boljeg sutra – poručio je Isović.
Porezna uprava FBiH, kazao je, posebnu zahvalnost duguje građanima koji su samo u 2021. godini dostavili preko 1.000 prijava i svojim informacijama pomogli u otkrivanju raznih oblika nepravilnosti. Stoga, PUFBiH poziva građane da prijave nepoštivanje poreznih zakona, zapošljavanje neprijavljenih radnika, neizdavanje fiskalnih računa i druge koruptivne radnje.
– Jedan od primarnih ciljeva Porezne uprave FBiH je razvijanje percepcije i svijesti poreznih obveznika da bez prisile Porezne uprave blagovremeno, dobrovoljno prijavljuju i plaćaju svoje porezne obaveze, jer tako iskazuju i ljubav i poštovanje prema domovini – poručio je direktor Porezne uprave FBiH Šerif Isović na godišnjoj konferenciji za medije na kojoj je prezentirao rezultate rada PUFBiH.
U Poreznoj upravi FBiH ukupno je zaposleno 1.268 osoba, od čega je 711 državnih službenika i 557 namještenika, te je Isović zahvalio i zaposlenicima PUFBiH koji su u protekloj godini dali veliki doprinos ostvarenju rezultata rada i ostvarivanju vizije.
BANJALUKA – Postojeći i novi klijenti Addiko banke BanjaLuka od danas mogu da posjete renoviranu poslovnicu u opštini Kotor Varoš, opremljenu u skladu sa najmodernijim Addiko korporativnim standardima.
Foto: Addiko bank
„Uz prijateljsku dobrodošlicu i profesionalan pristup, na šta su navikli u Addiko banci, a u želji da sve naše klijente dočeka udobniji i multifunkcionalan ambijent, renovirali smo Addiko poslovnicu i u opštini Kotor Varoš. Osim brzog, jasnog i jednostavnog bankarstva, naši postojeći i novi klijenti u Kotor Varoši od danas imaju još savremeniji doživljaj i iskustvo poslovanja sa Addiko bankom i ovom prilikom im želimo dobrodošlicu“, izjavila je Sanja Babić, menadžer banjalučke regije u Odjelu upravljanja prodajom za stanovništvo Addiko Bank Banjaluka.
Svi postojeći i novi klijenti Addiko banke poslovnicu u opštini Kotor Varoš mogu da posjete radnim danima od 08.00 do 16.00 časova.
Poslovnica u opštini Kotor Varoš šesnaesta je po redu Addiko poslovnica koja je renovirana prema savremenim Addiko korporativnim standardima, od ukupno 28 poslovnica u cjelokupnoj mreži, a kako ističu u Addiku, sa modernizacijom posvećeno nastavljaju i tokom 2022. godine. PR
Zbog poskupljenja električne energije, ali i rekordnih cijena pšenice na berzama, u BiH je brašno poskupjelo za 30 odsto, a očekuje se i rast cijena pekarskih proizvoda od 10 do 20 odsto, kaži sagovornici “Nezavisnih novina” iz ove oblasti i dodaju da se rast cijena očekuje i u narednom periodu.
Naime, kako kaže Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske, vreća bijelog brašna od 25 kilograma sada košta od 24 do 26 KM.
“Ovo su cijene brašna koje mlinari prodaju, jer su imali zalihe pšenice koje su nabavili po cijeni od oko 200 evra po toni, dok će sada svaka nova nabavka pšenice podizati cijenu brašna, jer je pšenica prešla cifru od 300 evra po toni”, kazao je Kos za “Nezavisne novine”. Dodao je da se u narednom periodu očekuje dodatni rast cijene brašna, jer je pšenica sve skuplja.
“Tako da možemo reći da nas svaki naredni mjesec očekuju nove cijene brašna”, ističe Kos. Dragan Vučić, izvršni direktor za operativno poslovanje sarajevske kompanije “Klas”, kazao je za “Nezavisne novine” da cijene pekarskih proizvoda, ali i brašna rastu, te da se očekuje poskupljenje njihovih proizvoda.
“Što se tiče cijene brašna, ona je i u prethodnom periodu rasla za nekih 20 odsto, tako da sada očekujemo dodatni rast više od pet odsto, a što se tiče pekarskih proizvoda, očekujemo da cijene porastu od 10 do 20 odsto”, kazao je Vučić i dodao da sve opet zavisi od vrste proizvoda.
“Iako već duži period polubijeli hljeb košta 0,50 KM, a narodni jednu KM, vidjećemo koliko ćemo moći to držimo upravo zbog visokih cijena sirovina”, kazao je Vučić. Kako je rekao, na cijenu koštanja utiče i veliki rast cijene pšenice, a i poskupljenje električne energije, koja je pored brašna jedan od sastavnih dijelova troška. Ističe da, kada je u pitanju nabavka sirovine, odnosno nabavka pšenice i dalje je cijena visoka, te s tendencijom rasta.
“Danas pšenica košta 305 evra po toni. Mi smo očekivali da će u nekom periodu doći do stangiranja cijena, ali berza pokazuje da će do sredine 2023. godine cijene da rastu”, kazao je Vučić i zaključio da u ovoj godini sigurno neće doći do vraćanja na staro, odnosno do pojeftinjenja. Da je cijena brašna visoka, te da je u proteklom periodu porasla za nekih 30 odsto, kaže i Saša Trivić, predsjednik Udruženja pekara Republike Srpske i vlasnik Pekarsko-slastičarskog društva “Krajina klas”.
“Brašno je skuplje za 30 odsto, dok je električena energija poskupjela više od 30 odsto, tako da se može očekivati da u narednom periodu dođe do većih cijena pekarskih proizvoda za 10 odsto”, naglasio je Trivić.
Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina, ističe da je u ovoj regiji došlo do poskupljenja pekarskih proizvoda za 20 odsto zbog većih cijena pšenice i brašna, ali i ostalih energenata. Da su veće cijene udar na džep potrošača, kaže i Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana “Don” Prijedor.
“U ovu godinu smo ušli s velikim poskupljenjima, a posebno osnovnih životnih namirnica, što utiče na veliki broj građana”, kazala je Marićeva za “Nezavisne novine” i dodala da je u posljednjih pet-šest mjeseci prisutan trend rasta cijena, te da se tome ne nazire kraj.
Centralna banka objavila je ažurirane podatke o blokiranim računima u BiH, prema kojima 4. januara 54.263 firme ima blokiran bar jedan račun, što je više za 36 firmi u odnosu na kraj novembra.
Kao i u prethodnim i u ovom mjesečnom izvještaju o blokiranim računima u Registru transakcijskih računa Banke, koji sadrži 4.024 stranice, navedena su pravna lica iz različitih oblasti, među kojima su razna udruženja, agencije, općine, privredna preduzeća, zadruge, sportske i zdravstvene organizacije te subjekti koji se bave uslužnim djelatnostima.
Prošlog mjeseca, odnosno, zaključno sa krajem novembra bilo je blokirano 100.567 računa poslovnih subjekata, dok su 54.263 firme imale blokiran bar jedan račun.
U prvom izvještaju Centralne banke, objavljenom početkom novembra 2012. godine, broj blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH iznosio je 58.038, dok su 35.694 firme imale bar jedan blokiran bankarski račun.
BANJALUKA, SARAJEVO – Zbog poskupljenja električne energije, ali i rekordnih cijena pšenice na berzama, u BiH je brašno poskupjelo za 30 odsto, a očekuje se i rast cijena pekarskih proizvoda od 10 do 20 odsto, kažu sagovornici “Nezavisnih novina” iz ove oblasti i dodaju da se rast cijena očekuje i u narednom periodu.
Foto: Pixabay
Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske, kaže da vreća bijelog brašna od 25 kilograma sada košta od 24 do 26 KM.
“Ovo su cijene brašna koje mlinari prodaju, jer su imali zalihe pšenice koje su nabavili po cijeni od oko 200 evra po toni, dok će sada svaka nova nabavka pšenice podizati cijenu brašna, jer je pšenica prešla cifru od 300 evra po toni”, kazao je Kos i dodao da se u narednom periodu očekuje dodatni rast cijene brašna, jer je pšenica sve skuplja.
Dragan Vučić, izvršni direktor za operativno poslovanje sarajevske kompanije “Klas”, kazao je da cijene pekarskih proizvoda, ali i brašna rastu, te da se očekuje poskupljenje njihovih proizvoda.
“Što se tiče cijene brašna, ona je i u prethodnom periodu rasla za nekih 20 odsto, tako da sada očekujemo dodatni rast više od pet odsto, a što se tiče pekarskih proizvoda, očekujemo da cijene porastu od 10 do 20 odsto”, kazao je Vučić.
Kako je rekao, na cijenu koštanja utiče i veliki rast cijene pšenice, a i poskupljenje električne energije, koja je pored brašna jedan od sastavnih dijelova troška. Ističe da, kada je u pitanju nabavka sirovine, odnosno nabavka pšenice i dalje je cijena visoka, te s tendencijom rasta.
“Danas pšenica košta 305 evra po toni. Mi smo očekivali da će u nekom periodu doći do stangiranja cijena, ali berza pokazuje da će do sredine 2023. godine cijene da rastu”, kazao je Vučić i zaključio da u ovoj godini sigurno neće doći do vraćanja na staro, odnosno do pojeftinjenja.
Da je cijena brašna visoka, te da je u proteklom periodu porasla za nekih 30 odsto, kaže i Saša Trivić, predsjednik Udruženja pekara Republike Srpske i vlasnik Pekarsko-slastičarskog društva “Krajina klas”.
“Brašno je skuplje za 30 odsto, dok je električena energija poskupjela više od 30 odsto, tako da se može očekivati da u narednom periodu dođe do većih cijena pekarskih proizvoda za 10 odsto”, naglasio je Trivić. Nezavisne novine
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na jučerašnjoj hitnoj sjednici odlučila da naknada za obnovljive izvore energije ove godine iznosi 0,0042 KM po kilovat satu bez PDV-a.
Podsjećamo, prošle godine iznosila je 0,005072 KM po kilovat satu bez PDV-a.
Iz Vlade FBiH su saopćili da je ova odluka u skladu s uredbom o podsticanju proizvodnje struje iz obnovljivih izvora energije i, kako su naveli, učinkovite kogeneracije i određivanju naknada za podsticanje za korištenje obnovljivih izvora energije.
Istaknuto da je za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije u ovoj godini ukupno potrebno 25.273.102 KM.
“Jedinični iznos naknade za podsticanje proizvodnje struje iz obnovljivih izvora energije i učinkovite kogeneracije za ovu godinu utvrđen je u visini od 0,0042 KM po kilovat satu bez PDV-a. Naknada predstavlja proizvod jedinične naknade i ukupno obračunate potrošnje aktivne električne energije u kilovat satu. Plaćaju je svi krajnji kupci električne energije i ona se iskazuje kao posebna stavka na računu za električnu energiju”, obrazložili su.
U Federalnoj vladi su naglasili da su sredstva prikupljena po osnovu ove prihod Operatora za obnovljive izvore energije i učinkovitu kogeneraciju (OIEiEK) kojima on raspolaže i koristi ih za isplatu podsticajnog dijela iz garantovane cijene za proizvedenu struju privilegovanih proizvođača, pokrivanje troškova rada Operatora i za plaćanje troškova uravnoteženje elektroenergetskog sistema nastalih zbog odstupanja u vrijednostima planirane i proizvedene struje iz postrojenja OIEiEK.
PODGORICA – U Crnu Goru je zabranjen uvoz svinja i svinjskog mesa iz Sjeverne Makedonije i dijela Srbije kako bi se spriječio unos afričke kuge, naveli su iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Ministarstvo je objavilo ažuriranu listu država iz kojih je zabranjen uvoz i tranzit pošiljki živih domaćih i divljih svinja, mesa i proizvoda od domaćih i divljih svinja, koja obuhvata Sjevernu Makedonije i pojedine djelove Srbije.
Kako se navodi, to se odnosi na žive svinje, meso i proizvode od domaćih i divljih svinja porijeklom sa područja država u kojima je, prema podacima Međunarodne organizacije za zdravlje životinja postoji sumnja, potvrđena bolest afričke kuge svinja. Srna
Međutim, sada to postaje stvarnost, jer bh. tržištu nedostaje radne snage. Ogroman broj ljudi napustio je zemlju te su neke industrije već u problemu zbog nemogućnosti pronalaska radnika. Stoga i ne čudi što posežu za stranim radnicima.
Kako u našoj zemlji ništa nije jednostavno, tako ni ova oblast nije uređena, makar ne u cijeloj državi. Naime, u Federaciji BiH još uvijek nije urađeno ništa kako bi se ovo pitanje regulisalo, dok je u Republici Srpskoj sve prilično jasnije i lakše.
U narednom periodu bi, kako je za Klix.ba kazao Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, poslodavci iz FBiH trebali sjesti s predstavnicima vlasti kako bi im objasnili kako bi se na najbolji način mogla urediti ova oblast.
“Ukoliko se ovo pitanje ne reguliše na jedan legitiman i legalan način, počet će da raste siva zona i onda će nam se dešavati, što se ustvari već dešava u manjoj mjeri, da nam dolaze ljudi iz Turske na tri mjeseca, kao turisti, i da rade ovdje na crno ili da se u Federaciju uvoze strani radnici preko Republike Srpske, a u tom slučaju i porezi i sve ostalo onda idu RS-u”, kazao je Smailbegović.
Pojasnio je Smailbegović kako se u Federaciji BiH traži nostrifikacija diploma za radnike iz drugih zemalja, ali kaže i kako je to za pojedina zanimanja i poslove besmisleno.
“Ako nama, naprimjer, treba 50 konobara, ne možemo da nađemo radnike ovdje i hoćemo da ih uvezemo iz neke druge zemlje, nema nam smisla da se za to traži diploma o završenoj školi. Pa ni kod nas ne rade konobari s diplomom konobara. Također, nama u industriji trebaju pomoćni radnici, a to su poslovi za koje nije neophodna prethodno završena neka određena škola. Razumio bih da nam treba diploma za visoku stručnu spremu, ako trebate nekog hemijskog inžinjera, elektroinžinjera i slično, ali za zanimanja u industriji i uslugama, to nam nema smisla”, istakao je Smailbegović.
Velika je potražnja u našoj zemlji i za konobarima
U Republici Srpskoj, kaže, sve je mnogo jednostavnije, te se već dešava da radnici iz Turske i Bangladeša dolaze i obavljaju određene poslove.
“Bitno nam je da se otvori mogućnost, da se zakonski reguliše da je taj proces fleksibilan. S obzirom na to da smo tek krenuli u taj proces, ne znam da li ćemo dobiti podršku vlasti, ali se nadamo da ćemo naići na razumijevanje. Ovdje je pitanje i percepcije, zašto mi želimo da uvozimo radnu snagu? Nije nama cilj da dobijemo jeftine radnike, već je u određenim granama danas zaista teško naći radnika iz BiH. Mi ovdje pričamo o uvozu deficitarne radne snage. Primjera radi, radnici iz građevinskog sektora iz BiH su uglavnom otišli na Zapad, ovdje je sada ostalo poluprazno. To su sve ove zanatske djelatnosti u građevini, od molera, tesara, keramičara, stolara i tako dalje. Tu su i konobari, spremačice i drugi poslovi”, kazao je Smailbegović.
Najlakše bi nam, kaže on, bilo uvoziti radnike iz Turske, s obzirom i na blizinu, ali i na sličnost mentaliteta, a nakon Turske, potencijalne zemlje su i Indija, Bangladeš, Pakistan, Nepal, Filipini i druge. Kako bi se ovo pitanje riješilo i kako se sivo i nelegalno tržište ne bi širilo, Smailbegović poručuje kako je neophodno da se ova oblast što prije uredi.
U Republici Srpskoj, pojasnio nam je Saša Trivić, predsjednik Unije Udruženja poslodavaca Republike Srpske, Vlada RS-a odobri godišnju kvotu broja radnika koji se mogu uvesti, koju predloži Zavod za zapošljavanje, nakon čega poslodavci mogu tražiti radnike i van države.
“Međutim, ono što se trenutno dešava je da se uglavnom radi ilegalno, jer poslodavci nisu dobro informisani o tome kako izgleda cijeli taj proces. Stoga smo mi pokrenuli pilot projekt s Ministarstvom rada, da se utvrdi koji su to sve koraci, kako to sve izgleda i da se izda jedan priručnik za sve poslodavce kako bi se spriječilo da ljudi rade na crno. Trenutno se dešava da ljudi dođu kao turisti u BiH na dva-tri mjeseca pa rade i onda se vrate nazad zu svoju zemlju, a dođu drugi, dok radne dozvole omogućavaju boravak od godinu dana”, kazao je Trivić.
Dakle, poslodavac koji u Republici Srpskoj želi da zaposli radnika stranca prvo mora vidjeti da li na biroima za zapošljavanje ima nezaposlenih radnika s potrebnim kvalifikacijama.
“Dešava se da na birou bude nezaposlena osoba, naprimjer mesar koji je u tom trenutku potreban poslodavcu, ali kada stupe u kontakt s njim, on ne želi da radi i onda su poslodavci u problemu. To je dalje stvar dobre volje da li će vam biro dozvoliti ili neće da dovedete stranog radnika, ali mogu tražiti i da dovedemo radnika s diplomom mesara, što je rijetkost da neko ima, uglavnom se tu radi o priučenim mesarima i onda se mora mijenjati zakon gdje moramo staviti da je on fizički radnik. Dešava se često i da za njih postavljaju uslov da moraju znati jezik ili nešto slično. Zbog toga smo mi i ušli u proces da utvrdimo kako se ponaša zavod, može li se to pojednostaviti, ali hoćemo i da imamo priručnik koji će pomoći poslodavcima i objasniti im na koji način mogu dovesti radnika iz neke druge zemlje”, kazao je Trivić te dodao kako nakon završenog i dogovorenog posla sa zavodom, poslodavci još moraju dobiti i dozvolu Službe za poslove sa strancima.
Trivić je istakao da poslodavci ne idu za jeftinom radnom snagom, nego za radnom snagom uopšte, a kaže da su se oni koji su do sada dolazili iz Turske pokazali kao veoma dobri radnici. Međutim, sve to još uvijek nije u potpunosti legalno, što dovodi i poslodavce u određeni rizik, ukoliko, primjera radi, neko napravi neko kriminalno djelo, nastrada na gradilištu ili se razboli.
Zbog jednostavnijih procedura u Republici Srpskoj, gdje se sve rješava na nivou opština, već su zabilježeni slučajevi gdje su privrednici iz Federacije registrovali firmu u ovom entitetu i obavljali poslove u Federaciji sa stranim radnicima, a kako se to ne bi dešavalo u narednom periodu i češće, neophodno je, kaže Smailbegović, da se što prije donese uredba i u Federaciji i da se omogući poslodavcima uvoz radnika iz drugih zemalja.
